E Tuku “Na te Au o te Atua” e Paruru i to Kotou Ngakau
“Kia nānā mai a Iehova i tona mata ki runga ia koe, e kia oronga mai i te au ia koe.”—NUMERO 6:26.
1. I mua poto ake i tona matenga, eaa ta Paulo i tata kia Timoteo, e te akakite maira i teaa?
I TE mataiti 65 T.N., e mou auri te apotetoro ko Paulo i Roma. Noatu rai e kare e roa atu ka tamate kino ravaia aia i te rima o tei tamate o to Roma ra, te au ua ra a Paulo. Te papu ra teia mei tana au tuatua i tata ki tona oa ou ra koia a Timoteo, i tana tuatua anga: “I kukumi ana au i te kukumianga meitaki, kua oti toku oroanga, i mou marie na au i te akarongo: E teianei te vaioia nei te korona o te tuatua tika noku, ta te Atu, ta te akava tuatua-tika ra, e oronga mai noku kia tae ki taua rā ra.”—2 Timoteo 4:7, 8.
2. Na teaa i paruru i te ngakau o Paulo i tona ora anga ma te rave meitaki katoa ra, tae roa ki tona matenga?
2 Eaa ra a Paulo i maru roaʼi i te aro atu anga i te mate? No te mea “na te au o te Atua, ko tei maata ua atu i te kite tangata” te paruru ra i tona ngakau. (Philipi 4:7) Na teia tu au i paruru iaia i te au mataiti o tona rave anga pakari mei tona riro anga mua mai rai ei Kerititiano. Na te reira i tauturu iaia i tona au pokiaanga, te au tapekaanga, te au takinoanga, e te peianga i te toka ra. Na te reira i akamaroiroi iaia i tona tamaki anga i te aronga patoi e te au mana o te ngati Iuda ra. E na te reira i tauturu iaia i te kukumi anga ma te au nuku temoni akara koreia ra. E mea papu, na te reira i akamaroiroi iaia e tae roa ki te openga ra.—2 Korinetia 10:4, 5; 11:21-27; Ephesia 6:11, 12.
3. Eaa te au uianga te akatuia maira no runga i au o te Atua ra?
3 Kua kite a Paulo mei teaa ra te ririnui o te reira mana koia te au ra! Ka rauka ainei ia tatou kia kite i teia tuatau nei e eaa te reira? Ka tauturu ainei te reira i te paruru i to tatou ngakau e te akamaroiroi ia tatou i “te kukumianga meitaki ra i te akarongo” i teia tuatau ngata, “e au tuatau kino maata no te akono”?—1 Timoteo 6:12; 2 Timoteo 3:1, NW.
Te Au ma te Atua—Peea i Ngaro Ei
4. Eaa etai aiteanga o te tuatua “au” i roto i te Puka Tapu?
4 I te Puka Tapu e manganui te aiteanga o te tuatua “au.” Aru mai nei etai, tei akapapaia ki roto i The New International Dictionary of New Testament Theology: “I roto i te K[oreromotu] T[aito], te kapiti ra [sha·lohmʹ] (au) i te tu meitaki i roto i te tu atea roa o taua tuatua ra (Au Akava 19:20); te puapinga (Sa. 73:3) noatu te aronga atua kore; te kopapa ora meitaki (Isaia 57:18[, 19]; Sa. 38:3); te tu mareka ua . . . (Ge. 15:15 e te vai atura); te pirianga meitaki i roto i to te au pa enua e te au tangata katoa ( . . . Au Akava 4:17; 1 Para. 12:17, 18); te ora ( . . . Iere. 29:11; akaiteia atu ia Iere. 14:13).” Te mea puapinga roa atu ko te pirianga au ma Iehova, me kare ia e mea poto ua etai atu tu au e kua kotingaia.—2 Korinetia 13:11.
