Kare e Manako no te Tuku Ua Atu!
I VAI ana to Iehova rima ki te au pipi mua a Iesu Karaiti. (Angaanga 11:21) Ma te tauturu o te Atua, te aruaru ra ratou i tetai kaveinga tika ma te kore e tuku ua atu. Kua kite katoa ratou i te patoi pakari e pera katoa te takinokino anga pakari tei kite meitakiia ei tika i te tuatua enua.
Kua riro mai te tu akono tika o te au pipi akarongo mua ra a Karaiti ei tika tei kite meitakiia. Noatu e i te tutaki anga o to ratou au oraanga, kua patoi ratou i te tuku ua atu i to ratou akarongo. Inara eaa ra ratou i takinokinoiaʼi?
Makitakitaia ma te Kore e Ara
Mei ia Iesu rai, kare te au Kerititiano mou i akono ana i te au anoano e te au irinaki anga o teianei ao. (1 Ioane 4:4-6) Tera tetai, te tupu anga o te akonoanga Kerititiano “no te viviki roa i tona tupu anga, e te umere rava i tona manuia, kare tetai patoi anga kino [i te tua o te mana emepera o Roma] e rauka i te kopaeia,” i akakite ei te tata tuatua enua ko Edmond de Pressensé.
I tetai ati anga kua taangaanga a Iesu i tetai taramo totou kiaia uaorai, te na ko anga e: “I riri ua mai ratou iaku kare e ara.” (Ioane 15:25; Salamo 69:4) I mua ake i te akakite anga ki tana au pipi i teia, kua akamatakite ke ana aia e: “Kare te tavini i maata i tona pu. I takinga-kino ana ratou iaku ra, e takinga-kino katoa ratou ia kotou.” (Ioane 15:20) Kare i te mea ngoie ua i te aru i tona au takainga vaevae. Ko tetai mea, ka rave atu te au arataki akonoanga i rotopu i te au ngati Iuda i ta Iesu au pipi ngati Iuda ei aronga akaruke i te akarongo mei te Akonoanga Iuda. Inara, i te maro angaia e kia kore te au pipi a Iesu e tuatua akaou no runga iaia, kua patoi ratou i te aru atu i te tuku ua atu i to ratou akarongo.—Angaanga 4:17-20; 5:27-32.
I roto i te akakite anga tei orongaia ki te Tuneteri ngati Iuda i muri poto ua ake i te Penetekote 33 T.N., kua akaapaia te pipi ko Setephano no te “tuatua anga i te tuatua akakino ia Mose e te Atua.” Ma te kino pakari i te au utunga ra, kua peiia aia ki te toka kia mate. Tei tupu, “tupu iora te takinga-kino maata i taua tuatau ra i te ekalesia i Ierusalema ra,” e “pini rava akera Iudea e Samaria ra, mari ra ko te au aposetolo ra.” (Angaanga 6:11, 13; 8:1) E manganui tei tapekaia.
Kua arumaki te au ngati Iuda i ta Iesu au pipi “ma te makitakita takino tikai,” i karangaʼi te puka Christianity and the Roman Empire. I te maata anga o te taime kua anoanoia te kavamani Roma no te rave atu i te paruru i te au Kerititiano! Ei akaraanga, kua akaora mai te au vaeau Roma i te apotetoro ko Paulo mei te au ngati Iuda tei inangaro ra i te tamate iaia. (Angaanga 21:26-36) Inara, kua vai ua te piri anga i rotopu i te au Kerititiano e te au Roma ei mea ngoie kore.
Akamaata Atu a Roma i te Rave Anga
I etai iva mataiti i muri ake i to Setephano mate anga, kua tamate atu te tutara Roma ko Heroda Ageripa I i te apotetoro Iakobo e raukaʼi i te akamareka i te au ngati Iuda. (Angaanga 12:1-3) I te tae anga ki te reira taime, kua totoa te irinaki anga Karaiti ki Roma. (Angaanga 2:10) I te 64 T.N., e maata te ngai i taua oire ra tei takoreia e te ai. Kua aru mai te takinokino anga rikarika o te au Kerititiano i muri ake i to Nero akaapa anga ia ratou no te tumatetenga i tona tauta anga i te uuna i te au koumuumu anga e nana i akamata i te ai maata. Nana ainei i tutungi i te oire ki te ai ei kotoeanga no te akatu akaou i te reira kia purapura atu e te tapa i te reira i tona uaorai ingoa ko Neropolis? Me kore ra na tana vaine emepera ainei ko Poppaea, tetai ngati Iuda tauiia tei kitea no tona tu tangi kore i te au Kerititiano, i akakeu i tana tuku anga tuatua no te akaapa ia ratou? Kare te aronga kimikimi i papu, inara kua riro te paria anga ei mea matakuia.
