Te Tuanga Ngateitei a te Au Vaine i Roto i te Au Tavini Mua o te Atua
“E kua tuatua iora te Atua ra ko Iehova, Kare ia e meitaki kia noo ua te tangata koia anake ra; e anga au i tetai tauturu nona ra.”—GENESE 2:18.
1. Akapeea te akataka anga a tetai tikitinari Puka Tapu i te tuanga a te au vaine i te au tuatau taito ra?
“KARE e ngai i te Metiterania i taito ra me kare i te Itinga Vaitata ra tei orongaia te tu rangatira mei ta ratou e rekareka nei i te totaiete o te Opunga i teia tuatau nei. Te akara anga matauia ko te au vaine to raro ake i te au tane, mei te au tavini i raro ake i te rangatira ra, e te aronga ou i te aronga kua pakari ra. . . . E maata atu te manako teiteiia te tamariki tamaroa i te tamariki tamaine, e i etai taime kua akaruke maiia kia mate na te reva.” Ko te reira te akataka anga a tetai tikitinari Puka Tapu i te tu o te oraanga vaine i te au tuatau taito ra.
2, 3. (a) Kia tau ki ta tetai ripoti, eaa te turanga o te au vaine e manganui i teia tuatau nei? (e) Eaa te au uianga te akatuia maira?
2 Kare i maata te meitaki mai te turanga i te au tuanga e manganui i teianei ao i teia tuatau. No te taime mua, i te 1994, kua aratakiia te manako e te ripoti mataiti no te au tika o te tangata e te Tipatimani Teite o te U.T. i te akono anga i te au vaine ra. “Kua Akaari mai te Akakite Anga i te Au Enua e 193 i te Tika e te Vaira te Tu Akavaavaa Anga i Tera Ra i Tera Ra,” ta tetai New York Times i akakite no runga i taua ripoti ra.
3 I te mea e manganui te au vaine ma te au tu akono tuke tuke te kapitiia maira ma te au putuputuanga o te au tangata o Iehova i te ao katoa nei, te akatuia maira etai uianga: Ko te tu akono ainei koi akatakaia mai nei ta te Atua i akakoro no te au vaine i te akamata anga ra? Akapeea te akono angaia te au vaine i roto i te aronga akamori ia Iehova i te au tuatau Puka Tapu ra? E akapeea te akono tau i te au vaine i teia tuatau nei?
“Tetai Tauturu” e “Ei Akaki Nona”
4. Eaa te manako anga a Iehova ra i muri ake i te noo anga te tangata mua ra koia anake ua i te kainga i Edene ra no tetai tuatau, e eaa ta te Atua ra i rave i reira?
4 I muri ake i to Adamu ra noo anga i te kainga i Edene koia anake ua no tetai tuatau, kua kite a Iehova e: “Kare ïa e meitaki kia noo ua te tangata koia anake ra; e anga au i tetai tauturu nona [“ei akaki nona,” NW].” (Genese 2:18) Noatu rai e tangata apa kore ua a Adamu, e apinga ke atu tetai tei anoanoia ra e raukaʼi te rave i te akakoro anga a Tei Anga maira. Ei akaki i tei anoanoia ra, kua anga iora a Iehova i te vaine e kua akono i te akaipoipo anga mua ra.—Genese 2:21-24.
5. (a) Akapeea te nauna Epera tei uriia ra e “tauturu” i te taiku anga putuputuia e te aronga tata Puka Tapu ra? (e) Eaa te akakiteia maira e te tika e kua karangaia e Iehova te vaine mua ra “ei akaki”?
5 Te akakite maira ainei te au tuatua “tauturu” e “ei akaki” e ko te tuanga angaanga ta te Atua i oronga na te vaine e mea taakaakaia ia? E mea tuke roa ia. E putuputu te aronga tata i te Puka Tapu i te akapiri atu ki te Atua i te nauna Epera (ʽeʹzer) tei uriia ra e “tauturu.” Ei akatauanga, e mea papu a Iehova ko to “tatou ïa tauturu, e to tatou ïa paruru.” (Salamo 33:20; Exodo 18:4; Deuteronomi 33:7) Ia Hosea 13:9, kua taiku a Iehova iaia uaorai ei “tauturu” ia Iseraela. Inara ko te tuatua Epera (neʹghedh) tei uriia ra “ei akaki,” te akataka maira tetai tangata apiiia i te Puka Tapu: “Te tauturu te anoanoia ra kare i tetai tauturu ua i tana angaanga i te au ra tataki tai me kare i te anau anga tamariki . . . mari ra ko te turu anga nga tokorua tetai i tetai.”
6. Eaa tei tuatuaia i muri ake i te anga mai anga i te vaine ra, e no teaa ra?
6 No reira kare ta Iehova ra akatakaanga i te vaine ei “tetai tauturu” e “ei akaki” e kua akataoongaia e te Atua tetai tuanga taakaakaia na te vaine. E tu taka ke to te vaine uaorai manako, manako ngakau, e te tu i te pae kopapa. E tokorua tau aia, ei akaki merengo ra no te tane. E tuke tetai i tetai, inara kua anoanoia raua takitai ei “akaki i te enua” kia tau ki ta Tei Anga maira i akakoro. E mea tau ra e i muri ake i te anga mai anga i te tane e te vaine e kua “akara akera te Atua i te au mea katoa tana i anga, e i na, te meitaki roa ra.”—Genese 1:28, 31.
7, 8. (a) I te akamata anga o te ara i Edene ra, eaa te tuke o te tuanga a te vaine ra? (e) Eaa te au uianga te akatuia maira no runga i te akatupu anga ia Genese 3:16 i roto i te aronga akamori ia Iehova ra?
7 I te akamata mai anga o te ara, kua tauiia te au apinga no te tane e te vaine ra. Kua tukuia e Iehova te utunga ki runga ia raua tokorua ei nga tangata ara. “E akamaata au i toou mamae tamariki ra,” ta Iehova i tuatua atu kia Eva, i te tuatuaanga i te ka tupu tana ka tuku ua mei te mea rai e nana i rave. Kua tuatua katoa atu aia: “Ka anau mai taau tamariki ma te mamae; e ka kauraro koe ki taau tane, e ei runga ake aia ia koe.” (Genese 3:16) Mei te reira tuatau maira, e manganui te au vaine tei akariroia ki raro ake i te tane, e putuputu te takinga kinoia, e ta ratou tane. Kare i manakoia ei au tauturu e tei tau ei akaki, e putuputu ratou i te akonoia mei te mea rai e au tavini me kare e au tuikaa.
8 Inara, eaa te aite anga o te akatupu anga ia Genese 3:16 no te au vaine akamori ia Iehova ra? Kua tukua ainei ratou ki tetai ngai ki raro mai e te taakaaka anga? Kare rava ia! Inara akapeea te au tataanga Puka Tapu tei akakite maira i te au peu e te au ravenga tei akatupuia ra ki te au vaine penei te akara anga tau kore ra kia arikiia i etai au totaiete i teia tuatau nei?
Maramaanga i te Au Peu i te Puka Tapu Ra
9. Me akamanako tatou i te au peu te piri ra ki te au vaine i te au tuatau Puka Tapu ra, eaa nga apinga e toru te ka tau tatou kia tamou ki roto i te manako?
9 I akono meitakiia te au vaine i roto i te au tavini o te Atua i te au tuatau Puka Tapu ra. Inara, i te akamanakoanga i te au peu tei kapiti ra i te au vaine i taua tuatau ra, e mea meitaki kia akamaaraara i etai au apinga ra. Te mea mua, me akakite mai te Puka Tapu i etai au turanga mareka koreia tei tupu no te tu noinoi o te au tangata kino ra kia tutara ratou, kare te aiteanga o te reira e te mareka ra te Atua i taua tu akono anga i te au vaine ra. Te rua, noatu rai i akakoromaki a Iehova i etai peu i roto i tona au tavini no tetai tuatau ra, e kua akatikatikaia e ia te reira ei paruru i te au vaine ra. Te toru, ka tau tatou kia matakite eiaa e akaapa i te au peu taito ra na te au turanga o teia tuatau nei. Etai au peu tei akara anga mareka koreia ki te au tangata te ora nei i teianei kare i manakoia e e mea taakaaka ki te au vaine i reira ra. E akamanako ana tatou i etai akatauanga.
10. Akapeea to Iehova manako no te ravenga porikami ra, e eaa te akakite maira e kare aia i akaruke i tana turanga mua no te monokami ra?
10 Porikami:a Kia tau ki ta Iehova akakoro anga mua ra, kare tetai vaine e akatika kia kapiti katoa tana tane ma tetai atu vaine ke ra. Kua anga te Atua e okotai ua vaine na Adamu. (Genese 2:21, 22) I muri ake i te meameaau i Edene ra, kua kitea mai te ravenga porikami i roto i te kopu o Kaina ra. I muri mai kua riro te reira ei peu e kua raveia e tetai papaki o te aronga akamori ia Iehova ra. (Genese 4:19; 16:1-3; 29:21-28) Noatu rai e kua tuku ua a Iehova i te porikami e kua rave te reira i te akatupu kia maata to Iseraela, kua akaari aia i te akamanako anga no te au vaine na te akatikatikaanga i te ravenga ei paruru i te au vaine e ta ratou tamariki. (Exodo 21:10, 11; Deuteronomi 21:15-17) Pera katoa oki, kare rava a Iehova i akaruke i tana turanga mua ra no te monokami. Ko Noa e tana nga tamaroa, tei taiku akaouia ra kia ratou te akauenga ‘kia anau e akaki i te enua nei,’ pouroa ratou e aronga akono monokami. (Genese 7:7; 9:1; 2 Petero 2:5) Kua akatutu mai te Atua iaia uaorai ei tetai tane akono monokami i te akatutuanga i tona piri anga ma to Iseraela ra. (Isaia 54:1, 5) I reira, katoa oki, kua akanoo akaouia e Iesu Karaiti ta te Atua turanga akamata anga no te monokami e kua raveia te reira i roto i te putuputuanga Kerititiano mua ra.—Mataio 19:4-8; 1 Timoteo 3:2, 12.
11. Eaa tetai moni no te vaine akaipoipoia ra i tutakiiaʼi i te tuatau Puka Tapu, e taakaakaanga ainei teia i te au vaine?
11 Tutakianga i tetai moni no te vaine akaipoipoia: Te tuatua ra te puka Ancient Israel—Its Life and Institutions: “Ko teia apainga kia tutaki i tetai moni, me kare tetai tuanga tau ra, ki te ngutuare tangata o te tamaine ra te oronga maira i tetai akara anga o vao ua i tetai tutaki anga i te akaipoipo anga ngati Iseraela ra. Inara ko te [moni no te vaine akaipoipoia] i te akara anga kare i te tutaki no te vaine mari ra e paieti orongaia ki te ngutuare tangata ra.” (Na matou te tuatua arara.) No reira ko te moni tutakiia ei moni no te vaine akaipoipoia ka akonoia ei paieti i te ngutuare tangata o te vaine no te ngere anga i tana au angaanga e no te tauta anga e te moni tei akapouia e tona ngutuare tangata i te akonoanga iaia. Kare i reira, i te taakaakaanga i te vaine, e akapapu anga maira i tona puapinga ki tona ngutuare tangata ra.—Genese 34:11, 12; Exodo 22:16; e akara i The Watchtower, Tianuare 15, 1989, nga kapi 21-4.
12. (a) Akapeea te taiku anga i te au tane e te au vaine akaipoipoia i etai taime i te au Tuatua Tapu ra, e i akariri ainei te reira au tuatua ki te au vaine? (e) Eaa te tu tau no te au tuatua ta Iehova i taiku ra i Edene? (E akara i te tataanga i raro ake.)
12 Au tane ei “au pu”: Te akakite maira tetai tupu anga i te oraanga o Aberahama raua ko Sara i vaitata i te 1918 M.T.N. e i to raua tuatau ra kua matauia te manako anga i tetai tangata akaipoipoia ra e koia te “pu” (reo Epera, baʹʽal) e ko te vaine akaipoipoia ra ‘e vaine na te pu’ (reo Epera, beʽu·lahʹ). (Genese 20:3, NW) Kua taikuia teia au tuatua i muri akera i etai taime i te au Tuatua Tapu, e kare e akakite anga e i akariri te reira i te au vaine i mua ake i te tuatau Kerititiano ra.b (Deuteronomi 22:22, NW) Inara, kare te au vaine i tau kia akonoia mei te mea rai ei potonga enua. Ka rauka i te oko mai, me kare te oko atu, i te enua me kare apinga, e pera katoa te akatuangaia, inara kare teia i tau no tetai vaine. “Te are e te apinga, e ipukarea ïa no ko mai i nga metua,” ta tetai materi Puka Tapu i tuatua, “kareka te vaine akono meitaki ra, no ko ïa ia Iehova ra.”—Maseli 19:14; Deuteronomi 21:14.