5. I akapeea te tu au o ta te Atua au mea i anga maira i te akakore anga i muatangana?
5 I te akamata anga ra, e au takiri to te au mea katoatoa tei angaia maira ma Iehova katoa. E tumu tikai, ta te Atua i tuatua ra e pouroa tana au angaanga i rave ra e meitaki anake ia. Kua tika rava, te au angera o te rangi ra kia maeva i te akara anga ia ratou. (Genese 1:31; Iobu 38:4-7) E mea mataora kore ra, e kare i tamouia te tu au o te ao katoa e pini ua ake. Kua pueurikiriki te reira i te akavare angaia a Eva koia te mea ou o ta te Atua au mea ora kite, te mea ora vaerua tei matauia ra e ko Satani, kia kore e akarongo i te Atua. Kua aru katoa a Adamu koia te tane a Eva, iaia ra, e i te reira nga meameaau e toru te ori aere ua ra, e au kore tikai to te ao katoa e pini ua ake.—Genese 3:1-6.
6. Eaa tei tupu ki te tangata nei i te ngaro anga te au ma te Atua ra?
6 E kino tikai tei tupu kia Adamu raua ko Eva i te ngaro anga te au ma te Atua ra, kua akamata raua i reira i te kino marie aere to raua kopapa e ope akera i to raua matenga. Kare ko te rekareka i te au i roto ia Parataito, kua rave ngata a Adamu i te vaere anga i te one kare ra i teateamamaoia i vao ake i Edene i te angai anga i tana anau tei tupu maira. Kare ko te akono mareka anga ei metua vaine i tetai au uanga tangata apa kore ua ra, kua akaua maira Eva i te uanga apa ua ma te kino e te mamaeanga. No te kore o te au ma te Atua kua taki atu ki te vareae e te ta ua i rotopu i te au tangata katoa ra. Kua ta a Kaina i tona teina ia Abela, e kia tae maira te Vaipuke, kua ki te enua katoa i te rave kino. (Genese 3:7–4:16; 5:5; 6:11, 12) I te mate anga to tatou nga metua mua ra, kare tikai raua i aere atu ki to raua nga tanumanga ma te tu merengo i “te au,” mei ia Aberahama rai i te au anere mataiti e manganui i muri akera.—Genese 15:15.
7. (a) Eaa te totou ta te Atua i tuatua tei tou maira ki te akaora anga i te au tikai? (e) I akapeea te tupu anga o te mana o Satani koia te enemi o te Atua?
7 I muri ake i te ngaro anga te au ia Adamu raua ko Eva, kua kite tatou i te taiku anga mua i te ke anga i roto i te Puka Tapu. Kua tuatua te Atua kia Satani ra na ko atura: “Ka tuku oki au i te ke ia korua ko te vaine, e to uanga e tona uanga; nana e akaparuparu i to mimiti, e naau e akaparuparu i tona pooavae.” (Genese 3:15) I te topa anga te tuatau, kua tupu to Satani mana tae roa kia tau ki ta te apotetoro ko Ioane kia tuatua e: “Te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra.” (1 Ioane 5:19) Ko te ao i raro ake ia Satani e mea papu kare ia e au atu ki te Atua. E mea tau i reira ta te pipi ko Iakobo i akamatakite maira i te au Kerititiano: “Kare kotou i kite e ko te anoano i teianei ao, e enemi ïa i te Atua ra?”—Iakobo 4:4.
Te Au ra i Roto i te Ao Riri Kino
8, 9. I muri ake i ta Adamu rave anga i te ara, akapeea e raukai te au tangata kia au atu ma te Atua?
8 I Edene ra, i ta te Atua tuatua anga i “te ke,” kua totou katoa aia e ka akatupu akaouia te au tikai ki te au mea i angaia ra. Ka akaparuparuia e te uanga taputouia a te vaine a te Atua ra te mimiti o tei akamata maira i te ngaa i te au. Mei Edene mai rai, ko te aronga tei akono i te akarongo i te reira taputou kua rekareka ratou i te pirianga au ua ma te Atua katoa ra. Kua akatupu teia i te oa anga, no Aberahama.—2 Paraleipomeno 20:7; Iakobo 2:23.
9 I te tuatau ia Mose ra, kua akanooia e Iehova te tamariki a Iseraela, koia te mokopuna a Aberahama, ei iti tangata. Kua oronga atura aia i tona au ki teia iti tangata, ko tei kitea ra i te akameitakianga ta Aarona, te taunga maata, i tuatua atura kia ratou: “Kia akameitaki mai a Iehova ia koe, e kia tiaki mai ia koe: Kia akakakā mai a Iehova i tona mata ki runga ia koe, e kia aroa mai ia koe: Kia nānā mai a Iehova i tona mata ki runga ia koe, e kia oronga mai i te au ia koe.” (Numero 6:24-26) Ka apai mai to Iehova au i te tutaki apinganui, inara kua orongaia mai ma te tureia.
10, 11. I akanooia te au no Iseraela ma te Atua ra ki runga i teaa, e eaa te ka tupu mai i te reira?
10 Kua na ko atura Iehova ki taua iti tangata ra: “Kia akono kotou i taku ra au akonoanga, e kia mou i taku au akauenga, e kia rave i te reira; E oronga atu au i te ua na kotou i te tuatau tikai ra, e e kaiia to te enua; e e akaua mai te au rakau o te enua ra i to ratou ua. E naku e oronga atu i te au i to kotou na enua, e moe ua oki kotou, e kare rava oki tetai e akamataku mai ia kotou; e naku e akakore i te au puaka taae ra i te enua, e kare oki to kotou enua e taea e te koke. E aaere oki au i rotopu ia kotou, ei Atua au no kotou, e ei tangata oki kotou noku.” (Levitiku 26:3, 4, 6, 12) Kua rauka te rekareka i to Iseraela i te mea e nooanga tinamou to ratou i to ratou au enemi, e maata ta ratou apinga, e te pirianga vaitata ma Iehova katoa. Inara ka vai mai te reira tu na runga anake i to ratou akono tamou i te Ture a Iehova ra.—Salamo 119:165.
11 I roto katoa i te tuatua enua o te reira iti tangata, ko to Iseraela tei tauta tiratiratu kia mou i ta Iehova au ture ra kua rekareka ratou i te au ma ia katoa, e e putuputu te reira i te apai mai i etai atu akameitakianga e manganui. I te tuatau o te au mataiti mua o te tutara o te Ariki ko Solomona ra, na te au ma te Atua i apai mai i te puapinga i te pae kopapa pera katoa oki te akaangaroianga i te au tamaki ma te aronga i te pae mai ia Iseraela ra. I te akatakaanga i te reira tuatau, te karanga ra te Puka Tapu: “Noo ua iora Iuda raua ko Iseraela ma te au, ko te tangata katoa i raro ake i tana vine, e tana suke, mei Dana mai e tae ua atura ki Bereseba, e ope rava akera to Solomona au rā.” (1 Ariki 4:25) Noatu rai i te tupu anga te pekapeka i te au enua i te pae mai ia ratou, kua vai mai rai te au tika tikai ki to Iseraela tiratiratu ra, koia te au ma te Atua ra. E no reira, kua tata te tangata toa rongonui ra ko te Ariki ko Davida e: “Ka takoto rai au ki raro ma te au, e ka moe rai oki, no te mea, naau anake ra, e Iehova, i noo tinamou ei au.”—Salamo 4:8, NW.
Te Tumuanga Meitaki Atu no te Au
12. I akapeea ta Iseraela kopae openga anga i te au ma te Atua ra?
12 I te openga ra, kua tae mai te Uanga ei akaora takiri i te au na roto i taua peretana ra koia a Iesu, e i tona anau mai anga kua imene te au angera e: “Kia akakakaia te Atua i te ngai teitei i runga ra, e ei au to runga i te enua nei i rotopu i te au tangata marekaia mai.” (Luka 2:14, NW) Kua mama mai a Iesu ki Iseraela, inara noatu rai e i raro aia i ta te Atua ra koreromotu, kua kopae ke te reira iti tangata iaia e kua uriia atu aia ki to Roma kia tamateia. I mua poto ake i tona matenga, kua aue atura a Iesu ia Ierusalema, i te na ko anga: “Naringa koe, a koe tikai, i kite i teia tuatau nei i te au mea no te au—inara i teianei kua uunaia i toou mata.” (Luka 19:42, NW; Ioane 1:11) No to ratou kopaeanga ia Iesu, kua ngaro takiri to Iseraela turanga au ma te Atua ra.
13. Eaa te mataara ou ta Iehova i akanoo kia kiteaʼi e te tangata te au ma Ia katoa ra?
13 Inara, kare ta te Atua au akakoroanga i akakoreia. Kua akatuia a Iesu mei te mate e kua oronga atu aia i te puapinga o tona oraanga apa kore ua kia Iehova ei oko no te au tangata ngakau tika katoa. (Ebera 9:11-14) Kua riro to Iesu ra atinga ei mataara ou no te au tangata e ei mea meitaki atu—no te ngati Iseraela kopapa e pera katoa te au Etene ra—kia kitea te tu au ma te Atua ra. Kua tuatua atura Paulo i tana reta ki te au Kerititiano i Roma ra: “I akaongiia oki tatou i te Atua, i to tatou vai enemi anga, i te mate o tana Tamaiti.” (Roma 5:10) I te anere mataiti mua ra, kua akatainuia i te vaerua tapu te aronga tei akatupu ra i te au na teia mataara e kua akatuangaia ei tamariki na te Atua e ei mema no tetai iti tangata ou ei vaerua kua tapaia ko “te Iseraela o te Atua.”—Galatia 6:16; Ioane 1:12, 13; 2 Korinetia 1:21, 22; 1 Petero 2:9.
14, 15. E akataka i te au o te Atua, e akamarama mai te reira i te paruru anga i te au Kerititiano noatu e ko ratou te takete riri a Satani?
14 Kua riro teia Iseraela vaerua ou ei takete no te riri mei ko mai ia Satani ra e tona ao katoa. (Ioane 17:14) Inara, tei ia ratou “te au, no ko mai i te Atua Metua ra, e to tatou Atu ra ko Iesu Mesia.” (2 Timoteo 1:2) Kua na ko atura Iesu kia ratou: “I akakite atura au kia kotou i teianei au tuatua, kia rauka to kotou au iaku nei. E tumatetenga to kotou i teianei ao: ka akamaroiroi ra, kua riro te re o teianei ao iaku.”—Ioane 16:33.
15 Ko te au teia tei tauturu ra ia Paulo e tona au taeake Kerititiano kia akakoromaki noatu te au tu ngata ta ratou i aro atura. Te akaata maira i te tu maru, te pirianga rotai ma te Atua tei rauka maira i te atinga o Iesu. Te oronga ra ki tei rauka iaia te reira, te manako au kaka iaia e kite ra i to Iehova manako anga. Ko te tamaiti te mou ra ki roto i nga rima o tona metua aroa e aiteite tona tu manako ngakau no te au, e ekoko kore anga e te tiakiia ra aia e tetai tei akono meitaki ra iaia. Kua akamaroiroi a Paulo i to Philipi: “Auraka rava kotou e apiapi i te au mea katoa nei; e akakite ua ra ki te Atua i to kotou anoano i te au mea katoa ra i te pure, e te pati anga atu ma te akameitaki. E na te au o te Atua, ko tei maata ua atu i te kite tangata, e akamaroiroi mai i to kotou ngakau e to kotou manako i te Mesia nei ia Iesu.”—Philipi 4:6, 7.
16. Eaa te akatupu anga a te au ma te Atua ra, i te pirianga o te au Kerititiano tetai ki tetai i te anere mataiti mua ra?
16 Ko tetai tupuanga no te ngaro anga to te tangata au ma te Atua ra, ko te makitakita ia e te pekapeka. No te kitea anga te au ma te Atua e te au Kerititiano o te anere mataiti mua ra, kua akatupu i te tuke anga maata: te au e te taokotai anga i rotopu ia ratou uaorai, koia ta Paulo i karanga ra ko “te ruru o te au.” (Ephesia 4:3) Kua ‘taokotai to ratou manako e kua noo ma te au, e kua vai mai te Atua o te aroa e te au i rotopu ia ratou ra.’ Pera katoa oki, kua tutu aere ratou i “te tuatua aere anga i te au,” koia oki, ko te tuatua meitaki o te ora no te ‘au oa o te au ra,’ ko te aronga ia tei akarongo i te tuatua meitaki ra.—2 Korinetia 13:11; Angaanga 10:36; Luka 10:5, 6.
E Koreromotu o te Au
17. Eaa ta te Atua i akono ma tona au tangata i to tatou tuatau nei?
17 Ka kitea ainei te reira tu au i teia tuatau nei? Ae, ka rauka ia. Mei te akanoo anga mai o te Patireia o te Atua i te 1914 i raro ake ia Iesu Mesia i akakakaia ra, kua akaputuia e Iehova te toenga o te Iseraela o te Atua ra no roto mai i teianei ao e kua akono atura i tetai koreromotu no te au ma ratou katoa. Kua akatupu aia i tana taputou i akakite maira na roto i te peroveta ra ia Ezekiela e: “E papau oki au i tetai koreromotu au ia ratou, ka riro ïa ei koreromotu mutu kore ia ratou: e naku ratou e akanoo, e naku ratou e akamaata, e naku e tuku i taku ngai-tapu i rotopu ia ratou e tuatau ua atu.” (Ezekiela 37:26) Kua akono a Iehova i teia koreromotu ma te au Kerititiano tei, aite atura ki to ratou au taeake o te anere mataiti mua ra, kua akono i te akarongo i te atinga o Iesu ra. Kua tamaia te tu viivii i te pae vaerua, e kua akatapu ratou ia ratou uaorai ki to ratou Metua i te rangi ra e kua tauta i te aru i tana au akauenga, ko te mea maata rava na te takianga i te tutuanga ki te ao katoa i te tuatua meitaki o te Patireia o te Atua kua oti te akanooia.—Mataio 24:14.
18. Akapeea te manako o tetai papaki no te pa enua mai, me kite ratou e tei runga te ingoa o te Atua i te Iseraela o te Atua?
18 Te tuatua ua atura te totou: “Ei i o ratou taku puakapa e vai ei: e ei Atua au no ratou, e ei tangata ratou noku. E kite oki te au etene e, naku na Iehova, e akatapu ia Iseraela.” (Ezekiela 37:27, 28) Kia rotai atu ki te reira, e au anere ua atu tauatini, ae, e au mirioni, no te “au etene” mai te kite nei e tei runga te ingoa o Iehova i te Iseraela o te Atua. (Zekaria 8:23) No roto mai i to te pa enua ravarai te aere maira ratou i te tavini kia Iehova ma taua iti tangata vaerua ra, ko ratou nei taua “urupu maata,” (NW) tei akakiteia maira ia Apokalupo. “Kua orei i to ratou kakau, e kua akateatea i te toto o te Punua-mamoe ra,” ka ora atu ratou i te mate maata e ka aere atu ki roto i te ao ou poniaau.—Apokalupo 7:9, 14.
