Akarongo i Roto i te Totou a te Pipiria ka Akaora i te Oraanga
TE AKARUKE ra a Iesu i te iero i Ierusalema no te taime openga e kua kapiki maira tetai o tana au pipi: “E te Orometua, ka akara na i te tu o teianei au toka e te are i te mamaata.” E ngakau parauanga tikai te iero no te iti tangata ngati Iuda. Inara, kua pau atura a Iesu: “Te akara nei koe i te au are mamaata nei? kare rava tetai toka e vaioia ki rungao i tetai, e ope rava ïa i te uriia ki raro.”—Mareko 13:1, 2.
Ko tera manako e mea umere tikai! E mamaata tikai tetai pae o taua au toka ra o te iero. Tetai, te akaari katoa maira te tuatua a Iesu no runga i te iero e ka takoreia a Ierusalema e kare e kore e te enua katoa o te ngati Iuda, tei riro te iero ei ngai akapuanga i te pae vaerua. I reira kua manono atura te au pipi a Iesu iaia: “Ka akakite mai koe kia matou i te tupu anga o te reira au mea; eaa te akairo e kite ei e, te tupu ra?”—Mareko 13:3, 4.
“Kare ra e vaitata te openga i reira,” i akamatakite atura Iesu. Te mea mua, ka akarongo te au pipi i te rongo tamaki, te ngaruerue enua, te onge, e te maki mate i tera ngai i tera ngai. I reira, ko te au tupuanga rikarika iora te ka akao viviki rava i te iti tangata ngati Iuda ki roto i tetai aka tumatetenga maata, ae, i tetai “mate maata.” Inara ka akaora mai te Atua i “te aronga i ikiia ra,” koia oki, i te au Kerititiano akarongo mou. Akapeea ra?—Mareko 13:7; Mataio 24:7, 21, 22; Luka 21:10, 11.
Orureau ia Roma
E rua ngauru ma varu mataiti i pou, e te tiaki ra rai te au Kerititiano i Ierusalema i te openga. Te takinoia ra te Patireia Roma e te tamaki, te ngaruerue enua, te onge, e te maki mate. (Akara i te pia i te kapi 9.) Kua riro a Iudea ei akapuanga no te manamanata o te aronga enua e te au pupu eteniki. Kareka i roto ake i te patu o Ierusalema, te au ua ra. Te kai ra te tangata, te angaanga ra, te akaipoipo ra, e te anau tamariki ra, mei tei matauia e ratou. Kua riro te aka iero e tu ra ei akatupu i te aerenga manako e kare te oire e ngaueue e ka vai tinamou rai te reira.
Mei te mataiti 61 T.N., kua tae mai te reta a te apotetoro ko Paulo ki te au Kerititiano i Ierusalema. Kua akameitaki aia ia ratou no to ratou akakoromaki inara kua manamanata aia no te mea i te akara anga kare tetai papaki i roto i te putuputuanga e akamanako ana i te tu rapurapu o te tuatau. Te topa ke atura tetai papaki i te pae vaerua me kore te ngere ra i te tu pakari Kerititiano. (Ebera 2:1; 5:11, 12) Kua raurau atura a Paulo ia ratou: “E teianei, auraka e akaruke i to kotou maroiroi . . . Kia roa poto ake oki, e tae mai ei te ka tae mai, e kare rava e tavare. E teianei, te aronga tuatua-tika i te akarongo ra, e ora ïa: kareka ko te unui tika ki muri ra, kare rava taku ngakau e mareka iaia.” (Ebera 10:35-38) E ako tau tikai te reira! Inara ka taangaanga e ka vai matakite ua ainei te au Kerititiano ki te akatupuanga i te au totou a Iesu? E te vaitata maira tikai ainei te openga o Ierusalema?
I te rima mataiti tei aru mai, kua kino marie ua te au turanga i Ierusalema. I te openga, i te mataiti 66 T.N., kua rave te kavana kino o Roma ko Florus e 17 tareni no te “moni tero kare i tutakiia” mei te vairanga apinga a te iero tapu. Kua riri roa akera te ngati Iuda e kua akatupu atura i te orureau. Kua akaputunga maira taua au ngati Iuda meameaau ra me kore te au Zealot ki Ierusalema e kua ta atura i te au nuku o Roma i reira. I reira rai kua akatakake ratou ia Iudea mei raro i te akatereanga a Roma. Tupu iora te tamaki i rotopu ia Iudea e Roma!
I roto i te toru marama, kua mati atu te kavana Roma o Suria, ko Cestius Gallus, ki te tua tonga ma e 30,000 vaeau i te takore i te meameaau a te ngati Iuda. Kua tae atu tona nuku ki Ierusalema i te tuatau o te Oroa Patia Anga Puakapa e kua tomo viviki atu ki te au oire rikiriki i vao ake. Kua kimi te au Zealot tei toe mai, i tetai akaruruanga i roto i te punanga o te iero. Kare i roa kua akamata te au vaeau Roma i te vavai i te patu o te iero. Kua rikarika tikai te ngati Iuda. Aue taue, te taviivii nei teia au vaeau peikani i te ngai tapu roa atu o te akonoanga ngati Iuda! Kareka ra te au Kerititiano i roto i te oire, kua maara ia ratou te tuatua a Iesu e: ‘Kia akara atu kotou i te mea rikirika [rikarika] i te tu anga i te ngai-tapu ra, Te aronga e noo i Iudea ra, ka oro ratou ki te maunga i reira.’ (Mataio 24:15, 16) Ka akaari ainei ratou i te akarongo i roto i te au tuatua totou a Iesu e ka akakeuia ainei kia aru i te reira? Ko tei tupu mai ra, tei runga tikai to ratou ora i te rave anga i te reira. Akapeea ra?
Ma te kore e tumuanga tau, kua akaoki poitirere ua a Cestius Gallus i tona au nuku na te pae tai ma te au Zealot e arumaki atura ia ratou. E mea umere tikai e, kua tapoto uaia te tumatetenga o te oire! I te akaari anga i to ratou akarongo i roto i te totou akamatakiteanga a Iesu, kua oro te au Kerititiano mei Ierusalema ki Pella, e oire neutara ua i uta i te au maunga i tetai tua mai i te Kauvai Ioridana. Kua tano meitaki tikai te taime i oro ei ratou. Kare i roa ana kua oki akaou mai te au Zealot ki Ierusalema e kua maro i te aronga e toe ra kia piri ki ta ratou meameaau.a I na e kua tae meitaki ua atu ki Pella, kua tapapa atu te au Kerititiano i te au mea ka tupu mai.
Topa ua Atura ki Roto i te Kino
I etai au marama ua, kua oki akaou atu tetai nuku ou o Roma. I te mataiti 67 T.N., kua akapupu mai te Rangatira ko Vespasian e tana tamaiti ko Titus i tetai aka pupu vaeau e 60,000. No te rua mataiti tei aru mai, kua akavaitata atu teia nuku vaeau ririnui ki Ierusalema, i te takore anga i te aronga kaitamaki katoatoa e tamaki maira. I taua taime ra, i roto i Ierusalema, te tupu ra te manamanata i rotopu i tetai au tuanga kaitamaki o te ngati Iuda. Kua takoreia te ngai vairanga titona o te oire, te ngai e koropini ra i te iero kua ruruia te reira ki raro, e kua tere atu i te 20,000 ngati Iuda tei tamateia. Kare a Vespasian i aere vave ana ki Ierusalema, i te tuatua anga e: ‘E meitaki atu ta te atua rave anga i te angaanga ei rangatira Roma i taku uaorai; te takore ra to matou au enemi ia ratou uaorai.’
I te mate anga te Emepera Roma ko Nero, kua akaruke a Vespasian no Roma i te akamou i te terono, e kua akaruke mai ia Titus kia akaoti ao i te kamupeini i Iudea. Kua tae atu a Titus ki Ierusalema vaitata ki te taime o te Pasa i te mataiti 70 T.N., e kua piritiaia atura te tangata e te au tuitarere ki roto i te oire. Kua ma takiri te au tumu rakau i vao mai i Iudea i te paripariia e tona au vaeau ei patutu i tetai koro rakau keokeo e itu kiro mita te roa takapini i taua oire maata ra tei akapiniia. Kua tupu teia mei ta Iesu tikai i totou: “E akapiniiaʼi koe e to au enemi i te koro, e takako ratou ia koe e pini ua ake, ka tāpu ei ia koe i roto.”—Luka 19:43.
Kare i roa ana kua rokoia te oire e te onge. Kua aruia te kainga o te aronga i mate e te aronga e vaitata ra i te mate, e te au tangata e taonga tamaki ta ratou. No te pakari o te kino kua ta e kua kai okotai vaine i tana pepe, i te akatupu anga i te totou e: “Ka kai oki koe i ta toou uaorai kopapa i anau, i to au tamariki tamaroa, e to au tamaine . . . i taua tamaki ra, e te mate, i ta to au enemi e akatumatetenga mai ia koe ra.”—Deuteronomi 28:53-57.
I te openga, e rima marama i muri ake i te akapini angaia, kua inga iora a Ierusalema. Kua aruia te oire e tona iero mekameka e kua tutungiia e oti kua vavai tatakitaiia te au toka. (Daniela 9:26) Tei mate kua taeria tetai 1,100,000; ko tetai 97,000 kua okoia ei tuikaa.b (Deuteronomi 28:68) Kua vaitata rai e kare e ngati Iuda akaou i toe mai i Iudea. Tika rava e e tumatetenga enua aite koreia teia, e tupuanga tuke takiri i roto i te oraanga poritiki, akonoanga, e te peu ngati Iuda.c
Inara, kua oronga te au Kerititiano i Pella i te akameitakianga ngakau tae ki te Atua no to ratou ora. Kua riro to ratou akarongo i roto i te au totou Pipiria ei akaora ia ratou uaorai!
I te akamanako anga i taua au tupuanga ra e mea tau kia ui tatou e: ‘Kua rauka ainei iaku te tu akarongo te ka akaora iaku i te tuatau o te mate maata e vaitata mai nei. Ko au ainei tetai o “te aronga ra i rauka te akarongo e ora atu ei te vaerua”?’—Ebera 10:39; Apokalupo 7:14.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Kua ripoti mai te tangata tuatua enua ngati Iuda ko Josephus e kua arumaki atu rai te au Zealot i te vaeau Roma no etai itu ra i mua ake ka oki akaou ei ki Ierusalema.
b Kia tau ki tetai tamanakoanga, tere atu i te okotai itu o te ngati Iuda katoatoa i te Patireia Roma tei tamateia.
c Kua tata te tangata ngati Iuda apii Pipiria ko Alfred Edersheim e: “Ko [teia] mate tei tupu ki to Iseraela kare e mea i roto i tona tuatua enua [i] aite mei te reira tona kino, e kare katoa i aite ana ki te au tumatetenga tei tupu mai kiaia.”
[Tutu i te kapi 9]
Au Tuanga o te Akairo Tei Akatupuia i te Anere Mataiti Mua
AU TAMAKIANGA:
Gaul (39-40 T.N.)
Aperika Apatokerau (41 T.N.)
Peritane (43, 60 T.N.)
Amenia (58-62 T.N.)
Au manamanata o te tangata e to te au pupu eteniki i Iudea (50-66 T.N.)
AU NGARUERUE ENUA:
Roma (54 T.N.)
Pompeii (62 T.N.)
Asia Minora (53, 62 T.N.)
Kereta (62 T.N.)
TE ONGE:
Roma, Ereni, Aiphiti (mei te 42 T.N.)
Iudea (mei te 46 T.N.)
AU MAKI MATE:
Babulonia (40 T.N.)
Roma (60, 65 T.N.)
AU PEROVETA PIKIKAA:
Iudea (mei te 56 T.N.)
[Mapu/Tutu i te kapi 10]
(No runga i teia, akara i te puka)
Kamupeini a Roma i Paretaina, 67-70 T.N.
Petolemai
Tai o Galilea
Pella
PEREA
SAMARIA
Ierusalema
Tai Miti
IUDEA
Kaesarea
[Akameitakianga]
Map only: Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel
[Tutu i te kapi 11]
‘Te takore ra to matou au enemi ia ratou uaorai.’—Vespasian
[Au Tutu i te kapi 11]
I te 70 T.N., kua takoreia a Ierusalema e te nuku o Roma
[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 11]
Relief: Soprintendenza Archeologica di Roma; Vespasian: Bildarchiv Preussischer Kulturbesitz/Art Resource, NY