Kua karanga te tata tuatua enua Roma ko Tacitus e: “Kua kapitiia atu te taitoito ki te mate; ma te akakakauia i roto i te au pakiri manu taae, kua veteveteia [te au Kerititiano] e te au puakaoa; kua patiatiaia ratou ki runga i te au koroti; kua tutungiia ratou ki te ai, i reira me kore atu te marama, penei e e riro ratou ei turama,” ei au turama tangata no te akakaka i te au aua tiare a te emepera. Kua tuatua ua atu a Tacitus, kare i te oa no te au Kerititiano e: “Kua apa ra ratou, e tau atura ei akaraanga no te utunga, kua akakeu ratou i te tu tangi, e no te takoreia, kare no te puapinga o te au tangata, mari ra mei te tu kino pakari o te tangata okotai,” ko Nero.
Te Au Tuke Taka Meitaki
Noatu e kua tano te reira ki ta Nero akakoro anga no te akaapa i te au Kerititiano no to Roma akapou anga, kare rava aia i arai ana ia ratou me kore te kapiti mai i te akonoanga Kerititiano ei akonoanga i roto i te Tutara Enua. Eaa i reira te au Roma i rave uaʼi i te takinokino anga? No te mea “te tamanamanata ra te au ngai Kerititiano rikiriki i te ao peikani akanavenave neneva ra ma ta ratou ravenga tau e te mako,” i karangaʼi te tata tuatua enua ko Will Durant. Kare te akara anga e e maata atu te tuke i rotopu i te akonoanga Kerititiano e te akamaringi anga toto o te au tamataora anga tumu toa Roma. Ko tetai tuatau no te au Roma i te takore atu i te au Kerititiano e i reira te akamaru anga i to ratou uaorai au akava ngakau e meitaki roa teia i te pati.
Ei mana tutara no teianei ao, te akara anga e kare rava a Roma e topa. Kua irinaki te au Roma e ko tetai tumu no to ratou vaeau karape no te akamori anga i te au atua katoatoa. No reira i ngataʼi ia ratou i te marama i te tu takake o te au rave anga Kerititiano okotai e tana patoi anga i tetai atu au atua katoatoa, kapiti mai te akamori anga i te emepera. Kare te reira i te mea poitirere e kua kite a Roma i te akonoanga Kerititiano ei mana te akaparuparuanga i te au pange tikai o te patireia.
Te Tutaki o te Akakitekite Pu Ua Anga
Vaitata i te openga o te anere mataiti mua T.N., kua tapekaia te apotetoro ko Ioane i te airani ko Patamo ‘no te tuatua anga i te Atua ra, e no te akakite anga ia Iesu Mesia ra.’ (Apokalupo 1:9) Kua irinakiia e na te emepera Roma ko Domitian i rave i teia. Inara, noatu te taomi anga tei tukuia ki rungao i te au pipi a Iesu, i te openga o te anere mataiti mua, kua totoa te akonoanga Kerititiano i roto i te Patireia Roma. Akapeea teia i te tupu anga? Te karanga ra A History of the Early Church no runga i te akonoanga Kerititiano e kua “mou taokotaiia te reira e te angaanga orometua.” Mei ia Ioane rai, kare te au Kerititiano mua tei takinokinoia e tuku ua atu i to ratou akarongo inara kua aruaru maroiroi i te tuatua anga no runga i te Atua e te akakitekite anga ia Iesu.—Angaanga 20:20, 21; 2 Timoteo 4:2.
Kua tupu tetai mea ou ki te takinokino anga o te au Kerititiano i te tae anga ki te 112 T.N., e rua mataiti i muri ake i to Emepera Trajan akataoonga anga ia Pliny te kavana o Bitunia (i teianei ko Turekia tokerau opunga). I mua atu ana kua puapinga kore te akatere anga i reira, te tupuanga ki roto i te rave anga marikonga kore. Vaitata rai e kare e tangata i roto i te au iero, e kua topa maata ki raro te au okooko anga kai manu na te au manu ka akaatingaia. Kua akaapa te au tangata okooko i te rave anga ngoie a te akamori anga Kerititiano, no te mea kare a te reira au atinga manu e te au itoro.
Kua angaanga maata a Pliny i te akaoki mai i te akamori anga peikani, koi tutaki ei te au Kerititiano ki to ratou oraanga i te patoianga i te oronga i te uaina e te kakara ki mua i te au tiki o te emepera. I te openga, kua akatika te au akaaere Roma no te au Kerititiano e “e au tangata tu-meitaki ratou, inara ma te akamarama koreia te tu patoi pakari i te au peu akonoanga taito,” i karangaʼi te Poropeta ko Henry Chadwick. Noatu e kua vai rai te riro anga mai ei Kerititiano ei utunga maata, kare rava te au pipi mou a Iesu i manako ana i te tuku ua atu.
