RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w16 Aukute kapi 3-8
  • Te Akamataanga e te Akakoroanga o te Oraanga Akaipoipo

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Te Akamataanga e te Akakoroanga o te Oraanga Akaipoipo
  • Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova (Tuanga Apii)—2016
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • E TUANGA TO TE ORAANGA AKAIPOIPO I ROTO I TO IEHOVA AKAKOROANGA
  • TE ORAANGA AKAIPOIPO MEI TE TUATAU O ADAMU KI TE VAIPUKE
  • TE ORAANGA AKAIPOIPO MEI TE VAIPUKE KI TE TUATAU O IESU
  • AURAKA E PIKIKAA I TOOU TOKORUA
  • TE ORAANGA AKAIPOIPO O TE AU KERITITIANO
  • Akaipoipo—E Apinga Aroa na te Atua
    Akapeea me Vai Tamou i Roto i te Aroa o te Atua
  • Akangateitei i “ta te Atua i Topiri Ra”
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova (Tuanga Apii)—2018
  • Akaipoipo—E Apinga Aroa no ko Mai i to Tatou Atua Akaperepere
    Kia Noo Tamou Kotou i Roto i te Aroa o te Atua
  • Kia Autu te Oraanga Akaipoipo Kerititiano
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova (Tuanga Apii)—2016
Tetai Atu
Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova (Tuanga Apii)—2016
w16 Aukute kapi 3-8
Adamu e Eva roto te kainga i Edene

Te Akamataanga e te Akakoroanga o te Oraanga Akaipoipo

“Kua tuatua iora te Atua ra ko Iehova, Kare ïa e meitaki kia noo ua te tangata koia anake ra; e anga au i tetai tauturu tau nona.”​—GENESE 2:18.

AU IMENE: 36, 11

AKAPEEA KOE ME PAU?

  • No teaa ra i karangaia ai e apinga aroa te oraanga akaipoipo no ko mai i te Atua?

  • Akapeea koe me akataka i te tuatua enua o te oraanga akaipoipo mei te tuatau ia Adamu kia Iesu?

  • Eaa te ka tauturu i tetai Kerititiano kia iki me ka akaipoipo aia?

1, 2. (a) Akapeea te oraanga akaipoipo te akamataanga? (e) Eaa ta te nga tokorua mua i kite no runga i te oraanga akaipoipo? (Akara i te tutu mua.)

E MEA matau ua no te tangata kia akaipoipo. Inara akapeea te oraanga akaipoipo i akamata ai, e eaa tona akakoroanga? Me kite tatou i te pauanga ka tauturu kia akatupu i te manako tau no te oraanga akaipoipo e tona au akameitakianga. Kua anga te Atua i te tangata mua ko Adamu e kua pati iaia kia tapa i te ingoa o te au manu. Kua kite a Adamu e tokorua to te au manu pouroa, “kare roa ra o Adamu tauturu tau i kitea.” Kua tamoe tinainai te Atua ia Adamu e kua rave aia i tona ivi kaokao e kua anga iora i te vaine. Kua arataki a Iehova i te vaine kia Adamu, e kua riro ei vaine nana. (E tatau ia Genese 2:20-24.) Ta tatou i kite mai, e apinga aroa te oraanga akaipoipo mei ko mai ia Iehova.

2 I muri roa mai, kua akakite akaou a Iesu i ta Iehova i tuatua i roto i te aua i Edene: “E akaruke ei te tangata i tona metua tane e tona metua vaine, ka piri atu ei ki tana vaine; e ka riro oki raua ei kopapa okotai.” (Mataio 19:4, 5) No te mea kua rave te Atua i te ivi kaokao o Adamu kia anga i te vaine, e mea papu kua kite te nga tokorua e ka tau raua kia noo kapiti. Kare rava a Iehova i inangaro i te tane e te vaine kia tatara me kore kia tere atu i te okotai tokorua.

E TUANGA TO TE ORAANGA AKAIPOIPO I ROTO I TO IEHOVA AKAKOROANGA

3. Eaa tetai akakoroanga puapinga no te akaipoipo?

3 Kua mareka tikai a Adamu i tana vaine, e kua kapiki i tona ingoa ko Eva. E tauturu tau aia nona. Ka mataora a Adamu raua ko Eva ei tane e te vaine. (Genese 2:18) Tetai akakoroanga puapinga no te akaipoipo kia akaki i te enua. (Genese 1:28) Ka inangaro te tamariki tamaroa e te tamaine i to ratou au metua inara i muri mai ka akaruke ratou kia akaipoipo e ka akamata i to ratou uaorai ngutuare tangata. Ka akaki te tangata i te enua e ka akariro i te reira ei parataito.

4. Eaa tei tupu ki te akaipoipo mua?

4 Kua takinoia te akaipoipo mua i te akarongo kore anga a Adamu raua ko Eva kia Iehova. “Ko taua ovi taito ra” ko Satani te Tiaporo, kua akavare ia Eva e kua akakite kiaia me kai aia mei “te rakau e kite ei i te meitaki e te kino,” ka rauka iaia te kite maata. Karanga a Satani me ka kai aia i te ua rakau ka rauka iaia kia iki eaa te mea meitaki e eaa te mea kino. Kare a Eva i akangateitei ana ia Adamu ei upoko no te ngutuare i tana kai anga i te ua rakau ma te kore e tuatua na mua ki tana tane. E kua akarongo kore a Adamu ki te Atua na te āriki anga i te ua rakau mei tana vaine.​—Apokalupo 12:9; Genese 2:9, 16, 17; 3:1-6.

E puapinga ai te oraanga akaipoipo ka anoanoia te tane e te vaine kia akarongo kia Iehova e kia āriki i te au apainga no ta ratou e rave ra

5. Eaa ta tatou ka apii mai mei ta Adamu raua ko Eva ariu atu anga kia Iehova?

5 I te uiuianga a Iehova kia raua, kua akaapa a Adamu i tana vaine. Karanga aia: “Na te vaine taau i o mai ei tokorua noku ra, i oronga mai i to taua rakau kiaku ra, kai iora au.” E oti, kua akaapa a Eva i te ovi no te akavare iaia. (Genese 3:12, 13) Kua oronga a Adamu raua ko Eva i te au kotoeanga kino tikai no to raua tu akarongo kore, e kua akava a Iehova i teia nga tangata meameaau. Ae, e akamatakiteanga teia kia tatou! E puapinga ai te oraanga akaipoipo ka anoanoia te tane e te vaine kia akarongo kia Iehova e kia āriki i te au apainga no ta ratou e rave ra.

6. Akapeea koe me akamārama ia Genese 3:15?

6 Noatu ta Satani i rave i Edene, kua akapapu a Iehova e manakonakoanga to te tangata i te tuatau ki mua. Ka kitea teia manakonakoanga i roto i te totou mua o te Pipiria. (E tatau ia Genese 3:15.) Te akakite maira teia totou e ka takoreia a Satani e te “uanga” a “te vaine.” E pirianga vaitata to te au vaerua tuatua tika i te rangi ki te Atua. Kua riro ratou mei tetai vaine rai kia Iehova. Ka tono mai aia i tetai mei roto i taua pupu vaerua ei “akaparuparu” e te takore i te Tiaporo. Na roto i te uanga, ka rauka i te au tangata tiratiratu kia rekareka i te au mea ta te nga tokorua mua i ngere. Ka orongaia te tikaanga ki te au tangata tiratiratu kia noo i te enua nei e tuatau ua atu mei ta Iehova i akakoro.​—Ioane 3:16.

7. (a) Eaa tei tupu ki te au oraanga akaipoipo no te meameaau o Adamu raua ko Eva? (e) Eaa ta te Pipiria e umuumu maira i te au tane e te vaine?

7 Kua riro te meameaau o Adamu raua ko Eva ei takino i to raua oraanga akaipoipo e te au oraanga akaipoipo i muri mai. Ei akaraanga, ka mamae a Eva e tana uanga tamaine me anau tamariki mai. Ka anoano maata te vaine i ta ratou tane, e ka taomi te au tane i ta ratou vaine, e i tetai taime ka takinokino ia ratou mei ta tatou e kite ra i teia tuatau. (Genese 3:16) Te tapapa ra a Iehova i te au tane kia riro ei upoko aroa no te ngutuare, e te au vaine kia kauraro i ta ratou tane. (Ephesia 5:33) Me angaanga kapiti te au tokorua Kerititiano, e maata te au manamanata ka akakoreia.

TE ORAANGA AKAIPOIPO MEI TE TUATAU O ADAMU KI TE VAIPUKE

8. Eaa te tuatua enua o te oraanga akaipoipo mei te tuatau o Adamu ki te Vaipuke?

8 I mua ake ka mate ei a Adamu raua ko Eva, e tamariki tamaroa e te tamaine ta raua. (Genese 5:4) Ta raua tama mua ko Kaina, kua akaipoipo i tetai vaine i roto i te kopu tangata. Ko te uanga a Kaina ko Lameka te tangata mua tei taikuia i roto i te Pipiria e rua ana vaine. (Genese 4:17, 19) Mei te tuatau o Adamu kia Noa, e iti ua te au tangata tei akamori ia Iehova. Tetai pae i teia aronga tiratiratu ko Abela, Enoka, Noa e tona ngutuare tangata. I te tuatau ia Noa karanga te Pipiria: “Kua akara akera te tamariki a te Atua ra i te au tamaine a te tangata nei, e te purotu ra; kua rave iora ratou i ta ratou i anoano ra, ei vaine.” Inara kare teia i te mea natura e na te vaine a teia au angera i anau mai ei te tamariki e kua riro mai ei Toa Uritumu kino tikai. I taua tuatau ra, “e kino maata to te tangata i te enua nei,” e “kua kino anake te au manako katoa, e te akakoroanga katoa o to ratou ngakau i te au rā katoa ra.”​—Genese 6:1-5.

9. Eaa ta Iehova i rave ki te aronga kino i to Noa tuatau, e eaa te apiianga no tatou mei tei tupu i tera tuatau?

9 Akakite a Iehova e ka apai mai aia i tetai vaipuke maata ki runga i te enua ei takore takiri i te aronga kino. Ko ‘Noa te tangata ako i te tuatua-tika,’ kua akamatakite aia i te tangata no teia Vaipuke. (2 Petero 2:5) Inara kare ratou i akarongo kia Noa no te mea kua matau ua ratou i te rave i ta ratou angaanga noa ua nei, kapiti mai te akaipoipo. Kua akaaite a Iesu i to Noa tuatau ki teia tuatau. (E tatau ia Mataio 24:37-39.) I teia rā, kare te maata anga o te tangata e akarongo ki ta tatou karere no te nuti meitaki o te Patireia o te Atua. Te tutu aere nei tatou i teia karere i mua ake ka takoreia ai teia ao kino. Eaa te apiianga ta tatou ka mou mai mei te tuatau o te Vaipuke? Auraka tatou e akariro i te au apinga mei te akaipoipo e te anau tamariki ei mea puapinga maata kia tatou e ka ngaropoina e te vaitata maira te rā o Iehova.

TE ORAANGA AKAIPOIPO MEI TE VAIPUKE KI TE TUATAU O IESU

10. (a) I te au peu e manganui, eaa te au ravenga ainga tei riro ei mea matauia? (e) Akapeea a Aberahama raua ko Sara te akanoo anga i te akaraanga meitaki i roto i to raua oraanga akaipoipo?

10 E vaine tataki tai ta Noa e tana tamariki tamaroa e toru. Inara i muri ake i te Vaipuke, e manganui te au tane e tere atu i te vaine okotai. I te au peu e manganui, e mea noa ua te ainga tau kore e kua riro ei tuanga no te au peu akonoanga. Te neke anga a Aberahama raua ko Sara ki Kanaana, kua koropiniia raua e te aronga ainga tau kore kare e akangateitei i te oraanga akaipoipo. Kua takore a Iehova i te nga oire o Sodoma e Gomora no te mea e aronga ainga tau kore ratou. E tuke a Aberahama ki taua aronga ra. E upoko meitaki aia no te ngutuare, e kua akanoo a Sara i te akaraanga meitaki ei vaine kauraro i tana tane. (E tatau ia 1 Petero 3:3-6.) Kua akapapu a Aberahama e ka akaipoipo tana tamaiti ko Isaaka i tetai vaine tei akamori ia Iehova. E kua pera katoa a Isaaka i tana tamaiti ko Iakoba, e kua riro tana tamariki tamaroa ei tupuna no te 12 kopu o Iseraela.

11. Akapeea te Ture a Mose te paruru anga i te ngati Iseraela?

11 I muri mai kua akatupu a Iehova i tetai koreromotu ki te ngati Iseraela. Kua oronga aia i te Ture a Mose kia ratou, tei paruru i te au tane e te au vaine i roto i ta ratou akamorianga ia Iehova. Ei akaraanga, te vaira te au ture no te akaipoipoanga, kapiti mai te peu e maata te vaine, e kare te ngati Iseraela i akatikaia kia akaipoipo i te aronga akamori pikikaa. (E tatau ia Deuteronomi 7:3, 4.) Me tupu te au manamanata kino pakari i roto i te oraanga akaipoipo, ka riro te aronga pakari ei tauturu. Te vai katoa ra te ture no te akaturi, te vareae, e te tarotokaka. Kua akatikaia te tatara, inara kua paruru te ture i te nga tokorua. Ei akaraanga, ka akatikaia tetai tane kia akaruke i tana vaine no “tetai kino.” (Deuteronomi 24:1) Kare te Pipiria e akamārama eaa “tetai kino,” inara kare te tane e akatikaia kia akariro i te au tarevake rikiriki ei tumu anga no te akaruke i tana vaine.​—Levitiku 19:18.

AURAKA E PIKIKAA I TOOU TOKORUA

12, 13 (a) Akapeea tetai au tane te akono anga i ta ratou vaine i to Malaki tuatau? (e) I teia rā, me oro tetai kua papetitoia ma te tokorua o tetai ke, eaa te ka tupu?

12 I te tuatau o te peroveta ko Malaki, kua kimi kotoeanga te au tane ngati Iuda kia akaruke i ta ratou vaine. Kua akaruke teia au tane i ta ratou vaine akaipoipo no te au vaine mapu me kore te au vaine kare e tavini ana ia Iehova. I to Iesu tuatau, te akaruke ra rai te au tane ngati Iuda i ta ratou vaine “i te au apa katoa nei.” (Mataio 19:3) Kua rikarika te Atua ko Iehova i teia au tatara anga tau kore.​—E tatau ia Malaki 2:13-16.

13 I teia rā, kare te pikikaa i roto i te oraanga akaipoipo e ārikiia e te iti tangata o Iehova, e kare te reira i te mea matauia. Inara akamanako ana e kua akaturi tetai tangata tei papetitoia e kua tatara e rauka ai i te akaipoipo i tetai ke. Me kare tera tangata e tataraara, ka akaateaia aia ki vao i te putuputuanga kia vai mā e te tapu. (1 Korinetia 5:11-13) Ka anoanoia aia kia “tuku mai na i te akonoanga tau i te tataraara” i mua ake ka āriki akaouia ki roto i te putuputuanga. (Luka 3:8; 2 Korinetia 2:5-10) Kare e tuatau akatakaia no tera tangata kia akaoki akaouia mai. Te tika, penei ka anoanoia tetai mataiti me kore e tere atu kia akapapu e kua tataraara tikai te tangata ara e kia āriki akaouia ki roto i te putuputuanga. Noatu te reira, “ka tu katoatoa tatou ki mua i te akavaanga a te Mesia ra.”​—Roma 14:10-12; akara Te Punanga Tiaki, Noema 15, 1979, kapi 31-32.

TE ORAANGA AKAIPOIPO O TE AU KERITITIANO

14. Eaa te akakoroanga maata no te Ture?

14 Tei raro te ngati Iseraela i te Ture a Mose no tetai 1,500 tuma mataiti. Kua tauturu maata teia Ture i te iti tangata o te Atua. Ei akaraanga, kua oronga te reira i te au kaveinga ki te tangata ei akatikatika i te au manamanata ngutuare e kua arataki ia ratou ki te Mesia. (Galatia 3:23, 24) I te mate anga a Iesu, kua ope te Ture e kua akatupu te Atua i tetai akanoonooanga ou. (Ebera 8:6) Inara, tetai au mea tei akatikaia e te Ture a Mose kare e akatika akaouia no te au Kerititiano.

15. (a) I roto i te putuputuanga Kerititiano, eaa te turanga no te oraanga akaipoipo? (e) Eaa te au mea ka akamanako tetai Kerititiano me tatara?

15 I tetai rā kua ui te au Pharisea kia Iesu no te oraanga akaipoipo. Kua pau atu a Iesu e kua akatika te Atua i te ngati Iseraela kia tatara i raro ake i te Ture a Mose noatu e kare ko teia tana i inangaro mei te akamataanga. (Mataio 19:6-8) Kua akaari mai ta Iesu pauanga e ko te turanga mua a te Atua no te oraanga akaipoipo, ko te turanga ïa no te au Kerititiano. (1 Timoteo 3:2, 12) Ei “kopapa okotai,” kua angaia te au tokorua akaipoipo kia noo kapiti. Ka riro to raua aroa no te Atua e to raua inangaro i tetai e tetai ei taokotai ia raua. Te au tokorua akaipoipo tei tatara me kare e ainga tau kore i raveia kare ratou e tika kia akaipoipo akaou. (Mataio 19:9) Penei ka iki tetai i te akakore i te ara a tona tokorua tei rave i te ainga tau kore e kua tataraara. Ko teia tei tupu ki te peroveta ko Hosea i te akakoreanga i te ara a tana vaine akaturi ko Gomera, e i te akakore anga a Iehova i te ara a te ngati Iseraela. (Hosea 3:1-5) Kapiti mai, me kua kite tetai e kua rave tona tokorua i te ainga tau kore e ka rave ua atu i te pirianga ainga ki te tokorua tei apa, tera te aiteanga kua akakore aia i te ara a tona tokorua. Kare e tumu anga Tuatua Tapu no te tatara.

16. Eaa ta Iesu i tuatua no te turanga takaua?

16 Karanga a Iesu e ko te ainga tau kore te tumu anake no te au Kerititiano mou kia tatara. I reira kua taiku aia “ko te aronga ra i orongaia atu te tika ia ratou” i te noo i te oraanga takaua. Karanga a Iesu: “Ko te tika iaia kia āriki i teianei tuatua, nona ïa.” (Mataio 19:10-12) E manganui tei iki kia kore e akaipoipo no te mea ka inangaro ratou i te tavini ia Iehova ma te kore e tamanata anga, e ka tau ratou kia akameitakiia no ta ratou ikianga!

17. Eaa te ka tauturu i tetai Kerititiano kia iki me ka akaipoipo aia?

17 Eaa te ka tauturu i tetai tangata kia iki me ka noo takaua e me ka akaipoipo? Ka anoanoia aia kia iki me ka rauka iaia i te akono i te turanga takaua. Kua akakite mai te apotetoro ko Paulo i te oraanga takaua. Inara kua karanga katoa aia: “Mari ra ei akakore i te kanga, ei vaine mou ta te tane, e ei tane mou ta te vaine.” Karanga katoa a Paulo: “Kia kore ra e tika ia ratou ra, ka akaipoipo ratou: e mea meitaki te akaipoipo i te ka ua.” No reira penei ka iki tetai kia akaipoipo no te mea ka tauturu teia iaia kia kore e tuku ua atu i te anoano no te ainga kia taki iaia ki te peu amirimiri i te au mero ainga me kore te ainga tau kore. Inara, ka anoanoia te aronga takaua kia akamanako me kua pakari ratou no te akaipoipo. Karanga a Paulo: “Te manako ra tetai tangata e te apa ra tana tuatua i tana tamaine paretenia, kia pakari aia, e e akaipoipo e tikaʼi, ka rave aia i tona anoano, kare aia e ara; ka akaipoipo ïa.” (1 Korinetia 7:2, 9, 36; 1 Timoteo 4:1-3) Kare e tau kia akamaroiroiia tetai kia akaipoipo no te mea e anoano maata tona no te ainga tei matauia e te au mapu. Penei kare aia i pakari ake no te au apainga o te oraanga akaipoipo.

18, 19 (a) Akapeea tetai oraanga akaipoipo Kerititiano te akamataanga? (e) Eaa ta te atikara ka aru mai ka uriuri?

18 Ka akamata te oraanga akaipoipo Kerititiano o tetai tane e te vaine papetitoia tei inangaro ia Iehova ma te ngakau katoa. Ka tau katoa raua kia inangaro maata i tetai e tetai e te akapou i to raua oraanga ei tokorua. Ka akameitaki a Iehova ia raua no te mea kua akarongo raua ki te ako kia akaipoipo “kia tau i te Atu.” (1 Korinetia 7:39) E ka puapinga to raua oraanga akaipoipo me akarongo ua atu ki te ako a te Pipiria.

19 I teia rā, te noo nei tatou “i taua tuatau openga ra,” e kare te maata anga i rauka te au tu tei anoanoia no tetai oraanga akaipoipo puapinga. (2 Timoteo 3:1-5) I te atikara ka aru mai, ka uriuri tatou i te au kaveinga Pipiria te ka tauturu i te au Kerititiano kia puapinga e kia mataora te oraanga akaipoipo noatu te au manamanata. Ka tauturu teia ia ratou kia aere ua atu rai na te ara ki te ora mutu kore.​—Mataio 7:13, 14

TETAI AU TUATUA I URIURIIA

  • Ka aru tetai tane aroa i te tu o Iesu Karaiti. Ka akaari aia i te tu takinga meitaki e te tau, kare i te tu kino. Ka akangateitei aia i tana vaine, te takinga meitaki, e te aroa ua. Kua oronga a Iehova i te apainga ki te tane ei upoko no te ngutuare tangata. Nana e akono i te anoano o te ngutuare, ei akaraanga, te kai, te kakau, e te ngai nooanga. Ka arataki katoa aia i ta ratou akamorianga e ka rave i te au ikianga

  • Ka akangateitei tetai vaine kauraro i te mana o te Atua na te angaanga kapiti ki tana tane. Ka akakite aia i tona au manako, inara me rave aia i te reira, ka akangateitei aia i te tuanga ta Iehova i oronga ki tana tane. Noatu e kare aia e reka ana i tetai au ikianga a tana tane, ka puareinga ua aia i te turu i te reira me kare te au ture a te Atua i patoiia

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke