RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w96 5/1 kapi 5-7
  • Te Akonoanga Kerititiano Mua e te Au-Enua

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Te Akonoanga Kerititiano Mua e te Au-Enua
  • Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1996
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Kare no Teianei Ao Inara Kare e Kino
  • Akangateitei, Kare te Akamori
  • “I te Tapa o te Totaiete”
  • Tutakianga ia Kaitara i ‘Tei Tau’ ra Kiaia
  • E Akatau Anga Mako i Rotopu i Nga Umuumu Anga Tarere e Rua
  • Tuku Ua Anga ki ta te Au-Enua
  • Te Au Kerititiano Mua e Teianei Ao
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1993
  • Te Atua e Kaitara
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1996
  • Kare e Manako no te Tuku Ua Atu!
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1993
  • Apaianga i ta Kaitara kia Kaitara
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1996
Tetai Atu
Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1996
w96 5/1 kapi 5-7

Te Akonoanga Kerititiano Mua e te Au-Enua

I NGA mea ora ua i mua ake i tona matenga, kua akakite a Iesu ki tana au pipi: “No te mea ra, kare kotou i to teianei ao, ko au i iki ia kotou no roto i teianei ao, i riri mai ei teianei ao ia kotou.” (Ioane 15:19) Ko te aiteanga ainei, ra, e ka akaari te au Kerititiano i tetai tu kino ki te aronga mana taoonga o teianei ao?

Kare no Teianei Ao Inara Kare e Kino

Kua akakite te apotetoro Paulo ki te au Kerititiano e noo ra i Roma e: “Kia kauraro marie te tangata katoatoa i te aronga mana taoonga ra.” (Roma 13:1) Ma te aiteite, kua tata te apotetoro Petero e: “E kauraro i te au taoonga katoa o te tangata i te Atu ra; i te ariki ra ei runga rava atu ïa: E te au tutara ra, ei aronga ungaia mai e ia ei tutaki atu i te aronga i rave i te kino ra, e ei akameitaki i te aronga i rave i te meitaki ra.” (1 Petero 2:13, 14) Te kauraro anga i te Au-Enua e tona au komono taoonga tau e kaveinga taka meitaki ia tei arikiia i rotopu i te au Kerititiano mua. Kua titau ratou kia riro mai ei aronga aru i te ture e te noo au ua ma te au tangata katoa.​—Roma 12:18.

I raro ake i te tumu tuatua “Akonoanga e te Au-Enua,” kua akakite The Encyclopedia of Religion e: “I roto i te toru anere mataiti mua TA e mamao te akonoanga Kerititiano mei te totaiete opita Roma . . . Noatu ra, na te au arataki Kerititiano . . . i apii i te akarongo ki te ture Roma e te tiratiratu ki te emepera, i roto i te au kotinga tei akanooia e te akarongo Kerititiano.”

Akangateitei, Kare te Akamori

Kare te au Kerititiano i kino ana ki te emepera Roma. Kua akangateitei ratou i tona mana taoonga e kua akangateitei iaia tei tau ra i tona taoonga. I te tuatau o te tutara anga o Emepera Nero, kua tata te apotetoro Petero ki te au Kerititiano e noo ra i te au ngai ke ke o te Patireia Roma: “E akangateitei atu i te tangata ravarai, . . . ka akateitei i te ariki.” (1 Petero 2:17) Te tuatua “ariki” kua taangaangaia i roto i te ao Ereni kare anake no te au ariki o te reira ngai mari katoa ra no te emepera Roma. Kua ako te apotetoro Paulo i te au Kerititiano e noo ra i roto i te oire maata o te Patireia Roma: “E teianei, e tuku atu i te mea tau i te tangata katoatoa ra, . . . ko tei akateiteiia ra, ka akateitei atu ïa.” (Roma 13:7) Kua anoano tikai te emepera Roma kia akangateiteiia aia. I muri maira, kua anoano katoa aia kia akamoriia aia. I konei, ra, te ngai e tapu ei te au Kerititiano mua.

I tona akavaanga i mua i tetai kavana Roma i te rua anere mataiti T.N., kua ripotiia a Poly­carp i te akakite anga: “E Kerititiano au. . . . Kua apiiia matou kia oronga i te ngateitei katoa tei tau . . . ki te au mana tutara e te aronga mana taoonga tei akataoongaia i te Atua.” Inara, kua iki a Polycarp i te mate kare i te akamori i te emepera. Kua tata tetai tangata paruru akarongo o te rua anere mataiti ko Theophilus o Anetioka e: “E ngari ake au i te akangateitei i te emepera, kare tikai ra te akamorianga iaia, mari ra te pureanga nona. Inara ko te Atua, te Atua ora e te mou taku ka akamori.”

Te au pure tau no te emepera kare te reira e piri atu ki te akamori anga emepera me kore ra te akapaapaa anga enua. Kua akataka te apotetoro Paulo i to ratou akakoroanga: “E tamata ana au i te ako atu ia koe e, ei te akaora, te pure, te pati, e te akameitaki i te Atua, i te tangata katoa nei; I te ui ariki, e te aronga mana katoa ra, kia noo kanga koreia mai tatou, ma te au, ma te akono i te Atua, e te au mea tika tikai.”​—1 Timoteo 2:1, 2.

“I te Tapa o te Totaiete”

Teia tu ngateitei i te au Kerititiano mua kare teia i apai mai ana i te oaoa anga o teianei ao ta ratou e noo ra. Kua akakite te tangata Varani tata tuatua enua ko A. Hamman no te au Kerititiano mua e “kua noo i te tapa o te totaiete.” Kua noo tikai ratou i te tapa o nga totaiete e rua, te ngati Iuda e te Roma, te kite anga i te tu iriiri maata e te marama kore mei nga mea e rua.

Ei akaraanga, i tona akaapa pikikaa angaia e te au arataki ngati Iuda, kua akakite te apotetoro Paulo i tana tuku anga paruru ki mua i te kavana Roma e: “Kare rava aku ara i te ture a te ngati Iuda nei, e i te iero, e ia Kaisara oki. . . . Ei ia Kaisara au.” (Angaanga 25:8, 11) Te kite anga e e kimi ra te au ngati Iuda i te tamate iaia, kua pati tauturu atu a Paulo kia Nero, i reira te arikianga i te mana taoonga o te emepera Roma. Mei reira mai, i tona akavaanga mua i Roma, te akara anga kua akatopaia to Paulo akaapa anga. Inara kua tapeka akaouia aia i muri mai, e i tau ki te tataanga tei akakiteia kua tamateia aia i te au akaue anga a Nero.

No runga i te turanga ngata o te au Kerititiano mua i roto i te totaiete Roma, kua tata te tangata apii i te au pirianga tangata e te apii akonoanga ko Ernst Troeltsch e: “Kua araiia te au angaanga e te au rave anga tei piri atura ki te akamori anga itoro, me kore te akamori i te Emepera, me kore te aronga tei piri atura ki te akamaringi anga toto me kore te akautunga anga mate, me kore te aronga te ka tuku i te au Kerititiano ki roto i te ravenga peikani tau kore.” Kare ainei a teia turanga ngai i akaruke no tetai pirianga au e te ngateitei aiteite i rotopu i te au Kerititiano e te Au-Enua?

Tutakianga ia Kaitara i ‘Tei Tau’ ra Kiaia

Kua oronga mai a Iesu i tetai akakite anga te ka arataki i te tu manako o te Kerititiano no te Au-Enua Roma me kore ra, tetai atu kavamani, i tona akakite anga e: “E apai . . . i ta Kaisara kia Kaisara; e ta te Atua ra, e apai ïa ki te Atua.” (Mataio 22:21) Teia ako anga ki te au pipi a Iesu e tuke tikai ki te tu o te manganui o te au ngati Iuda akapaapaa enua tei riri ra i te taomi anga Roma e kua taumaro ma te ture o te tutakianga i te au tero ki tetai mana tutara ke.

I muri mai, kua akakite a Paulo ki te au Kerititiano e noo ra i Roma: “No reira i tikaʼi e kia kauraro kotou; kare ra oki no te mate anake ra; no te akava-ngakau katoa oki. No reira oki kotou ka oronga atu ei i te taūnga nei; e tavini oki ratou [te “aronga mana taoonga” kavamani] no te Atua, i te rave tamou marie anga i taua mea nei. E teianei, e tuku atu i te mea tau i te tangata katoatoa ra, e taū tana ra, ei tautaūnga atu rai; e telo tana ra, ei telo ïa.” (Roma 13:5-7) Koi vai ei e kare te au Kerititiano no teianei ao, kua anoanoia ratou kia riro ei au tangata tiratiratu te tutakianga i ta ratou au tero, te tutakianga i te Au-Enua no te au angaanga tei raveia.​—Ioane 17:16.

Inara kua kotingaia ainei ta Iesu au tuatua ki te tutakianga i te au tero? Mei te mea kare a Iesu i akakite tikai te aiteanga e eaa ta Kaitara e eaa ta te Atua ra, te vaira te au mea tei piri atura te ka tau kia manakoia kia tau ki te manako tuatua me kore kia tau ki ta tatou marama anga i te katoa anga o te Pipiria. Mei tera te tu, te manakoanga i te au mea ta tetai Kerititiano ka tutaki kia Kaitara i tetai taime ka o mai te akava ngakau o te Kerititiano, tei apiiia e te au kaveinga Pipiria.