E Tuanga Tu Ngateitei
13. I te aru anga te au tane mataku i te Atua ra i ta Iehova akatauanga e te akarongo anga i tana Ture, eaa tei tupu ki te au vaine?
13 Eaa, i reira, te tuanga o te au vaine i roto i te au tavini o te Atua ra i te au tuatau i mua ake i to te Kerititiano ra? Akapeea te manako anga e te akono anga ia ratou ra? Te akakite anga mama ua, i te aru anga te au tangata mataku i te Atua i to Iehova uaorai akatauanga e te akarongo anga i tana Ture, kua tamou marie te au vaine i to ratou tu ngateitei e kua rekareka i te au tika e manganui e te au angaanga memeitaki ra.
14, 15. Eaa te au akakite anga e i akangateiteiia te au vaine i Iseraela ra, e eaa i tau ei a Iehova kia manako mai i tona aronga tane akamori ra iaia kia akangateitei ia ratou ra?
14 Kua tau te au vaine kia akangateiteiia. Kua akaue te Ture a te Atua ra ki to Iseraela e kia akangateiteiia te au metua tane e te au metua vaine oki. (Exodo 20:12; 21:15, 17) “E akangateitei te tangata katoa i tona metua vaine, e tona metua tane,” ta Levitiku 19:3 i tuatua mai. I te aere atu anga a Bateseba ki tana tamaiti kia Solomona i tetai atianga ra, “kua tu akera te ariki ki runga e aravei atu iaia, e kua tupou iora aia ki raro ki mua iaia” i tetai rave anga akangateitei atu iaia. (1 Ariki 2:19) Kua akakite maira te Encyclopaedia Judaica: “Te au akaaiteite anga totouia mai i te aroa o te Atua no Iseraela ki te aroa o te tane no tana vaine ka rauka anake te reira kia raveia ki roto i tetai totaiete tei akangateiteiia ra te au vaine.”
15 Te manako maira a Iehova i te aronga tane akamori iaia ra kia akangateitei i te au vaine, no te mea te akangateitei ra aia ia ratou. Ka kitea te au akakiteanga i teia i roto i te au tuatua tapu tei taiku maira a Iehova i te au tupu anga ki te au vaine tei akatutu maira e kua akaaite atura i tona uaorai au manako ngakau ki to te aronga vaine ra. (Isaia 42:14; 49:15; 66:13) Te tauturu nei teia i te aronga tatau kia marama i to Iehova ra manako ngakau. E mea tau ra kia manakoia, te tuatua Epera no te “aroa,” me kare te “tangi,” ta Iehova i tuatua ra nona uaorai, te piri vaitata ra ki te tuatua no te “vairanga pepe” e ka tau kia akatakaia ei “aroa metua vaine.”—Exodo 33:19; Isaia 54:7.
16. Eaa te au akatauanga te akaari maira e i manako meitakiia mai te ako anga a te au vaine tu Atua ra?
16 Kua akaperepereia te ako anga a te au vaine tu Atua. I te ekoko anga a Aberahama mataku ra i te Atua i te akarongo atu i te ako anga a tana vaine tu Atua, ko Sara, i tetai atianga, kua tuatua atura a Iehova kiaia: “E akarongo koe i te reo o Sara ra.” (Genese 21:10-12) Kua riro nga vaine ngati Heta a Esau “ei mamae ngakau no Isaaka raua ko Rebeka.” I muri iora, kua akakite a Rebeka i te taitaia te ka tupu kiaia me ka akaipoipo ta raua tamaiti koia a Iakoba i tetai vaine ngati Heta. Eaa to Isaaka manako ngakau? I reira, te tuatua ra te tataanga, “kua karanga aturā Isaaka kia Iakoba, e kua akameitaki atura iaia, e kua na ko atura iaia, Auraka koe e akaipoipo i te vaine no te au tamaine a Kanaana nei.” Ae, noatu rai e kare a Rebeka i ako tika tika atu, kua tuku tana tane i te iki anga tei akamanako atura i tona manako ngakau. (Genese 26:34, 35; 27:46; 28:1) I muri iora kua kopae ke te Ariki ko Davida i te apa i te toto no tona akarongo anga i te pati anga pakari a Abigaila.—1 Samuela 25:32-35.
17. Eaa te akaari maira e e tuanga mana to te au vaine i roto i te ngutuare tangata ra?
17 E tuanga mana to te au vaine i roto i te ngutuare tangata ra. Kua raurauia te tamariki: “E akarongo mai, e taku tamaiti, ki te apii a to metua tane, e auraka e akaruke i te ture a to metua vaine ra.” (Maseli 1:8) Te akakite maira te akataka anga i te “vaine akono meitaki” i roto ia Maseli pene 31 e kare tetai vaine akaipoipoia tei angaanga maroiroi ra i rave anake ei manitia vaine no te ngutuare mari ra penei ka akono katoa i te ako anga potonga enua, ka akatupu i tetai ngai tanutanu anga, ka rave i tetai pitiniti meangiti, e kua kiteaia no tana au tuatua pakari ra. Te mea puapinga maata rava ko te mataku tapu o te vaine ia Iehova tei tau ra kia akapaapaaia. No reira rai te puapinga o taua tu vaine ra i riro ei e “kare te au poe nei e tau iaia”! E mea oko maata te au poe meitaki ra ei apinga akaieie e te au akakoroanga akamanea ra.—Maseli 31:10-31.
Au Vaine Tei Rauka ta te Atua Akaperepere Anga Taka Ke
18. I teea au mataara te oronga anga akaperepereanga taka ke ki runga i etai vaine i te tuatau Puka Tapu ra?
18 Kua akaataia mai to Iehova ra manako akaperepereanga taka ke tana i tuku ki rungao i tetai papaki o ratou i te tuatau Puka Tapu ra. Kua araveiia a Hagara, a Sara, e te vaine a Manoa e te au angera tei akakite atura kia ratou i te arataki anga tu Atua. (Genese 16:7-12; 18:9-15; Akava 13:2-5) E au tavini vaine etai i te tapenakara e e au vaine imene etai i roto i to Solomona ngai nooanga.—Exodo 38:8; 1 Samuela 2:22; Koheleta 2:8.
19. I etai taime, kua taangaanga a Iehova i te au vaine ei komono iaia na roto i teea mataara?
19 I te tuatua enua o Iseraela ra e manganui te au tuatau, i taangaangaʼi a Iehova i tetai vaine ei komono iaia ra me kare kia tuatua nana. No te peroveta vaine ko Debora ra, ka tatau tatou e: “E aere oki te tamariki a Iseraela iaia ra e kimi i te tuatua-tau.” (Akava 4:5) I muri ake i te ruti anga to Iseraela i te ariki o Kanaana ra ko Iabina, kua rauka tikai ia Debora tetai angaanga taka ke. I te akara anga koia te atu, i tetai tuanga, o te imene autu anga tei riro maira ei tuanga no ta Iehova ra tataanga akauruia.c (Akava, pene 5) I etai anere mataiti i muri maira, kua tonokia e te Ariki ko Iosia tetai pupu tei kapiti katoa ra i te taunga maata, kia aere atu ki te vaine peroveta ko Hulada kia ui atu kia Iehova ra. Kua rauka ia Hulada te pau ma te mana: “Te na ko maira te Atua o Iseraela ko Iehova.” (2 Ariki 22:11-15) I taua atianga ra kua akaueia e te ariki taua pupu aronga ra kia aere atu ki tetai vaine peroveta, inara kua raveia teia kia rauka te arataki anga mei ko mai ia Iehova ra.—Akaaite ia Malaki 2:7.
20. Eaa te au akatauanga te akakite maira i to Iehova manakoanga no te au manako ngakau e te meitaki o te au vaine?
20 Te kiteia ra to Iehova manako anga i te meitaki no te au vaine mei te au atianga i akono ei aia i tetai papaki o tona aronga vaine akamori ra. E rua ona taime i rave ei i te paruru anga i te vaine manea a Aberahama, ia Sara, kia kore e akaturiia. (Genese 12:14-20; 20:1-7) Kua akaari te Atua i te akaperepere anga ki te vaine meangiti maira to Iakoba inangaro, koia a Lea, na te ‘akatueraanga i tona vairanga tamariki’ e kua anau maira aia i tetai tamaroa. (Genese 29:31, 32) I te tuku anga nga vaine akaanau Iseraela e rua ra i to raua oraanga ki roto i te tu kino kia akaora i te au tamariki tamaroa Epera ra i te taanga tamariki i Aiphiti, “kua akamaata maira aia i to ratou ngutuare” ma te tu ariki anga. (Exodo 1:17, 20, 21) Kua pau katoa aia i ta Hana pure akatenga. (1 Samuela 1:10, 20) E i te aro atu anga te vaine takaua a tetai peroveta i tei kaiou ra aia e tei akatika ra kia rave i tana tamariki ei tutaki i tana kaiou, kare a Iehova i akaruke ua atu iaia ra. No te tu aroa, kua tauturu atura te Atua i te peroveta ia Elisaia kia akamaata atu i tana inu kia raukaʼi iaia i te tutaki i tana kaiou. Na reira tana akaora anga i tona ngutuare e tona tu ngateitei.—Exodo 22:22, 23; 2 Ariki 4:1-7.
21. Te oronga maira te au Tuatua Tapu Epera i teea tutu tau no te tuanga a te au vaine?
21 No reira, e mamao ke mai i te akamaroiroianga i te manako taakaaka i te au vaine, te oronga maira te au Tuatua Tapu Epera i tetai tutu tau i to ratou ngai i roto i te au tavini o te Atua ra. Noatu rai e kare a Iehova i paruru i tona aronga vaine akamori mei te akatupu anga ia Genese 3:16 ra, kua akonoia te au vaine ma te tu ngateitei e te akatapu na te au tangata tu Atua tei aru ra i ta Iehova akaraanga e tei akarongo ra i tana Ture.
22. I te tuatau ia Iesu i runga i te enua nei, i akapeea te taui anga o te tuanga a te au vaine ra, e eaa te au uianga te uiia ra?
22 I te au anere mataiti i muri mai i te oti anga te au Tuatua Tapu Epera ra, kua tauiia te tuanga a te au vaine i roto i te ngati Iuda ra. Kia tae mai ki te tuatau i mama mai ei a Iesu ki te enua nei, kua maata te arairai anga a te au ikuiku anga rapi i te au vaine i roto i ta ratou au akameitakianga akonoanga e to ratou oraanga noa ua. I mana ainei taua au ikuiku anga ra ki runga i ta Iesu akono anga i te au vaine ra? Akapeea te akono anga tau i te au vaine Kerititiano i teia tuatau nei? Ka uriuri manakoia teia au uianga i roto i te atikara te ka aru mai.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Kia tau ki ta te Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary, te taiku ra te “porikami” i tetai “akaipoipo anga te ka akatika ua tetai tokorua me ko te tane e me ko te vaine penei kia tere atu i te okotai tokorua i te tuatau okotai ra.” Ko te akataka anga marama i te “polygyny” ei “te tu me kare ravenga e tere atu i te okotai vaine me kare tokorua i te tuatau okotai ra.”
b I roto i te au Tuatua Tapu Epera katoa, e maata roa atu te taiku anga i te au tane e te au vaine akaipoipoia ei “tane” (reo Epera, ʼish) e ei “vaine” (reo Epera, ʼish·shahʹ). Ei akatauanga, i Edene ra, kare a Iehova i taiku i nga tuatua, e “pu” e ‘e vaine na te pu,’ mari ra e “tane” e te “vaine.” (Genese 2:24; 3:16, 17) Kua akakite maira ta Hosea totou e i muri ake i te okianga mei te tuikaaanga, kua karanga tataraara ua ra to Iseraela ia Iehova e “Taku tane,” e kare i “Taku pu.” Penei te akakite maira teia e ko te tuatua “tane” e maata tona akamarama anga maru i to te “pu.”—Hosea 2:16, akaaite ia NW.
c E tumu tau ra te taiku anga i te peretana mua ra i te tuatua anga ia Debora i te Akava 5:7 ra.
Akapeea Koe me Pau?
◻ Eaa ta te au tuatua “tauturu” e “ei akaki” te akakite maira no to te vaine tuanga akataoongaia mai e te Atua ra?
◻ I te akamanakoanga i te au peu tei piri atura ki te au vaine i te au tuatau Puka Tapu ra, eaa ta tatou ka tau kia tamou marie ki te manako?
◻ Eaa te akaari maira e e tuanga tu ngateitei to te au vaine i roto i te au tavini o te Atua ra i te au tuatau muatangana?
◻ I roto i teea au mataara ta Iehova ra oronga anga i te akaperepereanga taka ke ki te au vaine i te au tuatau i mua ake i te akonoanga Kerititiano ra?