RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w00 7/15 kapi 28-31
  • Ka Rauka ia Koe kia vVi Tau ua i Roto i Tetai Ao Tau Kore

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Ka Rauka ia Koe kia vVi Tau ua i Roto i Tetai Ao Tau Kore
  • Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2000
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Kia Paruru te Manako Karape ia Koe
  • Kia Matakite i te Vaa Pateka
  • Teitei Roa te Tutaki Anga
  • “E Inu i te Vai i Taau Uaorai Āriki”
  • Anoanoia te Akatere-Uaorai
  • “Te Ii nei te Rave Ara i Tana ra Au Ara”
  • “Kia Rekareka Koe i te Vaine o Toou Ou Anga”
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2006
  • “E Rere ke Atu i te Akaturi“
    Akapeea me Vai Tamou i Roto i te Aroa o te Atua
  • Tuku e na Iehova e Akamatutu e e Paruru i Toou Oraanga Akaipoipo
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2015
  • Ka Rauka ia Tatou Kia Vai Tiamā
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2015
Tetai Atu
Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2000
w00 7/15 kapi 28-31

Ka Rauka ia Koe kia vVi Tau ua i Roto i Tetai Ao Tau Kore

E KEREKERE oki aia e te manea. E kite karape oki aia e te purotu tikai. E tai a raua kamupani e angaanga ana. Kua akapaapaa aia iaia na te tuatua anga kiaia. Kua tuatua meitaki aia iaia. Kua oko raua i te au apinga aroa na tetai e tetai. Kare i roaia kua akainangaro raua ia raua. Kua akaruke aia i tana vaine nona. Kua iki aia, i te noo ki tana tane e kua akamutu i te akainangaro iaia. Ma te ngakau paruparu kua tauta aia i te oki akaou ki tana vaine. Inara, kua kore te tu tataraara, kare aia i autu ana. Ko te katoatoa tei o atu kua aere ua, mei te mea atura kare i kino roa te reira.

Kare i manakoia te tu akono i te pae ainga ei tu tau i roto i teia ao. Te anoano anga i te mea navenave e te akamerengo anga ma te kore e akakoromaki anga e mea matauia i teianei. Te akakite ra The New Encyclopædia Britannica e: “I te akaraanga e tei i te ngai ravarai te akaturi i etai au atianga, te matauia ra i te akaipoipo anga.”

Inara, te anoano ra te Atua ko Iehova i te akaipoipo anga e “kia akameitakiia te akaipoipo” e te roi moe anga kia “viivii kore oki.” (Ebera 13:4) Te akakite ra te au Tuatua Tapu e: “Auraka e vavare: kare te kanga, e te akamori idolo, e te akaturi, e te akavaine, e te aronga sodoma . . . kare anake ïa e noo i te basileia o te Atua.” (1 Korinetia 6:​9, 10) No reira, e rekarekai i te mareka anga tu-Atua, ka anoano ia tatou kia tamou i te tu akono tau ma te ma i roto i teia ao tau kore.

Akapeea tatou me paruru ia tatou uaorai mei te au akakeu anga pikikaa te koropini nei ia tatou? I roto i te pene 5 o te puka Pipiria o Maseli, te oronga maira te Ariki ko Solomona o Iseraela taito i te au pau anga. Ka akara matatio ana tatou i tana ka tuatua.

Kia Paruru te Manako Karape ia Koe

“E taku tamaiti, e akono mai i toku nei pakari,” i akamata ei te ariki o Iseraela. Kua tuatua aia: “E ariu mai i to taringa ki toku nei kite; Kia tāpu marie i toou ra akono, e kia vai marie oki te kite i toou ra vaa.”​—Maseli 5:​1, 2.

Kia patoi i te au timata anga o te akono tau kore, ka anoano tatou i te pakari​—te tu ka rauka i te taangaanga i te kite Tuatua Tapu​—e te kite karape, me kare te mana kia akataka i te tika mei te tarevake e kia iki i te aerenga tika. Te raurauia ra tatou kia akarongo i te pakari e te kite karape e raukai i te arataki i to tatou manako karape. Akapeea tatou i te rave anga i te reira? Me apii tatou i te Tuatua a te Atua, te Pipiria, ka anoanoia tatou kia akamanako e akapeea a Iehova i te rave anga i te au mea e kia ariu atu i to tatou taringa ki tona anoano e te au akakoroanga. Na te raveanga i teia, te arataki ra tatou i to tatou manako ki roto i te au aerenga tau. Te manako karape me aruaruia te rotai ra ma te pakari e te kite akono Atua. Me akono meitaki ia, te paruru ra teia tu kite ia tatou mei te akapuereere angaia e te au akavare anga tau kore.

