Te Uanga o te Ovi—Akapeea te Akakite Atea Anga?
“Ka tuku oki au i te ke ia korua ko te vaine, e to uanga e tona uanga.”—GENESE 3:15.
1. (a) Eaa ra a Iehova i riro ei ei Atua mataora? (e) Eaa tana i rave kia raukaʼi ia tatou i te kapiti atu ki tona rekareka anga?
KO IEHOVA te Atua mataora e ma tetai tumu meitaki. Koia Tei Oronga maata roa e Tei meitaki roa i te au apinga e meitaki ra, e kare e apinga te ka rauka kia akakore i te tupu anga o tana au akakoro anga. (Isaia 55:10, 11; 1 Timoteo 1:11; Iakobo 1:17) Te anoano ra aia i tona au tavini kia kapiti atu ki tona rekareka anga, e te oronga ra aia i te au tumu tika no ratou kia pera. E no reira, i tetai o te au atianga poiri roa i te tuatua enua o te tangata nei—koia te meameaau i Edene ra—kua oronga mai aia i te tumu anga no tatou kia akara atu ki te tuatau ki mua ma te manakonako anga.—Roma 8:19-21.
2. I te tukuanga i te akavaanga ki runga i nga meameaau i Edene ra, i akapeea ta Iehova oronga anga i tetai tumu anga no te manakonako no te anaunga a Adamu raua ko Eva?
2 Koi akariro ua akera tetai o ta Iehova ra tamariki vaerua iaia uaorai ei ia Satani e te Tiaporo, na te patoianga e te tuatua akakinoanga i te Atua ra. Kua topa nga tangata mua ra, ko Eva e i muri akera ko Adamu, ki raro ake i tona mana e kua aati i ta Iehova ture akataka meitakiia ra. Kua akava tikaia raua no te matenga. (Genese 3:1-24) Inara, i te tukuanga akava anga ki runga i teia nga meameaau, kua oronga maira Iehova i tetai tumu anga no tetai manakonako anga no te anaunga a Adamu raua ko Eva. Na teea mataara? Mei tei tataia ra ia Genese 3:15, kua na ko maira Iehova: “Ka tuku oki au i te ke ia korua ko te vaine, e to uanga e tona uanga; nana e akaparuparu i to mimiti, e naau e akaparuparu i tona pooavae.” Ko taua totou ra e taviri ia i te kite i te Pipiria katoa e pera katoa te au mea i tupu i mua ana e i teia tuatau nei te kapiti ra i to teianei ao e te au tavini o Iehova ra.
Te Aite Anga o te Totou Ra
3. Mei tei taikuia ra ia Genese 3:15, e akataka mai (a) i te Ovi, (e) “te vaine,” (ng) te “uanga” o te Ovi, (i) te “uanga” o te vaine.
3 E ariki ei i tona puapinga maata, e akamanako i te au tuanga ke ke o te totou uaorai. Ko tei tuatuaia atura ia Genese 3:15 ko te Ovi ia—kare i te ovi akaaka ua ra mari ra ko tei taangaanga ra i te reira. (Apokalupo 12:9) “Te vaine” kare ko Eva mari ra ko te akaaerenga a Iehova i te rangi ra, koia te metua vaine o tona au tavini akatainuia i te vaerua i runga i te enua nei. (Galatia 4:26) Te “uanga” o te Ovi, ko te uanga ia o Satani, ko tona anaunga—au temoni e te au tangata pera katoa te au akaaerenga te akakite maira i te au tu o Satani e te akaari ra i te tu enemi ki te “uanga” o te vaine ra. (Ioane 15:19; 17:15) Ko te “uanga” o te vaine ra ko Iesu Karaiti te mea mua maata ia, tei akatainuia ra ma te vaerua tapu i te 29 T.N. Ko te 144,000, tei “anau akaou . . . ki te vai, e te Vaerua” e ko ratou ra te aronga akatuangaia i te Patireia o te rangi ma Karaiti katoa, ko ratou tetai tuanga rua ei turu i taua uanga taputouia ra. Kua akamata te kapitiia atu teia aronga ki te uanga o te vaine ra mei Penetekote 33 T.N. e aere mai.—Ioane 3:3, 5; Galatia 3:16, 29.
4. Akapeea ta Genese 3:15 akakite anga i te riroanga te enua ei parataito, akakiia ma te au tangata kare e ara e kare e matenga?
4 Ko te ovi tika tikai i Edene ra tei taangaangaia e tei taki atura tana akavare kia ngere te au tangata ia Parataito. Kua tou atura Genese 3:15 ki mua ki te tuatau e akaparuparuiaʼi tei akono ra kia rave te ovi i tona anoano ra. Ei reira e tuera akaou ei te mataara no te au tavini tangata o te Atua ra kia noo ki Parataito, ma te kore te ara e te mate oki. Mei teaa ra te rekareka o taua tuatau ra!—Apokalupo 20:1-3; 21:1-5.
5. Eaa te au tu te akataka maira i te anaunga vaerua o te Tiaporo ra?
5 I muri ake i te meameaau i Edene ra, kua akamata i te mama mai te au tangata tataki tai e te au akaaerenga tei akakite maira i te au tu mei to Satani te Tiaporo ra—te meameaau, te pikikaa, te akakino, e te ta ua, kapiti katoa i te patoi anga i te anoano o Iehova e te aronga katoa oki tei akamori ia Iehova. Kua akataka mai taua au tu ra i te anaunga, koia te tamariki vaerua, a te Tiaporo ra. I roto ia ratou ko Kaina, tei ta ra ia Abela i ta Iehova akaperepere anga i ta Abela akamori e kare i ta Kaina. (1 Ioane 3:10-12) Ko Nimeroda tetai tei akataka maira tona ingoa iaia ei tetai meameaau e kua riro aia ei tetai tangata arumaki ririnui e ei tutara patoi ia Iehova. (Genese 10:9) Kapiti katoa oki e papaanga au patireia taito tetai, tei kapiti maira ia Babulonia, ma to ratou au akonoanga tei turuia ra e te au-enua tei akanooia ra ki runga i te pikikaa, e kua takinga kino te reira au patireia i te aronga akamori ia Iehova ra.—Ieremia 50:29.
“Te Ke ia Korua ko te Vaine”
6. Na roto i teea au mataara ta Satani akaari anga mai i te makitakita ki te vaine a te Atua ra?
6 I teia tuatau katoa, kua tupu te ke i rotopu i te Ovi e te vaine a Iehova ra, i rotopu ia Satani te Tiaporo e te akaaerenga au mea ora vaerua tiratiratu a Iehova i te rangi ra. Kua akaariia mai to Satani tu ei enemi i tona akakino anga ia Iehova e te kimi anga kia akakore i te akaaerenga a Iehova i te rangi ra, ma te akavareanga i te au angera kia akaruke i to ratou nooanga tikai. (Maseli 27:11; Iuda 6) Kua akakiteia mai te reira i ta Satani taangaanga anga i tana au temoni kia tamata i te arai i te au karere angera tei tonokia ra e Iehova. (Daniela 10:13, 14, 20, 21) Kua kitea papuia i teia 20 anere mataiti nei i ta Satani tamata anga kia akapou i te Patireia Mesia ra i tona anau mai anga.—Apokalupo 12:1-4.
7. Eaa ra te au angera tiratiratu a Iehova ra i makitakitaʼi i te Ovi akatutuia ra, inara eaa te tapupu anga ta ratou i akaari maira?
7 E riri katoa oki tetai i te tuanga o te vaine a Iehova ra, koia te pupu angera tiratiratu ra, i te Ovi akatutuia ra. Kua akakinoia e Satani te ingoa meitaki o te Atua ra; kua akatupu katoa aia i te ekoko anga i te tu tiratiratu o te au mea ora kite ravarai a te Atua ra, kapiti katoa te au angera katoatoa, e kua tamata tikai aia kia akariro ke i to ratou tiratiratu i te Atua ra. (Apokalupo 12:4a) Kare e rauka i te au angera tiratiratu ra, te au kerupi, e te au terapi ra kia manako tuke mari ra kia makitakita atu i tei akariro ra iaia uaorai ei Tiaporo e ei Satani. Inara, kua tapapa ratou ia Iehova kia akono i te au apinga i tana uaorai tuatau tau e tana mataara oki.—Akaaite ia Iuda 9.
Te Riri Ki te Uanga o te Vaine a te Atua
8. Koai ta Satani i tapapa matakite atura?
8 Mei reira mai, kua akara matariki a Satani no te Uanga totouia maira o te vaine, no ta Iehova i tuatua ra e ka akaparuparu i te mimiti o te Ovi ra. I ta te angera akakite anga maira mei te rangi e ko Iesu, ko tei anauia i Betelehema ra, ko te “Ora . . . koia oki te Mesia ra ko te Atu,” kua riro teia ei akapapu anga ririnui e ka riro aia ei Uanga totouia maira o te vaine.—Luka 2:10, 11.
9. I muri ake i to Iesu anau mai anga, i akapeea ta Satani akakite anga i te makitakita kino?
9 Kare i roa kua akaariia te riri kino o Satani i tana akavare anga i nga tangata akara etu peikani kia aere e rave i tetai angaanga tei taki atura ia ratou ki te Ariki ko Heroda i Ierusalema na mua e mei reira atu ki te are i Betelehema te ngai i kiteiaʼi e ratou te tamaiti ou ko Iesu e tona metua vaine, ko Maria. I muri poto ake i te reira kua ikuikuia e te Ariki ko Heroda kia tamateia te au tamaroa mei te rua mataiti e ki raro mai, i Betelehema e koropini i reira. I teia, kua akaari a Heroda i te makitakita o te tu Satani no te Uanga ra. Kua kite pu tikai a Heroda e te tauta ra aia kia takore atu i te ora o tei tau ra e koia te Mesia. (Mataio 2:1-6, 16) Te akakite maira te tuatua enua e ko te Ariki ko Heroda tetai tangata tangi kore, e kikite, e te ta ua—e tika tikai e koia tetai o te uanga o te Ovi ra.
10. (a) I muri ake i to Iesu papetito angaia, i akapeea ta Satani uaorai tauta anga kia akakore i ta Iehova akakoro anga no runga i te Uanga taputouia ra? (e) I akapeea ta Satani taangaanga i te au arataki akonoanga ngati Iuda ra i te aruaruanga i tana au akakoro anga?
10 I muri ake i to Iesu akatainu angaia ma te vaerua tapu i te 29 T.N. e ta Iehova tuatua anga mei te rangi maira i te akakiteanga e e Tamaiti a Iesu nana, kua tauta putuputu a Satani kia kauraro a Iesu ki te timataanga, i te kimianga kia akakore i ta Iehova akakoroanga no tana Tamaiti. (Mataio 4:1-10) I te koreanga e re i te reira, kua akono aia i etai rima rave e au tangata ei akatupu i tona akakoro anga. I roto i te aronga tana i taangaanga ei tamataanga kia akakore i to Iesu tu tika ko te au arataki akonoanga pikikaa ra. Kua rave ratou i te au pikikaa e te akakino anga, ko te tu ravenga ta Satani uaorai i taangaanga ra. I ta Iesu tuatua anga ki tetai akangoru ra, “E akamaroiroi, . . . kua akakoreia taau au ara,” kare te aronga tata tuatua i tiaki kia kite me kua rapakauia taua tangata ra, kua akaapa atura ia Iesu ei tetai tangata tuatua akakino i te Atua. (Mataio 9:2-7) I ta Iesu ra rapakauanga i te au tangata i te Tapati, kua akaapa atu te au Pharisea iaia ei tetai tei aati i te ture Tapati e kua uriuri manako kia tamate atu iaia. (Mataio 12:9-24; Ioane 5:1-18) I ta Iesu tuaru anga i te au temoni, kua akaapaia e te au Pharisea e kua taokotai atu iaia ma “te mana o te demoni maata ra o Belezebuba.” (Mataio 12:22-24) I muri ake i to Lazaro akatuia mai anga mei te mate, e manganui te au tangata tei riro kia akarongo ia Iesu ra, inara kua rave akaou te au taunga nunui e te au Pharisea i te uriuri anga manako kia tamate iaia.—Ioane 11:47-53.
11. E toru ra i mua ake i to Iesu matenga, koai tana i akataka ei tuanga no te uanga o te Ovi ra, e no teaa ra?
11 Ia Nisana 11, 33 T.N., noatu to Iesu, kite meitaki anga e eaa ta ratou i manako ra kia rave, kua aere tika atura ki roto i te ngai o te Iero i Ierusalema ma te mataku kore e i reira kua akaapa atura ia ratou ki mua i te au tangata. Ei tetai pupu, kua akakite tamou marie te au tata tuatua e te au Pharisea ra i to ratou tu ei tangata; no reira kua tuatua a Iesu: “Aue kotou, e te au tata tuatua, e te au Pharisea e, e aronga pikikaa! te topiri nei kotou i te basileia o te ao i te tangata nei: kare kotou uaorai i tomo ki roto, e te inangaro i te tomo ra, te tāpu nei kotou.” Kua akakite tika pu atura Iesu e e tuanga ratou no te uanga o te Ovi, i te na ko anga: “E te au ovi nei, e ta te vipera anaunga! Ea[a] kotou e oraʼi i te mate i te po?” (Mataio 23:13, 33) Te akaata akaou atura tana tuatua anga ki te totou anga ia Genese 3:15 ra.
12, 13. (a) I akapeea ta te au taunga nunui e te au tata tuatua oronga anga kia maata atu te akapapu anga e koai to ratou metua i te pae vaerua? (e) Koai tei kapiti atu kia ratou? (ng) I te akatupu anga ia Genese 3:15, i akapeea te akaparuparu angaia te pooavae o te Uanga o te vaine ra?
12 I te akarongoanga i ta Iesu au tuatua, i puta atu ainei to ratou ngakau, e kia kimi ratou i te aroa ua mei ko mai i te Atua ra? Kua tataraara ainei ratou i ta ratou rave kino? Kare! Te ripoti maira Mareko 14:1 e i te ra tikai i muri akera, i tetai uipaanga i te paepae o te taunga maata ra, “te kimi ra oki te kau taunga nunui, e te au tata tuatua, i ta ratou ravenga pikikaa [ia Iesu], kia rauka aia ia ratou, ka tamate atu ei.” Kua akakite tamou marie ratou i te vaerua ta ua o Satani, koia ta Iesu i akataka i mua akera ei tetai ta tangata aia. (Ioane 8:44) I muri poto akera kua kapiti atu a Iuda Ikariota kia ratou, koia ta Satani i akavare ra kia riro ei tetai tei akaruke i te akonoanga mou. Kua akaruke a Iuda i te Uanga tiama o te vaine a te Atua ra e kua kapitiia atu ki te uanga o te Ovi ra.
13 I te popongi mamaiata o Nisana 14 ra, kua taki atu te au mema o te akavaanga akonoanga ngati Iuda ia Iesu ei tetai tei tapekaia ra ki te kavana o Roma. I konei ko te au taunga nunui tei taki i te kapikianga kia patitiia aia ki te rakau ra. I ta Pilato ui anga, “Ka akasatauro atu ainei au i to kotou ariki?” ko te au taunga nunui ra tei pau mai, “Kare o matou ariki, mari ra ko Kaisara anake ra.” (Ioane 19:6, 15) E tika rava, kua akapapu ratou na roto i te au tu ravarai e e tuanga ratou no te uanga o te Ovi ra. Inara kare ko ratou anake ua. Te oronga maira te tataanga akauruia ia Mataio 27:24, 25 i teia ripoti: “Kua rave iora [Pilato] i te vai, kua orei iora i tona rima ki muao i taua aronga maata ra.” I reira kua tuatua te au tangata ravarai na ko atura: “Ei rungao ia matou tona toto, e ei rungao i ta matou tamariki.” E no reira e manganui te au ngati Iuda o taua uki ra tei akataka ia ratou uaorai ei tuanga no te uanga o te Ovi ra. I mua ake i te openga o taua ra ra, kua mate a Iesu. Na te taangaanga anga i tona uanga akara mataia, kua akaparuparu atu a Satani i te pooavae o te Uanga o te vaine a te Atua ra.
14. Eaa te akaparuparuanga i te pooavae o te Uanga o te vaine ra i kore ei i riro ei autu anga no Satani?
14 Kua re ainei a Satani? Kare rava ia! Kua riro te re o teianei ao ia Iesu Karaiti e kua re katoa aia i rungao i te tutara o te reira. (Ioane 14:30, 31; 16:33) Kua tamou marie aia i tona tiratiratu kia Iehova e tae roa ki tona matenga. Na tona matenga ei tetai tangata apa kore i oronga i te tutaki oko tei umuumuia ra ei oko mai i te au tika no te oraanga tei ngaro ke ra ia Adamu. No reira kua akatuera aia i te mataara ki te ora mutu kore no te aronga te ka akono i te akarongo i taua apinga orongaia maira e ka rave oki i ta te Atua au akauenga. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Kua akatu mai a Iehova ia Iesu mei te mate ki te oraanga mate kore i te rangi ra. Kia tae ki ta Iehova ra tuatau tau, ka akaparuparu a Iesu ia Satani kia kore atu. Ia Genese 22:16-18, kua totouia mai e ka tuku a Iehova i te akaperepere anga ki runga i te au pamiri katoatoa o te pa enua katoa o te ao nei te ka rave i te angaanga tau kia akameitaki ia ratou uaorai na roto i taua Uanga tiratiratu ra.
15. (a) I muri ake i to Iesu matenga, i akapeea tana au apotetoro i te rave tamou marie anga i te akakite atea anga i te uanga o te Ovi ra? (e) Eaa tetai atu tu riri tei akakitea e te uanga o te Ovi ra tae roa mai ki to tatou tuatau nei?
15 I muri ake i to Iesu matenga, kua rave marie te au Kerititiano akatainuia ra i te vaerua i te akakite anga atea i te uanga o te Ovi ra, mei ta to ratou Atu i rave ra. I te akakeu anga e te vaerua tapu, kua akamatakite te apotetoro ko Paulo i tetai “tangata ara ra” ka kiteia tona vai mai anga i “te ravenga ririnui a Satani ra.” (2 Tesalonia 2:3-10) Ko teianei “tangata” taokotaiia ra kua akapapuia e ko te au orometua o Kerititome. Kua rave oki te uanga o te Ovi ra, i te takinga kino ketaketa i te au pipi a Iesu Karaiti. I te totou tei tataia ia Apokalupo 12:17, kua akakite mai te apotetoro ko Ioane e ka rave ua atu a Satani i te tamaki atu i te toenga o te uanga o te vaine a te Atua ra tae roa mai ki to tatou tuatau nei. Ko te reira tikai tei tupu ana. I te au enua e manganui, kua araiia te Au Kite o Iehova, kua pokia, kua tapekaia, me kare kua tiria ki roto i te au puakapa tamamae anga no to ratou tu ngaueue kore no te Patireia o te Atua ra e tona au aerenga tuatua tika ra.
Akakite Atea Anga i te Uanga o te Ovi i Teia Tuatau Nei
16. I teia tuatau nei, koai ma tei akakite ateaia ei tuanga no te uanga o te Ovi ra, e naea?
16 I te aru anga ia Iesu Karaiti, kare te au Kerititiano mou i akamutu ua i ta ratou akakite atea anga mataku kore i te Ovi e tona uanga. I te 1917 kua neneiia e te Au Kite o Iehova, tei matauia ra ko te Aronga Apiipii Puka Tapu i te reira tuatau, i te puka The Finished Mystery, i roto i reira kua akakite atea ratou i te pikikaa a te au orometua o Kerititome ra. Kua aruia mai teia, i te 1924, e tetai tuku anga tika akatakaia tei neneiia ra ko te Ecclesiastics Indicted. E rima ngauru mirioni kopi tei tuaia ki te au pa enua katoa. I te 1937, kua tuatuaia mai e te peretiteni o te Taiate Punanga Tiaki i te reira tuatau ko J. F. Rutherford, te au akakite anga atea ririnui i to Satani uanga i nga tumu tuatua “Akakite Atea Anga” e te “Akonoanga e te Akonoanga Kerititiano.” I te mataiti i muri iora, i te au akaputuputu uruoaanga e 50 i te au enua ke ke kua akarongorongo atu ratou, i tana tuatua “Aro Anga i te Au Tika Anga” mei London mai i Engarani na te tereponi ratio. I te marama i muri mai, kua raveia tetai akatotoa anga na te ratio i te Unaite Teite te tuatua “Te Akonoanga Vatiti me Kore te Tu Rangatira.” Kua turuia mai te reira e etai au akakiteanga atea ririnui i roto i nga puka mei te Enemies e te Religion rai e pera katoa i te puka rikiriki Uncovered. Kia rotai ma te au puka tei neneiia mei te 1920 mairai, te akataka maira te puka Revelation—Its Grand Climax At Hand!,a te neneiia ra i teianei i e 65 au reo, te akakite ra i te viivii e te noinoi o te au tutara poritiki, te aronga okooko kaveinga koreia e ko ratou tei roto i te au mema kino maata roa o te uanga akara mataia o te Ovi ra. Me akono anake te te au arataki poritiki i tetai ravenga kia rave i te pikikaa ei akavare i to ratou au tangata, kia kore e akaari manako no te tapu o te toto, e kia takinga kino i te au tavini o Iehova (e kua akakite i te makitakita no te uanga o te vaine a te Atua ra), te akataka papu ra ratou ia ratou uaorai ei tuanga no te uanga o te Ovi ra. Ko te tika katoa te reira no te aronga okooko, kare ra o ratou manako akava ngakau, ka pikikaa ua kia raukaʼi te puapinga i te pae o te moni e te maani ra me kare te oko ra i te au apinga te kiteia ra e ka akatupu i te maki mate.
17. Eaa te tuatau tika te vai tuera maira ki te aronga tataki tai tei rongoia penei te ka aere mai ki vao i to teianei ao akatereanga?
17 Kare te aronga tataki tai ravarai tei takinoia e to teianei ao akonoanga, te au poritiki, me kare te okookoanga o teianei ao te ka manakoia i te openga ra ei tuanga no te uanga o te Ovi ra. Ka riro mai tetai papaki o teianei au tangata e te au vaine kia akaperepere i te Au Kite o Iehova. Ka akono ratou i to ratou mana ei tauturu ia ratou e i muri mai kua takave oki i te akamori mou. (Akaaite ia Angaanga 13:7, 12; 17:32-34.) Ki taua aronga katoa nei, kua orongaia teianei pati anga: “E tenana, e te ui ariki ra, kia pakari kotou; e āriki i te ako, e te au akava o te enua nei. E akamori ia Iehova ma te mataku; E rekareka, ma te rutetetete; Ka ongi ana i te Tamaiti ra, ko te riri aea aia, mate iora kotou i te arataa ra; kare oki tona riri e roaia kua tupu; e ao to te aronga e irinaki iaia.” (Salamo 2:10-12) E tika, e puapinga maata no te aronga katoa te anoano ra i ta Iehova akaperepere anga kia akono i teianei, i mua ake ka topiriiaʼi e te Akava i te rangi ra te pa no te tuatau tau!
18. Noatu rai e kare i te tuanga no te uanga o te vaine, inara koai ma e aronga akamori ia Iehova ra?
18 Ko te aronga anake e tuanga ra ratou no te Patireia o te rangi ko ratou te uanga o te vaine ra. E tokoiti ua ratou. (Apokalupo 7:4, 9) Inara, e aronga maata etai atu ke ra, ae, e au mirioni ua atu ratou, e aronga te akamori katoa ra ia Iehova e te akara atura ki te oraanga mutu kore ki runga i tetai parataito i te enua nei. Na te tuatua e na te angaanga oki, te tuatua ra ratou ki te aronga akatainuia a Iehova: “Ka aere katoa tatou: kite akenei oki matou e tei ia kotou te Atua.”—Zekaria 8:23.
19. (a) Eaa te iki anga ka tika te au tangata ravarai kia tuku? (e) Kiaai ma tikai te patianga akatenga te tukuia atu nei kia rave pakari i te mea te vai nei te tuatau?
19 Ko teianei te tuatau no te au tangata katoatoa kia tuku i te iki anga. Te anoano ra ainei ratou kia akamori ia Iehova e kia mou i tona ngateitei, me kare ka akatika ainei ratou ko Satani ei tutara no ratou na te raveanga i te au apinga akamarekaanga iaia? Kua akataka etai au tangata e rima ua atu mirioni no to te pa enua ravarai kia tu ratou i te pae ia Iehova i te taokotai anga ma te aronga toenga o te uanga o te vaine, no te aronga akatuangaia no te Patireia ra. E varu mirioni katoa etai ke atu kua akakite i te manako inangaro i te apiianga i te Pipiria ma ratou katoa me kare kia aere atu ki ta ratou au uipaanga. Te tuatua nei te Au Kite o Iehova ki teia aronga katoatoa: Te vai tuera ua nei te ngutupa no te aronga inangaro kia tomo mai. E rave ekoko kore i toou turanga no to Iehova tua. E akatika ia Iesu Karaiti ei te Uanga taputouia ra. E taokotai rekareka atu ma te akaaerenga akara mataia a Iehova ra. E kia piri atu koe ki roto i te au akameitakianga katoatoa Tana ka oronga mai na roto i te tutara anga o te Ariki ra, ko Iesu Karaiti.
[Tataanga Rikiriki i Raro]
a Neneiia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Maara Ainei ia Koe?
◻ Koai te Ovi tei taikuia ra ia Genese 3:15? E koai te vaine?
◻ Eaa te au tu te akataka maira i te uanga no te Ovi ra?
◻ Akapeea ta Iesu akakite atea anga i te uanga o te Ovi ra?
◻ Koai ma kua akakite ateaia ei tuanga no te uanga ra a te Ovi i teia tuatau nei?
◻ Eaa te angaanga rapurapu te umuumuia ra kia kopae ke atu i te akataka angaia ma te uanga o te Ovi ra?
[Tutu i te kapi 10]
Kua akakite atea a Iesu i te au arataki akonoanga pikikaa ra ei tuanga ratou no te uanga o te Ovi ra