Kua tupu katoa te makitakita mei te “tamanamanata anga tei akatupuia i roto i te au pamiri peikani no te taui anga o te au mema tatakitai,” i karangaʼi te Poropeta ko W. M. Ramsay. “Kua riro te oraanga tangata ei mea ngata tikai me kare e rauka i to tetai tangata tupu i te aru i te peu noa rava atu mei tera te tu e kua aru te reira i te au ravenga a te au atua peikani,” i akakite ei te Taote ko J. W. C. Wand. No reira rai te manganui i manako ei i te au Kerititiano mua ei aronga makitakita i te au tangata me kore i tamanakoiaʼi ratou ei aronga irinaki kore e atua tetai.
Apai Mai te Tupu Anga i te Takinokino Anga Maata
Ko Polycarp, tei apii tikaiia e te apotetoro ko Ioane, kua riro mai aia ei tangata pakari tei akangateiteiia i roto i te oire o Semurina (i teianei ko Izmir). No tona akarongo kua tauia aia i runga i te rakau i te 155 T.N. Kua akaputuputu mai te kavana enua Roma ko Statius Quadratus i te urupu tangata. Kua ki te taitiamu i te au peikani patoi pakari tei akavaavaa ra ia Polycarp 86 mataiti ra no te akamaroiroi kore anga i te akamori anga o to ratou au atua, e kua akaputuputu puareinga ua mai te au ngati Iuda neneva i te au vaie, noatu e ka rave ratou i te reira i te Tapati maata ra.
Tei aru mai kua tupu tetai ngaru takinokino anga ki rungao i te au Kerititiano i roto i te au Roma. I raro ake ia Emepera Marcus Aurelius, e maata atu te au Kerititiano tei tamatemateia. I te mea e e au tangata Roma ratou, ka mate ratou i te koke; me kare ra, ka tamateia ratou e te au manu taae i roto i te au ngai akaariari anga. Eaa ra to ratou apa? No te mea ua nei e e au Kerititiano ratou tei patoi ra i te tuku ua atu me kore i te akaruke i to ratou akarongo.
Kua tupu mai te oire Varani ou o Lyons mei te tuanga enua Roma o Lugdunum, e ngai akatere anga tikai e ko te are tapeka anga Roma anake ua ia i rotopu ia Roma e te Kauvai Rhine. I te tae anga ki te 177 T.N., kua rauka tetai ngai tangata Kerititiano ketaketa i reira tei patoi tikaiia e te au tangata peikani i reira. Kua akamata teia i te kore anga te au Kerititiano i akatikaia ki roto i te au ngai tangata. Kua akatupu te anana i tetai orureau anga, e no te kino pakari roa i te takinokino anga tei aru mai kare e Kerititiano okotai i manako atu ana no te aere mai ki vao i to ratou au kainga. Kua akaue te kavana Roma e kia kimiia te au Kerititiano e kia tamateia.
Te Tutaki
I te mate anga o te au apotetoro a Iesu e te patianga to ratou mana tapupu, kua akamata te akaruke anga akarongo i te tupu i rotopu i te au Kerititiano tutu ua. (2 Tesalonia 2:7) I te tae anga ki te openga o te a anere mataiti T.N., kua riro mai te akonoanga Kerititiano akarongo kore ra ei akonoanga Tutara Enua. I te reira taime, kua riro mai te reira ei mea pikikaa e kua papa no te tuku ua atu e te akataka iaia uaorai ki teianei ao—e mea kare rava a Iesu e tana au pipi mua i rave ana. (Ioane 17:16) Inara, i mua roa atu ana, kua akaotiia te tataanga Puka Tapu, ma tona papaanga o te akarongo Kerititiano.
Kua puapinga kore ainei te mamaeanga e te mate anga o te tauatini ua atu au Kerititiano mua ra? Kare rava! Ma te kore e manako i te tuku ua atu anga i to ratou akarongo, ‘kua mou marie ra ratou e tae ua atu ki te matenga, e kua orongaia te korona ora ra.’ (Apokalupo 2:10) Te kite ra rai te au tavini o Iehova i te veravera o te takinokino anga, inara te vai tamou ra te akarongo e te tu akono tika o te au taeake irinaki i mua ana ei tumu akamaroiroi anga maata kia ratou. No reira, kare katoa te au Kerititiano o teia tuatau e rave i te manako o te tuku ua atu anga.
[Au Tutu i te kapi 8, 9]
Nero
Akara anga o te patireia Roma
E atarau tei akonoia no te akamori anga Kaisara
[Au Akameitakianga]
Nero: Orongaia mai e The British Museum
Museo della Civiltà Romana, Roma
[Tutu i te kapi 10]
Marcus Aurelius
[Akameitakianga]
The Bettmann Archive