“Te Iseraela o te Atua” e te “Aronga Maata Rava”
“Akara atura au, e i na, e aronga maata rava, kare takiri e pou kia tatau.”—APOKALUPO 7:9.
1-3. (a) Eaa te manakonako anga kaka i te rangi o te au Kerititiano akatainuia ra? (e) Akapeea ta Satani tauta anga kia takoreia te putuputuanga o te anere mataiti mua ra? (ng) Eaa tei tupu i te 1919 te akaari maira e kare i autu ta Satani tauta anga kia taviivii i te putuputuanga o te au Kerititiano akatainuia ra?
TE AKATUMUANGA o “te Iseraela o te Atua” i te 33 T.N. ko tetai takainga maata ia i te akatupuanga i te au akakoro anga a Iehova. (Galatia 6:16) Tei tona au mema akatainuia ra te manakonako anga o te riroanga ei au mea ora vaerua mate kore e te tutaraanga kapiti ma Karaiti katoa i te Patireia o te Atua i te rangi ra. (1 Korinetia 15:50, 53, 54) I roto i te reira turanga e tuanga aratakianga ta ratou i te akatapuanga i te ingoa o Iehova e te akaparuparuanga i te mimiti o Tei Patoi maata ra, koia a Satani te Tiaporo. (Genese 3:15; Roma 16:20) No reira rai a Satani i rave ei i tona mana katoa kia akapou i teia putuputuanga ou, na te takinga kinoanga i te reira e te tautaanga i te taviivii i te reira!—2 Timoteo 2:18; Iuda 4; Apokalupo 2:10.
2 I te tuatau te ora ra te au apotetoro, kare a Satani i autu. Inara, i muri ake i to ratou matenga, kua totoa maira te akonoanga akaruke i te akarongo mou kare i tapupuia. I muri maira, i te akaraanga a te tangata, mei te mea rai e kua taviiviiia te putuputuanga Kerititiano ma tei akatumuia mai e Iesu i ta Satani apai anga mai i te akonoanga akameamea ua tei akaruke ra i te akarongo tei matauia i teia tuatau ko Kerititome. (2 Tesalonia 2:3-8) Inara, kua akakoromaki marie ua atu te akonoanga Kerititiano mou ra.—Mataio 28:20.
3 Kua totou maira a Iesu i tana akatutuanga i te titona e te au titania ra, e ka tupu kapiti te au Kerititiano mou ma te “zizania,” me kore au Kerititiano pikikaa no tetai tuatau; e kua tupu teia. Inara i tuatua katoa aia e i te tuatau openga ra, ka akataka akaouia “te tamariki o te basileia” mei “te zizania” ra. (Mataio 13:36-43) Kua tika katoa oki teia. I te 1919 kua aere mai te au Kerititiano akatainuia tikai ki vao i te tuikaanga kia Babulonia. Kua kite puia ratou i te tu Atua ei “te tavini akono meitaki e te pakari,” e kua rave mataku kore ua ratou i te tutu aere anga i te tuatua meitaki o te Patireia. (Mataio 24:14, 45-47; Apokalupo 18:4) Vaitata a ratou katoatoa e e au Kenitara; inara no te mea ia ratou te akarongo o Aberahama, kua riro tikai ratou e ei ‘uanga no Aberahama.’ E au mema ratou no “te Iseraela o te Atua.”—Galatia 3:7, 26-29.
Te “Aronga Maata Rava”
4. Eaa te pupu Kerititiano tei kiteaia, e maata oki i te au mataiti 1930 ra?
4 I te akamata anga, ko te aronga tei akarongo i te tutu aereanga a teia au Kerititiano akatainuia kua riro katoa mai ei au Iseraela vaerua, te aronga toenga o te 144,000, ma te manakonako anga no te rangi ra. (Apokalupo 12:17) Inara, i te au mataiti o te 1930 ra, kua kitea mai tetai atu pupu. Kua akatakaia mai ratou ma te “au mamoe ke atu” o te akatutu anga o nga koro mamoe ra. (Ioane 10:16) E au pipi katoa ratou na Karaiti ra ma te manakonako anga no te ora mutu kore ki runga i tetai enua parataito. Mei te mea rai e e uanga ratou i te pae vaerua, no te au Kerititiano akatainuia ra. (Isaia 59:21; 66:22; akaaite ia 1 Korinetia 4:15, 16.) Kua kite ratou i te putuputuanga Kerititiano akatainuia ra, e ko te tavini akono meitaki e te pakari, e mei to ratou au taeake akatainuia ra e aroa oonu to ratou ia Iehova, e akarongo i te atinga o Iesu ra, e maroiroi no te akapaapaaanga i te Atua, e te puareinga ua i te mamae anga no te tuatua tika.
5. Akapeea te turanga o te au mamoe ke atu i te tupu anga kia meitaki atu te maramaia?
5 I te akamata anga kare i kite meitakiia te turanga o teia au mamoe ke atu, inara i te topa aereanga te tuatau, kua marama mai te au apinga. I te 1932 kua akamaroiroiia te au Kerititiano akatainuia ra kia raurau atu i te au mamoe ke atu kia rave katoa i te angaanga tutu aereanga—ko tetai apinga ia e manganui o te au mamoe ke atu kua akamata ke ana i te rave anga. I te 1934 kua akamaroiroiia te au mamoe ke atu kia akatika i te papetito anga i te vai. I te 1935 kua akatakaia ratou ma te “aronga maata rava” o Apokalupo pene 7 ra. I te 1938 kua patiia ratou kia aere ki te Akamaara Anga i te matenga o Iesu Karaiti ei aronga akarakara. I te 1950 kua kiteia mai te au tangata pakari i roto ia ratou e no roto i te “ui ariki” tei tavini ra “mei te punanga i te uriia ra, mei te pipinianga i te matangi maata ra.” (Salamo 45:16; Isaia 32:1, 2) I te 1953, ko te akaaerenga a te Atua i te enua nei—kua riro mai te tuanga maata no te au mamoe ke atu—kua kiteia ei te rotopu no te totaiete o te enua te ka ora atu ki roto i te ao ou. I te 1985 kua maramaia e i runga i te tumu anga o te atinga oko o Iesu ra, kua akatikaia mai te au mamoe ke ra ei au oa tuatua tika no te Atua e ma te manako anga kia ora atu ia Aramakito.
6. Eaa nga turanga piri anga o tei akatainuia ra e to te au mamoe ke atu i teia tuatau nei, te taki atura ki teea au uianga?
6 I teianei, i teia tuanga openga o “te tuatau openga,” kua mate te maata anga o te 144,000 e kua rauka ta ratou tutaki i te rangi ra. (2 Timoteo 3:1; Apokalupo 6:9-11; 14:13) I teianei ko te au Kerititiano e manakonako anga to ratou no te enua te rave nei i te maata anga o te tutu aereanga i te tuatua meitaki, e te manako ra ratou i te reira e mea meitaki teia i te turu anga i te au taeake akatainuia o Iesu ra. (Mataio 25:40) Inara, ko teia aronga akatainuia ko te tavini akono meitaki e te pakari na ratou ra te kaikai vaerua i oronga mai i teia tuatau openga katoa nei. Eaa te turanga o te au mamoe ke atu me ka rauka te tutaki o te aronga akatainuia katoatoa ra i te rangi? Eaa te au apinga te ka orongaia no te au mamoe ke atu i reira? Na te akara anga poto ua i to Iseraela i taito ra e tauturu ia tatou i te pau anga i taua nga uianga ra.
E “Basileia Taunga” Akatutu Anga
7, 8. Eaa te maata o to Iseraela i taito ra riro anga ei patireia kau taunga e ei iti tangata tapu i raro ake i te Ture koreromotu ra?
7 I ta Iehova iki anga ia Iseraela ei iti tangata taka ke nona, kua papau aia i tetai koreromotu ia ratou, i te na ko anga: “E tenana, kia akarongo tikai kotou i toku reo, e kia akono i taku ra koreromotu, ka riro ïa kotou ei apinga akaperepere maata naku, i te au tangata ravarai ra: noku uaorai oki te ao katoa nei: E riro rai kotou ei basileia taunga naku, e ei iti-tangata tapu.” (Exodo 19:5, 6) Ko Iseraela to Iehova ra iti tangata taka ke i te tumuanga o te Ture koreromotu ra. Inara, akapeea, te taputou no te basileia taunga e te iti tangata tapu ra i te akatupu angaia?
8 I te tuatau te tiratiratu ra to Iseraela, kua akatika ratou i te tu ngateitei o Iehova e kua ariki iaia ei Ariki no ratou. (Isaia 33:22) No reira, e patireia ratou. Inara, mei tei akakiteia mai i muri akera, ko te taputou no “tetai basileia” e maata atu tona aite anga i te reira. Pera katoa, i to ratou akarongo anga i te Ture a Iehova, te ma ra ratou, te takake ra i te au iti tangata takapini ia ratou ra. E iti tangata tapu ratou. (Deuteronomi 7:5, 6) E patireia taunga ainei ratou? I Iseraela ra ko te kopu o Levi tei akatakaia no te tavini anga i te iero, e i roto i te reira kopu te kau taunga ngati Levi ra. I te akamana angaia te Ture a Mose ra, kua raveia te au tama tane a te ngati Levi ra ei mono no te au tama mua o te au ngutuare ravarai kare ra i te ngati Levi.a (Exodo 22:29; Numero 3:11-16, 40-51) No reira, kua akatuangaia te au ngutuare ravarai i Iseraela ra i te angaanga i te iero. Ko teia te turanga vaitata roa o te iti tangata ra i te riroanga ei kau taunga. Inara, kua komono ratou ia Iehova ki mua i te au iti tangata katoa. Ko tetai ua atu tangata ke tei inangaro ra i te akamori i te Atua mou ka rave i te reira na te kapiti anga ki to Iseraela ra.—2 Paraleipomeno 6:32, 33; Isaia 60:10.
9. Na teaa i akariro ia Iehova kia kopae ke i te patireia o te apatokerau o Iseraela ‘i te tavinianga ei kau taunga nona ra’?
9 I muri ake i te matenga o Solomona, kua akatakaia te au tangata o te Atua ra ko te iti tangata apatokerau o Iseraela i raro ake i te Ariki ko Ieroboama e ko te iti tangata apatonga o Iuda i raro ake i te Ariki ko Rehoboama. I te mea e ko te iero, te ngai no te akamori anga ma ra, tei roto ia i te kotinga o Iuda ra, kua akamataia e Ieroboama tetai tu akamori anga kare i tau i te ture na te akatuanga i te au tiki punua puakatoro i roto i tona uaorai kotinga enua ra. Pera katoa, “kua akatu iora aia i te are tapu i te ngai teitei, e kua akariro i to roto i te tangata rikiriki ei taunga, kare to te au tamariki a Levi ra.” (1 Ariki 12:31) Kua tomo atu te iti tangata apatokerau ra kia oonu atu ki roto i te akamori anga pikikaa i te akatika anga te Ariki ko Ahaba i tana vaine tangata ke ra, ia Iezebela, kia akanoo i te akamori anga Baala ki roto i te enua ra. I te openga ra, kua akakite atura a Iehova i te akavaanga ki runga i taua patireia meameaau ra. Na roto ia Hosea, kua tuatua aia: “Kua tipu keia toku iti-tangata i te kite kore: no te mea kua kopae koe i te kite, e kopae katoa au ia koe, auraka koe ei taunga naku nei.” (Hosea 4:6) I muri poto ake, kua takoreia atu e to Asura te patireia apatokerau o Iseraela ra.
10. Akapeea te patireia apatonga o Iuda, i tona tuatau tiratiratu ra, i te tavini anga ia Iehova ki mua i to te pa enua katoa ra?
10 Peea to te iti tangata apatonga, o Iuda ra? I te tuatau ia Hezekia ra, kua tuatua atu a Iehova kia ratou na roto ia Isaia ra: “Ko kotou toku kite, e toku tavini i ikiia e au ra . . . i angaia e au teia iti-tangata nei noku uaorai; na ratou e akameitaki mai iaku.” (Isaia 43:10, 21; 44:21) I te tuatau te tiratiratu ra, kua rave te patireia o te apatonga ra i te akakitekite anga ki te au iti tangata i te kaka o Iehova e te akavaitata atu i te aronga ngakau tika kia akamori iaia i tona iero e kia matuapuruia e te kau taunga ngati Levi tei tau ra i te ture.
Au Tangata Ke i Iseraela Ra
11, 12. E akakite mai i te au ingoa o te au tangata ke tei kapiti maira ma to Iseraela katoa i te tavini atu ia Iehova.
11 Te aronga tangata ke tei akarongo ra i teia akakite anga a te iti tangata ra, kua orongaia te tauturu anga no ratou i roto i te Ture tei orongaia na roto ia Mose—ko Zipora, tana vaine, e ngati Midiana. “E te tangata ke ke katoa e manganui i te iro katoa anga” kare i te ngati Iseraela kua akaruke i Aiphiti ma to Iseraela katoa ra e tei reira ratou i te oronga anga mai i te Ture ra. (Exodo 2:16-22; 12:38; Numero 11:4) Kua akaoraia a Rahaba ma tona ngutuare tangata mei Ieriko maira e kua arikiia i muri maira ki roto i te putuputuanga ngati Iuda. (Iosua 6:23-25) I muri poto maira, kua akatupu te ngati Gibeona i te au ma to Iseraela e kua orongaia e au angaanga na ratou i te tapenakara ra.—Iosua 9:3-27; e akara katoa ia 1 Ariki 8:41-43; Esetera 8:17.
12 I muri maira, kua angaanga te au tangata ke ra i te au turanga teitei. Kua kapitiia atu a Uria ngati Heta, koia te tane a Bate-Seba ra, ki roto i “te au tangata toa” a Davida ra, mei ia Zeleka ngati Amona ra. (1 Paraleipomeno 11:26, 39, 41; 2 Samuela 11:3, 4) Kua angaanga a Ebedemeleka, tetai tangata Etiopia ra, i roto i te are ariki ra e i rave angaanga tikai aia ki te ariki ra. (Ieremia 38:7-9) I muri ake i te oki anga to Iseraela mei te tuikaa anga ki Babulonia ra, kua orongaia kia maata atu te apainga tauturuanga kau taunga ki te au Netini kare ra i te ngati Iseraela. (Ezera 7:24) I te mea kua manakoia etai o teia aronga tangata ke tiratiratu ra, me kare tangata i te enua ke, ei akaataanga mai i te aronga maata o teia tuatau nei, e mea tau kia manako tatou i to ratou turanga.
13, 14. (a) Eaa te au turanga e te au apainga a te au poroteraita i Iseraela ra? (e) Eaa te manako tau no to Iseraela i te au poroteraita tiratiratu ra?
13 Ko teia aronga e au poroteraita, e aronga akamori akatapuia no Iehova i raro ake i te Ture a Mose tei akataka keia mei to te au pa enua kua kapiti atu ki te ngati Iseraela ra. (Levitiku 24:22) Kua tuku atinga ratou, kua akaatea ke mai i te akamori anga pikikaa, e kua akakore i te kai i te toto, mei ta to Iseraela i rave ra. (Levitiku 17:10-14; 20:2) Kua tauturu katoa ratou i te patu anga i te iero a Solomona ra e kua kapiti atu ki te akaora anga i te akamori anga mou i raro ake i te Ariki ko Asa e te Ariki ko Hezekia ra. (1 Paraleipomeno 22:2; 2 Paraleipomeno 15:8-14; 30:25) I ta Petero taangaanga anga i te taviri mua o te Patireia i te Penetekote 33 T.N., kua akarongoia tana au tuatua e te “ngati Iuda e te au poroteraita [kare ra i te ngati Iuda].” Penei, ko tetai papaki o te toru tauatini tei papetitoia i taua ra ra e au poroteraita. (Angaanga 2:10, 41, NW) I muri poto akera, kua papetitoia e Philipi tetai tangata Etiopia e poroteraita—i mua ake i ta Petero taangaanga anga i te taviri openga o te Patireia ma Korenelio e tona ngutuare tangata katoa ra. (Mataio 16:19; Angaanga 8:26-40; 10:30-48) Te taka meitaki ra, e kare te au poroteraita i manakoia e Kenitara.
14 Inara, ko te turanga o te au poroteraita i te enua ra kare i aiteite ki to te au Iseraela tei anauia ra i to ratou enua. Kare te au poroteraita i tavini ei au taunga, e kare ta ratou au tama mua i o atu ki roto i te kau taunga ngati Levi ra.b E kare te au poroteraita i akatuangaia i te enua i Iseraela ra. Inara, kua akaueia to Iseraela kia akamanako i te au poroteraita tiratiratu ra e kia manako ia ratou ei au taeake.—Levitiku 19:33, 34.
Te Iti Tangata Vaerua
15. Eaa tei tupu i te kore anga to Iseraela kopapa ra i ariki i te Mesia ra?
15 Kua akapapaia te Ture ei tamou i te tu ma o Iseraela, kia taka ke i te au iti tangata takapini ia ratou. Inara kua rave katoa te reira i tetai atu akakoro anga. Kua tata te apotetoro ko Paulo: “I riro ei oki te ture ra ei arataki ia tatou ki te Mesia, kia akatikaia tatou i te akarongo.” (Galatia 3:24) E mea reka kore ra, kare te maata anga o to Iseraela i takiia atu kia Karaiti e te Ture ra. (Mataio 23:15; Ioane 1:11) No reira kua kopae keia e te Atua ko Iehova taua iti tangata ra e kua akariro kia anauia mai “te Iseraela o te Atua ra.” Pera katoa, kua akatotoa atu aia i te patianga ki te aronga kare i te ngati Iuda kia riro mai ei au tangata tikai no te Iseraela ou. (Galatia 3:28; 6:16) Tei runga i teia iti tangata ou ta Iehova ra taputou ia Exodo 19:5, 6 no tetai kau taunga ariki i tupu umere ei, i te openga. Naea ra?
16, 17. Eaa te tu o te au Kerititiano akatainuia ra i runga i te enua nei i tau ei ei “ariki”? e ei “kau taunga”?
16 Kua taiku maira a Petero ia Exodo 19:6 i tana tata anga ki te au Kerititiano akatainuia o tona tuatau ra: “E uki ikiia ra kotou, e kau taunga ariki, e iti-tangata tapu, e aronga okoia.” (1 Petero 2:9) Eaa te aite anga o teia? E au ariki aina te au Kerititiano akatainuia i runga i te enua nei? Kare, te vai maira to ratou ariki anga i te tuatau ki mua. (1 Korinetia 4:8) Inara, no te pupu “ariki” ratou i te tu e kua akairoia ratou no te au angaanga ei ariki i te tuatau ki mua ra. Noatu rai i teianei e iti tangata ratou i raro ake i tetai ariki, koia a Iesu, tei akamanaia e te Ngateitei Maata, koia te Atua ra ko Iehova. Kua tata a Paulo: “Ko [Iehova] tei akaora ia tatou i te mana o te poiri, e kua akaumu ia tatou ei roto i te basileia o tana Tamaiti akaperepere.”—Kolosa 1:13.
17 E kau taunga ainei te au Kerititiano akatainuia ra i runga i te enua nei? Ae, i roto i tetai tu. Ei putuputuanga, te rave ra ratou i te angaanga kau taunga kare e rauka kia akaapaia. Kua akataka maira Petero i teia i tana tuatua anga: “Kua patu katoaia kotou . . . ei are vaerua, ei kau taunga tapu.” (1 Petero 2:5; 1 Korinetia 3:16) I teia tuatau nei, ko te toenga o te au Kerititiano akatainuia ei tetai kopapa ko “te tavini akono meitaki e te pakari,” ko te ara no te tua anga mai i te kai vaerua ra. (Mataio 24:45-47) Mei te tu rai ia Iseraela i taito ra, ko tetai ua atu tei anoano ra kia akamori ia Iehova ka rave i te reira ma te kapiti anga ki te au Kerititiano akatainuia ra.
18. Ei kau taunga, eaa te apainga maata a te putuputuanga Kerititiano akatainuia ra i runga i te enua nei?
18 Pera katoa oki, kua monoia e te au Kerititiano akatainuia mei to Iseraela ra te angaanga akakitekiteanga i to Iehova ra tu maata ki to te pa enua ravarai. Te akakite maira te au tuatua takapini e i ta Petero tapa anga i te au Kerititiano akatainuia ra ei kau taunga ariki, ko te angaanga tutu aere to roto i tona manako. E tika, kua kapitiia e ia i tetai taiku anga i ta Iehova ra taputou ia Exodo 19:6 ma Tana au tuatua ia Isaia 43:21 i tana tuatua anga: “E . . . kau taunga ariki [kotou], . . . kia akakite ua kotou i tona meitaki, to tei kapiki ia kotou i to roto i te poiri, kia tae ki tona mārama umereia ra.” (1 Petero 2:9) Kia rotai ki teia, kua tuatua a Paulo i te akakite anga i to Iehova ra meitaki ei atinga i te iero ra. Kua tata aia: “E teianei e na ko tatou ia [Iesu] ra i te apai i te atinga ra, i te akameitaki i te Atua, eiaa e tivata, koia oki ta te vaa nei, i te akapaatu anga i tona ingoa.”—Ebera 13:15.
E Akatupu Anga ki te Rangi
19. Eaa te openga, o te akatupu anga maata o te taputou e ka riro a Iseraela ei patireia kau taunga ra?
19 Inara, i te openga e maata roa atu te tupu anga kaka o Exodo 19:5, 6. I roto i te puka o Apokalupo, kua akarongo atura te apotetoro ko Ioane i te au mea ora i te rangi ra i te akatakaanga i teia tuatua tapu ia ratou e akapaapaa ra ia Iesu tei akatuakaouia ra: “I taia na oki koe, e kua oko koe ia matou ei tangata no te Atua i toou uaorai toto, no roto i te au kopu ravarai, e te au reo katoa, e te au iti-tangata katoa, e te pa enua katoa; E kua akariro koe ia matou ei ui ariki e ei kau taunga na to matou Atua e e riro ia matou te au i teianei ao.” (Apokalupo 5:9, 10) I tona tu openga i reira, te kau taunga ariki ko te Patireia ia o te Atua i te rangi ra, ko te mana tutaraanga ta Iesu i apii mai ia tatou kia pure. (Luka 11:2) Pouroa te au Kerititiano akatainuia e 144,000 tei akakoromaki tiratiratu tae roa ki te openga ka o atu ki tetai tuanga i taua akanoonoo anga Patireia ra. (Apokalupo 20:4, 6) Mei teaa ra tetai tupu anga umere roa o te taputou tei tuatuaia i te tuatau roa kua topa na roto mai ia Mose ra!
20. Eaa te uianga te vaira kia pauia?
20 Eaa ta teia katoa nei akakite anga i te turanga o te aronga maata e to ratou tuatau ki mua a te rauka anga i tei akatainuia katoatoa ra to ratou tuanga umere roa? Ka riro teia kia akamarama meitakiia i te atikara openga o teia au tumu nei.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a I te akamana anga i te kau taunga o Iseraela ra, kua tareia te au tama mua tamaroa o te au kopu kare ra i te ngati Levi o to Iseraela e te au tane katoa oki o te kopu ngati Levi ra. E 273 te tere atu o te au tama mua ra i to te au tane ngati Levi ra. No reira, kua ikuiku atu ra a Iehova e kia tutakiia e rima sekela no te aronga tataki tai o te 273 ei oko no taua numero i tere atura.
b Te aronga tini kare ra i te ngati Iseraela tei kairoia maira i reira ratou i te akamana anga i te Ture i te 1513 M.T.N., inara kare ta ratou tama mua i kapitiia atu i te akono anga i to te ngati Levi ra ei mono no te tama mua o Iseraela ra. (Akara i te parakarapa 8.) No reira, kare te ngati Levi i raveia ei mono no te tama mua o teia aronga kare ra i te ngati Iseraela.
Ka Rauka Ainei Ia Koe i te Akataka?
◻ Akapeea te turanga o te au mamoe ke atu i riro ei kia marama atu te kiteaia?
◻ Eaa a Iehova i kopae ke ei i te patireia o te apa tokerau o Iseraela ra i te tavinianga ei taunga nona ra?
◻ I te tuatau te tiratiratu ra, eaa te turanga o Iuda ki mua i to te pa enua katoa?
◻ Eaa te turanga o te au poroteraita tiratiratu ra i Iseraela?
◻ Akapeea te putuputuanga akatainuia ra i te tavini anga ei patireia kau taunga?
[Tutu i te kapi 16]
Ei tetai kau taunga ariki, ka akakite te au Kerititiano akatainuia ra i te kaka o Iehova i runga i te enua nei
[Tutu i te kapi 18]
Te akatupu anga openga ia Exodo 19:6 ko te Patireia ia