19. Eaa te tu au te rekarekaia nei e te au tangata o te Atua i teia tuatau?
19 Kapiti katoa ratou, te Iseraela o te Atua e te urupu maata ka rekareka i te tu au i te pae vaerua tei aite atu ki te au tei rekarekaia e to Iseraela i raro ake i te Ariki ia Solomona ra. Kua totou a Mika, no ratou e: “E tupaki ratou i ta ratou au koke ei auri arote, e ta ratou au korare ei tipi topa ïa, kare tetai enua e apai i te koke ki runga i tetai enua kare oki ratou e apii akaou i te tamaki. E noo ra ratou ravarai ki raro ake i tana uaorai vine, e ki raro ake i tana uaorai suke, e kare tetai e akamataku mai.” (Mika 4:3, 4; Isaia 2:2-4) Kia rotai ki te reira, kua ariu atu ratou i to ratou mokotua ki te tamaki e te pekapeka, ma te tupaki akatutu anga i ta ratou au koke ei auri arote e ta ratou au korare ei tipi tope ia. E no reira, te rekareka ra ratou i te taeake anga au ua takapini i to ratou au enua nooanga, noatu ko teea to ratou enua, te reo, te kopu, me kare te tu oraanga. E te rekareka ra ratou i te papu o ta Iehova akono e te tiaki anga i rungao ia ratou. ‘Kare tetai e tamataku atu ia ratou.’ E tika tikai, ‘kua oronga a Iehova uaorai i te maroiroi ki tona au tangata. Kua akameitaki a Iehova uaorai i tona au tangata ma te au.’—Salamo 29:11.
20, 21. (a) Eaa tatou ka tau ei kia tamou i to tatou au ma te Atua ra? (e) Eaa ta tatou ka rauka kia tuatua no runga i ta Satani tauta anga kia akapueu i te au o te au tangata o te Atua ra?
20 Inara, mei to te tuatau o te anere mataiti mua T.N. rai, kua akatupu te tu au o to Iehova ra au tavini i te riri no Satani. I te uriia anga mei te rangi maira i muri ake i te akanoo angaia te Patireia o te Atua i te 1914 ra, kua akamata mai rai a Satani i tana tamaki anga “i te toenga a te uanga a [te vaine].” (Apokalupo 12:17) Noatu rai i tona tuatau ra, kua akamatakite maira Paulo: “Kare oki te tangata anake ta tatou e kukumi nei, ko te . . . au vaerua kikino i te reva nei.” (Ephesia 6:12) I te mea kua tiria mai a Satani ki te kotinga o te enua nei i teianei, e mea rapurapu te reira akamatakiteanga.
21 Kua rave a Satani i te au tu ravenga ravarai te vaira i tona mana i tana tauta anga kia takore i te au o to te Atua ra au tangata, inara kua puapinga kore tana. I te 1919 ra, kare i 10,000 tei tauta pakari i reira kia tavini tiratiratu atu ki te Atua ra. I teia tuatau nei, e tere atu i te a mirioni kua re i rungao i teianei ao no to ratou akarongo. (1 Ioane 5:4) No teia aronga ko te au ma te Atua e te au tetai ma tetai e tika tikai, noatu ia ratou e akakoromaki ra i te riri o Satani e tona uanga. Inara i te manako anga i teia riri, e te akamanakoanga i to tatou uaorai tu apa ua e te “au tuatau kino maata no te akono” atu ta tatou e noo nei, ka tau tatou kia rave maroiroi i te tamou i to tatou tu au. (2 Timoteo 3:1, NW) I te tumu tuatua i muri akenei, ka kite tatou eaa te o maira ki teia.
Ka Rauka Ainei ia Koe te Akataka Mai?
◻ Eaa i ngaro ei i te tangata tona tu au ma te Atua i te akamata anga ra?
◻ I runga i teaa te akanoo anga i te au o te Atua ma to Iseraela ra?
◻ Kua akatumuia te au ma te Atua na runga i teaa i teia tuatau nei?
◻ Eaa “te au o te Atua” te paruru nei i to tatou au ngakau?
◻ Eaa etai atu akameitakianga ta tatou ka rekareka me tei ia tatou te au ma te Atua?