E Akatau Anga Mako i Rotopu i Nga Umuumu Anga Tarere e Rua

E manganui te au tangata te ngaropoina ra e i muri ake i te akakiteanga e kia tutakiia ta Kaitara au mea kiaia, kua tuatua katoa a Iesu e: “Ta te Atua ra, e apai ïa ki te Atua.” Kua akaari te apotetoro Petero i te ngai tei tau ra te au Kerititiano kia tuku na mua. I muri viviki ake i te akoanga i te kauraro anga ki te “ariki,” me kore ki te emepera, e tona “au tutara,” kua tata a Petero: “Ei aronga rangatira kotou, auraka ra taua rangatira ra e akariroia ei tapoki tuatua kino, ei tavini ra kotou no te Atua. E akangateitei atu i te tangata ravarai. E aroa atu i te au taeake. Ka mataku i te Atua. Ka akateitei i te ariki.” (1 Petero 2:16, 17) Kua akaari te apotetoro e e au tavini te au Kerititiano no te Atua, kare no tetai tutara tangata. Koi anoanoiaʼi ratou kia akaari i te tu akono tau e te akangateitei i te au komono o te Au-Enua, kia rave ratou i te reira i te mataku anga i te Atua, nana oki te au ture teitei rava.

I te au mataiti i mua atu kua akapapu tikai a Petero i te tu teitei o te ture a te Atua ki rungao i ta te tangata ra. Kua riro te Tuneteri ngati Iuda ei pupu akatere ta te au Roma i oronga ra te mana taoonga akatere i te au tangata e te akonoanga. I te akaue anga te reira kia akamutu te au pipi a Iesu i te apiianga i te ingoa o Karaiti, kua pau atu a Petero e tetai atu au apotetoro ma te ngateitei inara e te papu: “Ko te Atua ta matou e akarongo e tikaʼi auraka te tangata.” (Angaanga 5:29) Ma te taka meitaki, kua anoanoia te au Kerititiano kia tamou i tetai akatau anga mako i rotopu i te akarongo anga ki te Atua e te kauraro anga tau ki te au mana taoonga tangata. Kua tuatua a Tertullian i te akamata anga o te toru anere mataiti T.N.: “Me na Kaitara te au mea pouroa, eaa te ka toe mai na te Atua?”

Tuku Ua Anga ki ta te Au-Enua

I te tuatau e topa ra, kua paruparu marie aere te turanga tei akonoia e te au Kerititiano o te anere mataiti mua i to ratou pirianga ki te Au-Enua. Te akaruke anga akarongo tei akakiteia e Iesu e te au apotetoro kua tupu maata i te rua e te toru anere mataiti T.N. (Mataio 13:37, 38; Angaanga 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3-12; 2 Petero 2:1-3) Kua rave te akonoanga Kerititiano akaruke akarongo ra i te au tuku ua anga ma te ao Roma, kua akono i tana au oroa peikani e tana apii anga kite, e kua ariki kare anake te angaanga kavamani mari katoa ra te angaanga vaeau.

Kua tata te Poropeta ko Troeltsch e: “Mei te toru anere mataiti e aere ua mai kua ngata maata mai te turanga, kua maata mai te au Kerititiano i te au taoonga teitei o te Totaiete e kua tu i te au angaanga maata, i roto i te vaeau e i roto i te au angaanga opita. I te maata anga o te au papa tuatua i roto i te au tataanga Kerititiano [kare no te Pipiria] te vaira te au patoi anga makitakita i te piri anga ki roto i teia au mea; i tetai tua, te kite katoa ra tatou i te au tauta anga no te tuku ua atu​—te au taumaro anga no te akamaru i te au akava ngakau manata ra . . . Mei te taime mai o Constantine kua ngaro teia au tu ngata; kua kore te tauetono anga i rotopu i te au Kerititiano e te au peikani, e kua vai ua te au opati katoatoa o te Au-Enua kia akakiia.”

I te openga o te a anere mataiti T.N., teia tu taero anga tuku ua anga o te akonoanga Kerititiano kua riro mai ei akonoanga Au-Enua o te Patireia Roma.

I tona tuatua enua i aereia mai, a Kerititome​—tei komonoia e te au Akonoanga Katorika, te Otototi, e te Porotetani​—kua tuku ua atu i te angaanga ma te Au-Enua, te o oonu anga atu ki roto i tana au angaanga poritiki e te turuanga i te reira i roto i tana au tamaki. E manganui te au mema akonoanga tei poitirere i teia kare e ekoko anga te rekareka ra i te kite e te vaira te au Kerititano i teia tuatau e mou ra i te turanga mei to te au Kerititiano o te anere mataiti mua i roto i to ratou pirianga ma te Au-Enua. Na te nga atikara e rua te ka aru mai e uriuri maata atu i teia.

[Tutu i te kapi 5]

Ko Kaitara Nero, ta Petero i tata: “Ka akateitei i te ariki”

[Akameitakianga]

Musei Capitolini, Roma

[Tutu i te kapi 6]

Kua iki a Polycarp i te mate kare i te akamori i te emepera

[Tutu i te kapi 7]

E au tangata ponuiaau, tiratiratu, tutaki tero te au Kerititiano mua

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke