E Akamaroiroi te Vaitata Nei te Akaora Anga
“Tei ia koe oki au, ei akaora ia koe, te tuatua mairā Iehova.”—IEREMIA 1:19.
1, 2. Eaa ra i umuumuiaʼi te akaora anga no te pamiri tangata nei?
AKAORA ANGA! Mei teaa ra tetai tuatua akapumaana! Kia akaoraia ko tona aite anga kia raveia mai kia ora, kia akamataraia mai i tetai turanga kino, e te mataora kore oki. Te kapiti ra teia i te manako no te apai angaia ki roto i tetai turanga meitaki atu, e te mataora atu oki.
2 Mei teaa ra te anoanoia taua akaora anga ra e te pamiri tangata i teia tuatau nei! E apainga teiaa ta te au tangata i te au ngai ravarai e te akamaroiroi koreia ra i te au manamanata ngata—te pae o te puapinga, te pirianga tangata, te pae kopapa, te manako, e te manako ngakau. Ko te maata anga te maromaroa ra e te reka kore oki i te mataara te aere nei teianei ao e te inangaro nei i tetai taui anga kia meitaki ake.—Isaia 60:2; Mataio 9:36.
“Ka Tupu te Kino Maata i Taua Tuatau Ra”
3, 4. Eaa ra i maataʼi te umuumuia te akaora anga i teianei?
3 I te mea kua tupu te mamaeanga maata atu i teia 20 anere mataiti nei i to tetai ua atu tuatau, te maata atu nei te umuumu anga no te akaora anga i teianei i to muatangana. I teia tuatau, e tere atu i te pirioni tangata te noo nei i roto i te tu putaua kino roa, e te tupu ra kia maata atu taua numero ra na etai 25 mirioni i te mataiti. I te au mataiti tataki tai e vaitata i te 13 mirioni tamariki te mate ra no te kore kai meitaki me kare no etai atu tumu putaua—e tere atu i te 35,000 i te ra okotai! E e au mirioni ua atu te aronga ruaine te mate vave ra no te au maki tuke tuke ra.—Luka 21:11; Apokalupo 6:8.
4 Kua akatupu te au tamaki e te au ravenga tau kore a te tangata nei i te au mamaeanga kare e rauka kia akakiteia. Te akakite maira te puka Death by Government e ko te au tamaki, eteniki e te pekapeka akonoanga, e te taanga maata na te au kavamani i to ratou uaorai tangata kua “tamateia e tere atu i te 203 mirioni tangata katoa i teianei anere mataiti.” Te tuatua katoa ra te reira: “Penei ka tae tei mate ra kia vaitata i te 360 mirioni tangata. Kua riro te aite anga e kua akapouia to tatou au tangata na tetai Mate Kerekere o teianei tuatau. E e tika kua tupu te reira, mari ra na tetai mate no te Mana, kare no te au tiemu.” Kua akakite mai te tangata tata ko Richard Harwood e: “Te au tamaki o te au anere mataiti kua topa e au tamakianga rikiriki ua kia akaaiteia atu.”—Mataio 24:6, 7; Apokalupo 6:4.
5, 6. Na teaa i akariro i to tatou tuatau kia maata roa te pekapeka?
5 Kapitiia atu ki te au tu taitaia o teianei au mataiti ua akenei ko te tupu anga maata te ta ua, te akaturi, e te kinoanga te ngutuare tangata. Kua akakite te Tekeretere no te Apii i te Unaite Teite i mua ana ko William Bennett e i roto i te 30 mataiti kua tupu te au tangata o te U.T. e 41 patene, inara ko te ta ua kua tupu e 560 patene, te anau anga tamariki kare te au metua i akaipoipoia e 400 patene, te au kopae anga e 300 patene, e te au mapu taanga ia ratou uaorai e 200 patene. Kua akamatakite mai te Poropeta ko John DiIulio, Jr., o te Apii Teitei Princeton e, i te tupuanga te au pupu o te aronga ou no te “taanga maata,” te “ta ua ra, tei takino, tei kukumi, tei keia, i te ngutuare e tei akatupu i te au raveanga kikino i roto i te au pupu tangata ra. Kare ratou e mataku i te tapeka anga, te au mamae o te tapekaanga, me kare te mamae akava ngakau.” I taua enua ra, ko te taanga i tetai ke ko te rua ia o te tumu no te matenga i roto i te aronga e 15 ki te 19 mataiti i teianei. E e maata atu te au tamariki i raro ake i te a mataiti te mate ra na te takinoia i to te maki mate.
6 Kare taua takino ra e te ta ua i kotingaia ki te enua okotai anake. Te ripoti ra te maata anga o te au enua i taua tu rai. Te kapitianga ki teia ko te tupu anga maata o te rave tau kore i te apinga akakona te akaviivii ra i te aronga e mirioni ua atu. Kua akakite te Sydney Morning Herald o Autireria e: “Ko te okooko anga i te apinga akakona i te au pa enua kua riro ei te rua o te pitiniti maata te moni i muri ake i to te okooko anga au apinga tamaki ra.” Ko tetai atu tumu ko te ta ua e te rave anga akaturi te akakite maataia maira i te tivi i teianei. I te au enua e manganui, a te taime e tae ei tetai tamaiti ki te 18 mataiti, kua kite aia e raungauru ua atu tauatini rave anga ta ua ki runga i te tivi e kare e rauka kia tatau i te au rave anga tau kore ra. Ko te reira tetai mana taviiviianga maata, no te mea ko to tatou tu tangata te akatupuia maira e ta tatou e angai putuputu ra i to tatou au manako.—Roma 12:2; Ephesia 5:3, 4.
7. Akapeea te totou Pipiria i te akakite anga mai i te au tu kino o teia tuatau nei?
7 Kua totou tika maira te Pipiria i teia tupuanga kino o te au mea i to tatou anere mataiti nei. Kua akakite mai e ka tupu te au tamaki i te ao nei, te au maki mate, te onge kai, e te tupuanga kia maata te au rave kino. (Mataio 24:7-12; Luka 21:10, 11) E kia akamanako tatou i te au totou tei tataia ia 2 Timoteo 3:1-5, te aite ra ki te akarongo anga i te ripoti nuti i te po ra. Te akataka maira ia i to tatou tuatau nei ei te “tuatau openga” e te akataka maira i te au tangata ei ‘akaperepere ia ratou uaorai, ei noinoi moni, ei akarongo kore ki te metua, ei mareka kore, ei aroa kore, ei mako kore, ei rotoriri, ei ngakau akateitei, ei anoano i te au mea e navenave ei ra, kare i anoano i te Atua.’ Ko te reira tikai te tu o teianei ao i teia tuatau nei. Mei ta William Bennett i akakite maira: “E manganui ua atu te au akairo no . . . te pe anga te akaaerenga tangata nei.” Kua tuatua katoaia oki e i ope atu te akaaerenga a te tangata ma te tamaki mua o te ao ra.
8. Eaa ra te Atua i apai mai ei i te Vaipuke i te tuatau ia Noa ra, e akapeea teia te piri anga ki to tatou tuatau ra?
8 Kua kino atu te turanga i teianei i to mua atu i te Vaipuke i te tuatau ia Noa ra, i te riro anga kia “ki te enua i te takinga-kino.” I reira, kua kore te au tangata e tataraara no ta ratou au ravenga kikino. No reira, te Atua i tuatuaʼi: “Kua ki oki te enua i te takinga-kino ia ratou; e i na, ka akapou au ia ratou.” Na te Tiruvi i akaope i taua ao takinga kino ra.—Genese 6:11, 13; 7:17-24.
Kare e Akaora Anga na te Au Tangata
9, 10. Eaa ra i tau ei kia kore tatou e akara atu ki te au tangata kia oronga mai i te akaora anga?
9 Ka rauka ainei i te au tauta anga a te tangata te akaora ia tatou i teianei au tu kino nei? Te pau maira te Tuatua a te Atua: “Auraka e irinaki ki te ui ariki, i te tamaiti a te tangata nei, kare oki ona ora.” “Kare tei te tangata e aere nei, i te akono i tona uaorai takainga vaevae.” (Salamo 146:3; Ieremia 10:23) E au tauatini ua atu mataiti o te tuatua enua tei akatika ra i taua au tuatua mou ra. Kua tamata te au tangata i te au akatereanga poritiki ravarai, te puapinga, e ta te au pupu tangata i tamanako, inara kua kino roa atu te au turanga. Me e ravenga akatikatika ta te tangata, kua kitea ke ana i teianei. Kareka ra, ko te tika e “te tutara ra tetai tangata ki rungao i tetai; ei mate nona uaorai.”—Koheleta 8:9; Maseli 29:2; Ieremia 17:5, 6.
10 I etai mataiti tokoiti i mua akenei, kua tuatua te tangata tiaki U.T. i mua ana ko Zbigniew Brzezinski e: “Ko te openga kare e rauka kia kopaeia no tetai ua atu akataka anga ma te kore e akavaavaaia no te au ravenga o te ao katoa nei ko te tupuanga kino o te pupu tangata, te oripu ua te aronga poritiki, te kinoanga te akono puapinga, e te pekapeka anga te pa enua, penei ka totoa atu kia maata.” Kua tuatua katoa aia: “Ko te tu kino te aro atu nei i te au tangata [ko] te tau kore te akatere anga i te ao katoa nei.” Te tika rava nei te reira akataka anga i te au tu o te ao nei i teia tuatau. I te tuatuaanga no runga i teia tuatau tupu maata te ta ua, kua akakite tetai etita i te New Haven, i Connecticut, Register e: “I te akava anga kua mamao roa tatou kia rauka te tapu i te reira.” Kare, kare e tapu anga i te topa anga o teianei ao, no te mea ko te totou no teia “tuatau openga” te tuatua katoa ra e: “Ko te au tangata kikino e te aronga pikikaa ra, e tupu rai to ratou kino, e e maata atu, i te pikikaa ua anga atu, e te pikikaa angaia mai.”—2 Timoteo 3:13.
11. Eaa ka kore ei e rauka i te au tauta anga a te tangata kia taruri ke i te au tu te kino ua atu nei?
11 Kare e rauka i te au tangata te taruri ke i teianei au tupu anga no te mea ko Satani “te atua o teianei ao.” (2 Korinetia 4:4) Ae, “te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra.” (1 Ioane 5:19; e akara katoa ia Ioane 14:30.) E tika rava te tuatua ra te Pipiria no to tatou tuatau nei: “E mate ra oki to te enua e to te tai! tei raro atu na oki te diabolo ia kotou na, e riri maata oki tona, no te mea kua kite aia e e manga tuatau poto ua tona e toe nei.” (Apokalupo 12:12) Kua kite a Satani e ko tana tutara e tona ao te vaitata nei i te akaopeia, no reira te aite ra aia mei “te liona ngunguru ra, i te kimi anga i te tangata e pou iaia.”—1 Petero 5:8.
Kua Vaitata te Akaora Anga—Noai Ma?
12. Te akavaitata mai nei te akaora anga noai ma?
12 Te au tu ngata te tupu nei ki runga i te enua e akapapu anga e e taui anga maata tetai—e tika rava, ko tetai akaora anga meitaki—te vaitata mai nei! Noai ma? Te akavaitata mai nei te akaora anga no te aronga te akamanako atura ki te au akairo akamatakiteanga e te rave ra i te angaanga tau. Te akaari maira a 1 Ioane 2:17 eaa te ka tika kia raveia: “Te ngaro ke nei teianei ao [ta Satani akatereanga o te au mea nei], ma ta to reira katoa e anoano nei: ko tei akono ra i to te Atua ra anoano, e tika ïa i te ora anga e tuatau ua atu.”—Akara katoa ia 2 Petero 3:10-13.
13, 14. I akapeea ta Iesu akaketaketa anga i te umuumuia kia ara?
13 Kua totou katoa a Iesu e kare e roa atu ka takore ke ia atu te taiate viivii o teia tuatau i tetai tuatau taitaia “kare ïa mei muatangana mai i teianei ao, e tae rava akenei i teianei rā, e kare oki a muri atu.” (Mataio 24:21) No reira aia i akamatakite mai ei: “E matakite ra ia kotou, ko te opue aea to kotou ngakau i te maata o te kai e te kona, e te pekapeka o teianei ao, ka rokoia mai ei kotou e taua rā ra, kare i manakoia atu. E rokoia mai oki tei noo i te ao katoa nei i te reira, mei te ereere ra. E tenana, e ara kotou, e tamou tikai i te pure, kia tau ia kotou te ora i teianei au mea katoa e vaitata mai nei.”—Luka 21:34-36.
14 Te aronga “e matakite” e “e ara” ka kimi i te anoano o te Atua ra e ka rave i te reira. (Maseli 2:1-5; Roma 12:2) Ko ratou te aronga te ka “tau ia [ratou] te ora” i te akapou anga kare e roa atu ka tupu ki te akatereanga a Satani. E ka rauka ia ratou te irinaki anga takiri e ka akaoraia ratou.—Salamo 34:15; Maseli 10:28-30.
Te Akaora Maata
15, 16. Koai te Akaora maata ra, e eaa i papu ei ia tatou e ka riro ei tuatua tika tana au akavaanga?
15 No to te Atua ra au tavini kia akaoraia, ka tau kia takoreia atu a Satani e tana akatereanga o te au mea ravarai i te ao katoa nei. Ka umuumuia tetai tumu no te akaora anga kia maata roa atu te ririnui i to te au tangata ei rave i teia. Ko taua tumu ra ko te Atua ko Iehova ia, koia te Ngateitei Rava, Tei Anga mana katoatoa i te ao katoa e pini ua ake ra. Koia te Akaora maata: “Ko au, ko au nei ko Iehova; kare rava oki e Akaora mari ra ko au.”—Isaia 43:11; Maseli 18:10.
16 I roto ia Iehova te vaira te mana maata rava, te pakari te tuatua tau, e te aroa. (Salamo 147:5; Maseli 2:6; Isaia 61:8; 1 Ioane 4:8) No reira me ka rave aia i tana au akavaanga, ka papu ia tatou e e tuatua tika tana au angaanga. Kua ui a Aberahama: “Kare ainei e mea tika ta te Akava i to te ao katoa nei e rave?” (Genese 18:24-33) Kua tuatua a Paulo e: “E tuatua-tika kore aina ta te Atua? Auraka rava ïa.” (Roma 9:14) Kua tata a Ioane: “Koia ïa, e te Atu e, e te Atua mana katoatoa, e mea mou e te tika taau akautunga anga.”—Apokalupo 16:7.
17. I akapeea te au tavini o Iehova i te tuatau kua topa i te akakite anga irinaki anga i tana au taputou ra?
17 Me taputou a Iehova i te akaora anga, ka rave ra aia kia oti te reira. Kua tuatua oki a Iosua: “Kare rava tetai mea meitaki ta Iehova i tuatua mai ki te ngutuare o Iseraela i poka.” (Iosua 21:45) Kua tuatua a Solomona: “Kare oki tetai reo i topa i te au tuatua memeitaki katoa tana i tuatua mai.” (1 Ariki 8:56) Kua akakite mai te apotetoro ko Paulo no Aberahama e “kare ua oki aia i turori ua i te akarongo kore, . . . kua kite tikai oki aia e, ko [ta te Atua] i tuatua maira, ka tika iaia kia akatupu.” Mei te reira katoa oki a Sara “i manako aia e, e tuatua-mou [ta te Atua] ta tei tuatua maira.”—Roma 4:20, 21; Ebera 11:11.
18. Eaa ka raukaʼi i te au tavini o Iehova i teia tuatau nei kia irinaki e ka akaoraia ratou?
18 Kare ra mei te tangata nei, ko Iehova e tau tikai aia kia irinakiia, ka tika aia ki tana tuatua. “Kua taputou oki a Iehova Sabaota ra, na ko maira, Ko taku oki i maara ra, ko te reira te ka tupu; e ko taku i akakoro ra, ko te reira te ka mou.” (Isaia 14:24) E no reira i te tuatua anga te Pipiria e “kua kite mari te Atu i te akaora i te aronga akono i te Atua i roto i te timataanga ra, e te tāpu i te aronga tuatua-tika kore e, kia tae ki te rā akava anga, kia mate,” ka rauka ia tatou te irinaki anga ki katoa e ka tupu te reira. (2 Petero 2:9) Noatu rai me ka akakokoia ma te akapouanga e te au enemi ririnui, ka akamaroiroi te au tavini o Iehova ra no tona tu manako, tei akaataia maira i tana taputou ki tetai o tana au peroveta: “E tamaki mai oki ratou ia koe, e kare ra koe e rauka ia ratou; tei ia koe oki au, ei akaora ia koe, te tuatua mairā Iehova.”—Ieremia 1:19; Salamo 33:18, 19; Tito 1:2.
Akaora Anga i te Tuatau kua Topa
19. I akapeea ta Iehova ra akaora anga ia Lota, e eaa te tu aiteite ki to tatou tuatau nei?
19 Ka rauka kia akamaroiroi maataia tatou na te akamanako anga i etai o te au angaanga akaoraanga a Iehova i mua ana. Ei akatau anga, kua “mamae” a Lota na te rave kino to Sodoma e to Gomora. Inara kua akamanako a Iehova i te “aue maata” i te kino o aua nga oire ra. I te tuatau tau tikai, kua tono atura aia i nga karere kia raurau ia Lota e tona ngutuare tangata kia aere viviki atu ki vao i taua ngai ra. Te tupu anga? Kua “akaora atura [Iehova] ia Lota tuatua-tika ra,” “e akariro atura i nga oire ra ko Sodoma e Gomora, ei reu ai.” (2 Petero 2:6-8; Genese 18:20, 21) I teia tuatau, katoa oki, te kite ra a Iehova i te aue mamae no te rave kino maata o teianei ao. Me oti te angaanga rapurapu i te akakitekiteanga a tona au karere o teia tuatau nei kia tau ki tona anoano, ka takore atu aia i to teianei ao e ka akaora oki i tona au tavini mei tana i rave ia Lota ra.—Mataio 24:14.
20. E akataka mai i ta Iehova ra akaora anga i to Iseraela i taito ra mei Aiphiti mai.
20 I Aiphiti i taito ra e au mirioni ua atu to te Atua au tangata tei tuikaaia ra. Kua tuatua atura Iehova no ratou: “Kua akarongo au i to ratou aue . . . kua kite oki au i to ratou mamae; E i aere mai nei au ki raro nei e akaora ia ratou.” (Exodo 3:7, 8) Inara, i muri ake i te tukuanga i te au tangata o te Atua kia aere, kua taui a Pharao i tona manako e kua arumaki ia ratou ma tona vaeau maata ra. I te akara anga kua araiia mai to Iseraela i te Tai Muramura ra. Inara kua tuatua a Mose: “Auraka kotou e mataku; e noo ua, e akara i te ora a Iehova, i tana e rave no kotou i teianei rā.” (Exodo 14:8-14) E kua vai atura Iehova i te Tai Muramura ra, e kua ora atu to Iseraela. Kua arumaki atura te nuku vaeau o Pharao ia ratou, inara kua taangaanga maira Iehova i tona mana e “kua tapokiia iora ratou e te tai; mei te toka tapou ra, to ratou topa anga i te moana maata ra.” I muri akera, kua akateitei atura Mose i te imene anga kia Iehova: “Koai tei arite kia koe, ko tei kakā i te tapu ra, e te mataku roaia kia akameitakiia ra, e te rave i te mea taka ke ra.”—Exodo 15:4-12, 19.
21. Akapeea te akaora anga mai i to Iehova ra au tangata mei ia Amona, ia Moabi, e ia Seira oki?
21 I tetai atu atianga, kua akakoko mai nga enua enemi o Amona, e Moabi, e Seira (ko Edoma ra) i te au tangata o Iehova ra ma te akapou anga. Kua tuatua ra Iehova: “Auraka kotou e mataku, auraka oki e tumatetenga i teianei aronga maata: kare na kotou te tamaki, na te Atua ra. . . . Kare kotou e tamaki i tenana, . . . e tu ua mai kotou, e e akara i te ora a Iehova i o kotou na.” Kua akaora a Iehova i tona au tangata na te tuku anga i te oripu ua anga ki roto i nga pupu o te enemi ra no reira kua ta ratou tetai i tetai.—2 Paraleipomeno 20:15-23.
22. Eaa te akaora anga temeio mei Asura ta Iehova ra i oronga no to Iseraela?
22 I te aerenga mai to Asura Mana o Teianei Ao e tamaki ia Ierusalema, kua akakino mai te Ariki ko Senakeriba ia Iehova na te tuatuaanga ki te au tangata i runga i te paruru ra: “Koai to te au atua katoa o te pa enua nei [kua autuia e au] i akaora i to ratou enua i toku nei rima, ka oraʼi Ierusalema ia Iehova i toku nei rima?” Kua tuatua atu aia ki te au tavini o te Atua ra: “Auraka oki kotou e vavare ia Hezekia e e irinaki ia Iehova, ka na ko mai ei, Na Iehova tatou e akaora.” I reira kua pure akatenga a Hezekia no te akaora anga, “kia kite te au basileia katoa o te ao nei e, ko Iehova koe, ko koe anake ra.” E kua ta atura Iehova e 185,000 o te vaeau Asura ra, e kua akaoraia te au tavini o te Atua ra. I muri akera, ia Senakeriba e akamori ra i tona atua pikikaa, kua ta tana nga tamaiti iaia ra.—Isaia, pene 36 e te 37.
23. Eaa te au uianga te anoanoia ra te pauanga no te akaora anga i teia tuatau?
23 Ka rauka tikai ia tatou te akamaroiroi me kite tatou i akapeea ta Iehova ra akaora anga meitaki i tona au tangata i te tuatau kua topa. Ka peea i teia tuatau nei? Ka tomo atu tona au tavini tiratiratu ki roto i teea turanga kino kare e roa atu ana te ka umuumuia tana akaora anga temeio? Eaa aia i tapapaʼi kia tae roa mai ki teianei ka rave ei i te akaora anga no ratou? Eaa te tupu anga te vai maira no ta Iesu au tuatua: “E kua tupu anake teianei au mea, e nānā to kotou mata ki runga, e akateitei to kotou mimiti; te vaitata maira oki to kotou ora”? (Luka 21:28) E ka akapeea te tupu anga o te akaora anga no te au tavini o te Atua kua mate ke atura? Na te atikara te ka aru mai e akara matatio i teianei au uianga.
Au Uianga Akamanako Akaou Anga
◻ Eaa ra i maataʼi te umuumu anga no te akaora anga?
◻ Eaa ra i tau ei kia kore tatou e akara atu ki te au tangata no te akaora anga?
◻ Noai ma te akaora anga te vaitata maira?
◻ Eaa i tau ei tatou kia irinaki i ta Iehova ra akaora anga?
◻ Eaa te au akatauanga no te au akaora anga kua topa te oronga maira i te akamaroiroianga?
[Tutu i te kapi 10]
I roto a Aberahama i te aronga tei ki ra i te irinaki anga ia Iehova