Au Uianga a te Aronga Tatau
Eaa ta tetai Kerititiano ka rave me kapikiia mai no te angaanga tiuri?
I etai au enua, ka taangaanga te akatereanga akavaanga i te au tiuri tei ikiia mei roto mai i te iti tangata. Te ngai e tupu ra teia, ka tau tetai Kerititiano kia manako akapeea te ariu anga atu me anoanoia kia ripoti no te angaanga tiuri. E manganui te au Kerititiano ma te akava ngakau meitaki tei taopenga e kare te au kaveinga Pipiria e arai ra i te aere anga atu, mei ia Sadaraka, Meseka, e Abedenego tei aru i te akatere anga a te kavamani Babulonia kia tu i te ngai mataataa o Dura e mei ia Iosepha raua ko Maria tei aere ki Betelehema i te akatere anga a te au mana taoonga Roma. (Daniela 3:1-12; Luka 2:1-4) Te vaira, ra, te au tika ka tau te au Kerititiano ngakau tae kia akamanako.
Kare te au tiuri e taangaangaia ana i teianei ao e pini ua ake. I etai au enua, te akavaia ra te au akavaanga tangata pera katoa te aronga kino e tetai tiati karape me kore tetai pupu tiati. I tetai atu au ngai, te tupu ra tei kiteaia ko te ture noa, e ko te au tiuri tetai tuanga o te rave anga akavaanga. Noatu rai, e meangiti ua ta te maata o te au tangata tei kite e akapeea te au tiuri i te iki angaia e eaa ta ratou ka rave. No reira na te raukaanga tetai akakite anga ka riro ia ei tauturu me ka rave atu koe i te angaanga tiuri e me kare.
Te ariki ra to te Atua iti tangata ia Iehova ei Akava Ngateitei Rava. (Isaia 33:22) I Iseraela taito, kua riro te au tangata karape tei tiratiratu e te papaki tai kore ei au akava no te akatikatika i te au kaitamaki anga e te iki ma te uriuri i te au uianga o te ture. (Exodo 18:13-22; Levitiku 19:15; Deuteronomi 21:18-21) I te tae anga mai ki to Iesu tuatau i te enua nei, kua akonoia te rave anga akavaanga e te Tuneteri, te akavaanga teitei o te ngati Iuda. (Mareko 15:1; Angaanga 5:27-34) Kare e ngai no te tangata ngati Iuda nei kia noo ki roto i tetai tiuri no te tangata.
Kua taangaanga tetai atu au enua i te au tiuri no roto mai i te iti tangata. Kua akavaia a Socrates e te 501 au tangata tiuri. Kua tupu katoa te akavaanga tiuri i te Repapuriki Roma, inara kua akakoreia teia i raro ake i te au emepera. I muri mai, kua oronga te Ariki ko Henry III o Engarani kia akavaia tei apa ra e tona au tangata e noo ra i te pae mai. Kua manakoia e mei te mea kua kite ratou i tei apa ra, ka tau ake ta ratou akava anga i tetai atu au rave anga ka tauta aia i te akapapu i tona tu tiama na te tamaki anga me kore na te ora anga atu i tetai tumatetenga. I te au tuatau e topa ra, kua taui te akatere anga tiuri ei akanoonoo anga te ngai e akarongo ei tetai pupu tangata i tetai akavaanga e ka itae ei i tetai tuku anga tei akanooia ki runga i te akakite anga tei kitea mai. Na tetai tiati karape e arataki ia ratou i te au manako tei kitea mai.
Te vaira te au tu tiuri tukeke, te numero o te au tangata tiuri, e eaa te ka o mai ki roto i te itaeanga i tetai tuku anga. Ei akaraanga, i te Unaite Teite, ka akamanako tetai tiuri maata mei te 12 ki te 23 au mema me kua rava tei kitea mai no tetai tangata kia akautungaia no tetai akaapa anga kino; kare te reira e akataka me kua apa e me kua tiama. Ma te aiteite, i te tiuri o tetai coroner (tiuri kimikimi anga), ka akara te au tangata tiuri i te au mea tei kitea mai no te iki e me kua raveia tetai kino.
Me akamanako te maata anga o te au tangata i tetai tiuri, ka manako ratou i tetai pupu tangata e 12 aronga i tetai akavaanga—me e kaitamaki anga tangata me kore e akavaanga rave kino—tei akarongo ra i te akakite anga no te iki me kua apa e me kua tiama. E tiuri petit (meangiti) teia, i te pae i tetai tiuri maatamaata. Tei matauia, ka tuku te opita akavaanga i te au tuatua akakite kia tu no te angaanga tiuri ki te aronga tataki tai tei ikiia mei te au akapapa anga o te aronga voti, aronga akaoro raitiniia, e te vai atura. Penei ka akapae otomatikiia etai pae, te aronga tei apa i te ture e te aronga kite kore. Tei runga ua i te ture o tetai ngai, te aronga—mei te au taote, te au orometua, te au roia, me kore te au ona pitiniti rikiriki—penei ka rauka kia akapaeia ratou. (Penei ka akapaeia etai pae no te mea e au patoi anga pakari to ratou uaorai ma te akava ngakau tau no te angaanga tiuri.) Inara, te akakore maata atu nei te au mana akaaere i te au akapae anga e raukaʼi i te katoatoa i te ripoti ki te angaanga tiuri, penei ma te taokioki ua i te au mataiti ka aereia mai.
Kare te katoa anga o te aronga te ka ripoti mai no te angaanga tiuri e anoanoia kia noo ei au tangata tiuri i roto i tetai akavaanga. Mei tetai pupu tangata tei kapikiia no te angaanga tiuri, ka iki akakoro koreia etai pae ei au tangata tiuri tei tau no tetai akavaanga tikai. I reira ka akataka te tiati i tana nga tangata ka akava e to raua roia e ka akakite i te tu o te akavaanga. Ka akara matatio aia e te au roia i te tangata tiuri takitai tei tau. Ko te taime teia no te tuatua me e tumu ta tetai i tau ki tona akava ngakau no tei kore e rauka no te mea no te tu o te akavaanga.
Ka anoanoia te pupu kia akameangitiia mai ki te numero te ka noo tikai i te akavaanga o te reira rave anga. Ka tuku te tiati i tetai ua atu kia aere tei ekokoia tona tu papakitai kore no te mea no tana i kite no runga i te akavaanga. Pera katoa, te au roia no nga tua takitai tei ia raua te tika anga no te tuku i tetai au tangata tiuri kia aere. Tetai ua atu tei tukuia kia aere mei te reira pupu tiuri ka oki akaou mai ki te akapupu anga tiuri no te tiaki atu i te iki anga akakoro koreia no tetai atu au akavaanga. Kua taangaanga etai au Kerititiano i teia turanga ei tuatau no te rave i te tutu aere i tetai ua atu taime. I muri ake i tetai au ra, ka oti te angaanga tiuri a tetai tangata, me kua noo tikai aia ei tangata tiuri e me kare.
Ka titau te au Kerititiano ‘kia akono i ta ratou uaorai au taoonga,’ te kore anga e akao atu ki roto i ‘te manamanata o etai ke ra.’ (1 Tesalonia 4:11; 1 Petero 4:15) I te pati anga tetai ngati Iuda ia Iesu kia akava i tetai manamanata no runga i te tuanga apinga, kua pau atu aia: “E tama, naai au i akariro ei akava e ei tua apinga i o kotou nei?” (Luka 12:13, 14) Kua aere mai a Iesu i te akakite i te tuatua meitaki o te Patireia, kare no te akava i te au manamanata o te ture. (Luka 4:18, 43) Penei kua riro te pauanga a Iesu ei akakeu i te tangata kia taangaanga i te ravenga o te akatikatika anga i te au kaitamaki anga tei akanooia i roto i te Ture na te Atua. (Deuteronomi 1:16, 17) Noatu te tano ua ra taua au manako, te ariuanga atu ki tetai akatere anga kia ripoti no te angaanga tiuri e tuke ia ki te akaoanga ia etai uaorai ki roto i te manamanata o tetai atu. E vaitata atu te reira ki te turanga o te tokotoru taeake o Daniela. Kua akaue te kavamani Babulonia ia ratou kia ripoti ki te ngai mataataa o Dura, e na ta ratou rave anga i teia kare ia i aati i te Ture a te Atua. Ko ta ratou i rave a muri akera e mea ke ia, mei ta te Pipiria e akaari maira.—Daniela 3:16-18.
I muri ake i te kore anga te au tavini o te Atua i raro ake i te Ture a Mose, kua anoanoia ratou kia rave atu i te au akavaanga ua nei i te au enua ke ke. Kua raurau te apotetoro Paulo i te “aronga tapu” i Korinetia kia akatikatika i te au manamanata i roto i te putuputuanga. Koi tuatuaʼi i te pupu akavaanga o te au are akavaanga ua nei ei “aronga tuatua-tika kore,” kare a Paulo i akakore ana e e ngai to teia au are akavaanga ua nei i roto i te akonoanga i te au rave anga ua nei. (1 Korinetia 6:1) Kua paruru aia iaia uaorai i roto i te akanooanga akavaanga Roma, pera katoa te patianga kia tuku i tona akavaanga kia Kaitara. Kare mei te mea e tarevake tikai te au are akavaanga ua nei.—Angaanga 24:10; 25:10, 11.
Te au are akavaanga ua nei e rave anga te reira na te “aronga mana taoonga.” Ko taua “aronga mana e noo nei, kua akonoia ïa e te Atua,” e na ratou e maani ana e te akaue i te au ture. Kua tata a Paulo: “E tavini oki aia no te Atua kia meitaki koe. Kia rave ra koe i te tuatua kino ra, ka mataku; kare oki aia e mou puapinga kore ua i te koke: e tavini oki aia no te Atua ei tutaki, ei tuku i te mate i te tangata i rave i te kino ra.” Kare te au Kerititiano e “māro atu ki te taoonga” i te reira e rave ra i te au angaanga ture, no te mea kare ratou e inangaro i te “māro atu” ko te akavaia mai.—Roma 13:1-4; Tito 3:1.
I te akatauanga i te au tika, ka tau te au Kerititiano kia akamanako me ka rauka ia ratou i te aru atu i tetai au maro anga tei raveia e Kaitara. Kua ako a Paulo: “E tuku atu i te mea tau i te tangata katoatoa ra [te aronga mana taoonga], e taūnga tana ra, ei tautaūnga atu rai; e telo tana ra, ei telo ïa; ko tei matakuia ra, ka mataku atu ïa.” (Roma 13:7) E akakite anga titika ua ia no tetai moni tero. (Mataio 22:17-21) Me karanga a Kaitara e kia oronga te iti tangata i to ratou taime e te au maroiroi no te tama i te au mataara me kore te rave i tetai atu au angaanga i rotopu i ta Kaitara au rave anga angaanga, kia iki te Kerititiano takitai me ka rave atu aia i te reira.—Mataio 5:41.
Kua tamanako etai au Kerititiano i te angaanga tiuri ei orongaanga kia Kaitara ta Kaitara ra. (Luka 20:25) I roto i te angaanga tiuri tei tupu ka akarongoia te au tika tei kitea mai e ka oronga i tetai manako tau tikai no runga i te au manako tika me kore manako ture. Ei akaraanga, i roto i tetai tiuri maatamaata, ka iki te au tangata tiuri me ka riro te au tika tei kitea mai ei akapapu kia apainaia tetai tangata ki te akavaanga; kare ratou e akataka me kua apa aia. Akapeea tetai akavaanga noa ua nei? I roto i tetai akavaanga tangata, penei ka tuku te tiuri i te au utunga me kore te tutaki anga. I roto i tetai akavaanga rave kino, ka akataka ratou me te riro ra te au tika tei kitea mai ei turu i tetai tuku anga apa. I tetai au taime ka tuatua ratou e ko teea au aerenga tuatua tei akaueia e te ture kia taangaangaia. I reira ka taangaanga te kavamani i tona mana taoonga “ei tuku i te mate i te tangata i rave i te kino ra,” me kore “ei tutaki atu i te aronga i rave i te kino ra.”—1 Petero 2:14.
Akapeea me manako tetai Kerititiano kare tona akava ngakau e akatika iaia kia noo ki roto i tetai tiuri tikai? Kare te Pipiria i tuatua mai ana no runga i te angaanga tiuri, no reira kare e rauka iaia i te tuatua, ‘E te patoi ra taku akonoanga i te noo ki roto i tetai ua atu tiuri.’ Tei runga ua i te akavaanga, penei ka akakite aia e na te nooanga ki roto i te tiuri no tetai akavaanga tikai te riro ra ia ei patoi i tona uaorai akava ngakau. Penei ka tau teia no te mea te o maira te ainga tau kore, te titiri pepe, te ta tangata, me kore tetai atu maro anga tei tereniia tona manakoanga e te kite Pipiria, kare i te ture ua nei. Tei tika ra, penei te akavaanga tana i iki ra kare teia au maro anga e o mai.
Ka akamanako katoa tetai Kerititiano pakari e me ka o atu rai aia ki roto i te apainga no te utunga tei orongaia e te au tiati. (Akaaite ia Genese 39:17-20; 1 Timoteo 5:22.) Me kua tarevake tetai tuku anga apa e kua orongaia te utunga mate, ko te Kerititiano i roto i te tiuri ka o atu ainei aia ki roto i te apa anga i te toto? (Exodo 22:2; Deuteronomi 21:8; 22:8; Ieremia 2:34; Mataio 23:35; Angaanga 18:6) I to Iesu akavaanga kua inangaro a Pilato kia ‘kore ana ara i te toto o teianei tangata.’ Kua tuatua ariki ua te ngati Iuda: “Ei rungao ia matou tona toto, e ei rungao i ta matou tamariki.”—Mataio 27:24, 25.
Me ripoti tetai Kerititiano no te angaanga tiuri, mei tei akatereia e te kavamani, inara no tona uaorai akava ngakau kare aia e inangaro i te noo ki roto i tetai akavaanga tikai noatu te akakeu anga a te tiati, ka tau te Kerititiano kia teateamamao i te aro atu i te mea ka tupu—me e akautunga anga me kore e are auri.—1 Petero 2:19.
I te akara matatio anga openga, ko tetai Kerititiano takitai ka aro atu i te angaanga tiuri ka tau kia akataka meitaki eaa te kaveinga ka aru, tei akanooia ki runga i tona marama anga i te Pipiria e tona uaorai akava ngakau. Kua ripoti atu etai au Kerititiano no te angaanga tiuri e kua noo ki roto i tetai au tiuri. Kua manako tetai pae kare ratou e rave i te reira noatu me ka akautungaia. Ka tau tetai Kerititiano uaorai kia manako eaa tana ka rave, e auraka tetai atu e akaapa i tana tuku anga manako.—Galatia 6:5.