Kia Matakite i te Vaa Pateka

Te tumu i anoano maataiai te manako karape no te tamouanga i te tu ma i roto i tetai ao viivii koia oki e au tu akavare anga to te tangata tau kore ra. Te akamatakite ra a Solomona: “Te topata ua maira oki te meli na te vaa o te vaine akaturi; e maata ua atu te pateka o tona vaa i to te manongi ra: E kavakava ra tona openga mei te au; mei te koke matarua ra te kokoi.”​—Maseli 5:​3, 4.

I roto i teia materi, te au tuatua tana e akavare ra i te tangata e vene mei te meri ra e te pateka mei te inu orive ra. Kare ainei e te akamata ra te maata anga o te au ariu anga ki te ainga tau kore na teia tu? Ei akaraanga, ka akamanako ana i te kite anga o tetai tekeretere manea e 27 mataiti ko Amy tona ingoa. Te akakite ra aia: “E akara ua mai ana teia tangata i te angaanga iaku e e akapaapaa ua ana iaku i te au tuatau tau. E reka tikai me kiteia mai. Inara te kite ra au e te inangaro ra aia i te ainga. Kare au e ariu atu ki tana akavare anga.” Te au tuatua akareka a tetai tangata akavare me kore vaine e reka tikai kia rauka roa e kia kite tatou i to ratou tu tikai. No teia ka anoanoia tatou kia taangaanga i to tatou manako kite karape.

Te au tupu anga o te tu akono tau kore e kavangu tikai mei te au e e kokoi mei te koke matarua​—mamae tikai e te akatupu mate. Ko tetai akava ngakau manamanata, te nui anga anoano koreia, me kare tetai maki piri e putuputu te taime ko te au tupu anga kino ia o taua tu. Ka akamanako ana i te mamae ngakau taitaia tei kiteia e tetai patana akaipoipo o tetai tokorua tiratiratu kore. Okotai rave anga tiratiratu kore ka rauka i te akatupu i te au mamae anga oonu rava te ka vai e tuatau ua atu. Ae, e mamae tikai te tu akono tau kore.

Te tuatuaanga no runga i te tu oraanga o tetai vaine aerenga tarevake, te na ko ra te ariki pakari: “Te eke nei tona vaevae ki raro i te mate; te piri nei tona tapuae ki ade. Ko te akamaara aea koe i te ara ora; te tu ke ra tona aerenga, kare e kitea e koe.” (Maseli 5:​5, 6) Kua taki atu te au tu o te vaine tau kore ki te matenga​—tona au takainga ki Sheol, te vaarua tanumanga o te tangata ravarai. Ma te au maki piri, te AIDS tikai, te totoa maata ra, mei teaa atura te tika i teia au tuatua! Te aiteite ra tei tupu kiaia ki te aronga tei kapiti atu kiaia i roto i tona au aerenga kino.

Ma te manako ngakau tae, kua raurau maira te ariki: “E tenana, e te au tamariki, e akarongo mai iaku, e auraka e akaruke i te tuatua a toku vaa. Kia atea ke atu toou aerenga iaia; auraka e akavaitata atu ki te ngutupa o tona are.”​—Maseli 5:​7, 8.

Ka anoano ia tatou e kia noo mamao ke mei te akakeu anga a te au tangata tau kore. Eaa ra tatou ka akatuera ei ia tatou uaorai ki to ratou au aerenga na te akarongoanga ki te au akatangi imene tau kore, te akaraanga i te au tarekareka anga tau kore, me kare te akaraanga i te au apinga tau kore? (Maseli 6:27; 1 Korinetia 15:33; Ephesia 5:​3-5) Mei teaa atura te neneva i te ariu anga atu kia ratou na te akaari ua anga me kare na roto i te aao anga i te kakau tau kore e te akamanea anga! ​—1 Timoteo 4:8; 1 Petero 3:​3, 4.

Teitei Roa te Tutaki Anga

No teea atu tumu tatou ka akono mamao ke i to tatou aerenga mei te tangata aerenga tarevake ra? Te pau maira a Solomona: “Ko te riro atu aea toou ra inuinu kia etai ke ra, e toou ra au mataiti ki te takinga-kino ra: Ko te nanave aea te tangata ke i taau ra apinga, e ko te riro aea taau ra angaanga ki te are o te tangata ke ra; E tae akera ki te openga, kua mii ua iora koe, kia ngao koe; e kia ikoke roa to kopapa i te maki.”​—Maseli 5:​9-11.

No reira te tuatua maata ra a Solomona i te teitei roa o te tutaki anga no te ariu anga ki te akono tau kore. Te aere kapipiti ra te akaturi e te ngere anga i te tu ngateitei, me kare akangateitei uaorai. Kare ainei i te mea taakama anga kia rave i te au ravenga akamerengoanga i to tatou uaorai inangaro tau kore me kare i to tetai ke? Kare ainei e te akaari ra i te akangateitei kore kia rave ua i te pirianga ainga ma tetai tangata kare i te tokorua akaipoipo no tatou?

Inara, eaa, te kapitiia maira i roto i te ‘oronga anga i to tatou au mataiti, to tatou mana, e te tupu anga o ta tatou angaanga ki etai ke, me kare tangata ke’? Te akakite ra tetai tataanga e: “Te taka meitaki ra te tumu manako o teia au irava: Penei te teitei ra te tutaki anga o te tu tiratiratu kore; te au apinga ta tetai i angaanga ra​—te turanga, te mana, te puapinga anga​—penei ka ngaro ke i roto i te au maro anga noinoi o te vaine ra me kare te rave anga i te meitaki ki te komuniti.” Ka maata te tutaki anga no te au pirianga tau kore!

I te ngere anga i tona tu ngateitei kore e kua akapou i te au apinga, ka ngunguru tetai tangata neneva, te na ko anga: “Eaa ra au i makitakitaʼi i te apii? e taku ngakau i akavaavaaʼi i te ako? E i kore ei i akarongo i te arero o tei apii mai iaku, e kare i ariu i taku taringa ki tei ako mai iaku ra? Me rokoia oki au e te au kino katoa ra, i rotopu i te uipa anga e te akaputuputu anga ra.”​—Maseli 5:​12-14.

Kare e roa atu, ka akakite tei ara ra i ta tetai tangata kite i kapiki e ko te “tuatua roa e ‘naringa ua ake’: naringa ua ake au i akarongo ki toku papa; naringa ua ake au kare i aere i toku uaorai aerenga; naringa ua ake au i ariki i te ako anga a tetai.” Inara, kua tureti teia kite anga. Kua akakinoia te oraanga o tetai tangata tau kore e kua akaviiviiia tona ingoa. Mei teaa ra te puapinga no tatou kia akamanako i te tutaki anga teitei no te pirianga ki roto i te akono tau kore i mua ake ka opuia atu ei tatou ki roto i te reira!

“E Inu i te Vai i Taau Uaorai Āriki”

Te tapupu ra ainei te Pipiria no runga i te au pirianga ainga? Kare roa. Te manako ngakau akainangaro te rekarekaia ra i rotopu i tetai tangata e tetai vaine e au apinga aroa ia mei te Atua. Inara, kia rekareka uaia teia pirianga i rotopu i te au patana akaipoipoia. No reira ki tetai tane akaipoipo, kua akakite a Solomona i teia raurau anga: “E inu i te vai i taau uaorai āriki, e te vai taʼe ra no roto i taau uaorai puna. Kia taʼe aere ua na vao taau vai pupui ua, e taau au vai peka, na roto i te au arataa. E vaoo i te reira naau anake uaorai, auraka ei tangata ke ke e rave katoa.”​—Maseli 5:​15-17.

E au tuatua pee “taau uaorai āriki” e “taau vai pupui” no tetai vaine akaperepereia. Te kiteanga i te rekareka o te ainga kiaia te akaaiteia ra ki te inuanga i te au vai anuanu. Kare mei te au vai i te ngai papuriki, kua manakoia te ariki me kare tetai vai pupui ei apinga naau uaorai. E kua akoia te tangata kia anau tamariki i te kainga ma tana vaine kare e kia tua aere i tona ua i te ngai papuriki, koia oki, ki tetai atu au vaine. Te taka meitaki ra, e ko te ako anga ki tetai tane koia oki kia vai tiratiratu ki tana vaine.

Kua tuatua te tangata pakari: “Kia akameitakiia taau vai puna: e kia rekareka koe i te vaine o toou ou anga ra. Kia riro aia mei te aili te inangaro! E mei te iale te manea! Kia mataora ua rai koe i nga u nona; e kia mareka tamou koe i tona inangaro.”​—Maseli 5:​18, 19.

Te taikuia ra no te “vai puna,” me kare vai pupui, ki te akamerengo anga o te ainga. Te ainga ma tetai tokorua akaipoipo e mea “akameitakiia”​—tei orongaia mai e te Atua. No reira, kua raurauia tetai tangata kia rekareka i tana vaine ou anga ra. Kiaia, te inangaroia ra aia e te manea atura i te aili ra, e te mareka tikai e te tau ua ra i te puakanio maunga ra.

Aru mai kua tuatua a Solomona no runga i nga ui anga: “Eaa oki koe, e taku tamaiti, i taurekarekaʼi ki te akaturi, e i takavekave ei ki runga i te vaine ke?” (Maseli 5:20) Ae, eaa ra tetai tangata akaipoipo ka akavareia atu ei i roto i te pirianga ainga i vao ake i te akaipoipo anga na roto i te au aravei anga i te angaanga, apii, me kare i tetai atu ngai?

Ki te au Kerititiano akaipoipoia, te oronga ra te apotetoro ko Paulo i te ako anga: “Teia ra taku tuatua, e te au taeake, te poto nei te tuatau. E tau i te aronga e vaine ta ratou ra, kia riro mei te mea e kare.” (1 Korinetia 7:29) Eaa te o maira ki roto i teia? Kia ‘na mua ra [te aronga aru ia Iesu Karaiti] i te kimi i te basileia o te Atua.’ (Mataio 6:33) No reira, auraka te au tokorua akaipoipo e kia manako ua tetai e tetai e kua tuku raua i te ngai rua te anoano o te Patireia i to raua au oraanga.

Anoanoia te Akatere-Uaorai

Ka rauka te au anoano ainga i te akatereia. Kia akonoia te reira e te aronga te anoano ra i te akamareka ia Iehova. “Teia oki to te Atua inangaro, kia akatapuia kotou, e kia kore kotou e akaturi: Kia kite kotou ravarai e pini ua ake i te vaio i tona uaorai āriki [tona uaorai kopapa] ma te tapu e te ngateitei,” i raurau ei te apotetoro ko Paulo.​—1 Tesalonia 4:​3, 4.

Auraka, i reira, te au mapu e rapurapu no te akaipoipo me kite ratou no te taime mua i te au anoano ainga. Te umuumu ra te akaipoipo anga i te taputou, e te akonoanga i taua au apainga te umuumuia ra te manako maata. (Genese 2:24) E meitaki atu e kia tiaki tetai e “kia pakari aia”​—i te tuatau te pakari ra te au manako ainga e ka akakino i tona manako. (1 Korinetia 7:36) Mei teaa ra te pakari kore e te ara ua no tetai tangata maata te anoano ra i te akaipoipo kia o atu ki roto i te au pirianga tau kore no te mea kare i kitea tetai patana akaipoipo tau ra!

“Te Ii nei te Rave Ara i Tana ra Au Ara”

Te tumu puapinga i tarevake ei te ainga tau kore koia oki te mareka kore ra a Iehova​—Tei Oronga i te ora e Tei Oronga i te rauka anga te ainga ki roto i te au tangata​—i te reira. Te orongaanga i te akakeu anga pakari no te tau tikai i te pae akono, te akakite ra te Ariki ko Solomona: “Tei mua oki i te mata o Iehova to te tangata nei aerenga, e te akamaaraara ra aia i tona katoa ra au aerenga.” (Maseli 5:21) Ae, kare e apinga uunaia mei nga mata o te Atua, “tei iaia te tuatua ia tatou nei.” (Ebera 4:13) Etai atu au rave anga ainga, noatu te muna me kare te au tupu anga kopapa e te oaoa ra, ka rauka i te akakino i to tatou pirianga ma Iehova. Mei teaa ra te neneva i te tuku ua i te au ma te Atua no tetai au atianga iti ua o te au navenave tureia!

Ko etai te piri akama kore ra ki roto i taua au tu tau kore penei te rave ra i te reira ma te kore te utunga​—kare e roa atu. Kua akakite a Solomona: “Te ii nei te rave ara i tana ra au ara, e kua mou aia i te taura o tona ra kino. E mate aia koia kare i apiiia, e no te rai neneva ra, aere ke atura.”​—Maseli 5:​22, 23.

Eaa ra etai ia tatou ka aere ke atu ei? I te openga ra, te akamatakite maira te puka o Maseli kia tatou i te au mataara akavare anga o te ao. E te akanoo maira te reira ki mua ia tatou i te tutaki anga te maro ra te ainga tau kore​—to tatou oraanga kopapa, ta tatou au apinga materia, to tatou maroiroi, e to tatou tu ngateitei. Ma te manako taka meitaki, kare tatou e anoanoia e kia o atu ki roto i tetai turanga te tuatuaanga e “naringa ua ake.” Ae, na te taangaangaanga i te ako anga ta Iehova i oronga mai i roto i tana Tuatua akauruia, ka rauka ia tatou kia vai tau ua i roto i tetai ao tau kore.

[Au Tutu i te kapi 30]

Te au tupu anga o te akono tau kore e kavangu tikai mei te au

[Au Tutu i te kapi 31]

‘E rekareka i te vaine o toou ou anga ra’

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke