E Akamanako i Tei Anga Ia Koe!
“E tenana e akamanako i Tei anga ia koe . . . kare i tae ki te au rā kino ra.”—KOHELETA 12:1.
1. Eaa te anoano tau no te aronga ou kua akatapu i to ratou oraanga ki te Atua kia taangaanga i to ratou mapuanga e te ririnui?
TE ORONGA ra a Iehova i te maroiroi ki tona au tavini kia rave i tona anoano. (Isaia 40:28-31) Ko te tika teia noatu rai eaa to ratou mataiti. Inara ko te aronga ou tei akatapuia ki te Atua ka tau kia anoano i te taangaanga pakari i to ratou mapuanga e to ratou maroiroi. No reira, ka tuku ratou ki te ngakau i te akoanga “a te Orometua ra,” a te Ariki ko Solomona o Iseraela i taito ra. Kua raurau aia: “E tenana e akamanako i Tei anga ïa koe i to ou anga ra, kare i tae ki te au rā kino ra, e kare i tae ki te au mataiti e karangaʼi koe ra e, kare rava oku e mataora anga.”—Koheleta 1:1; 12:1.
2. Eaa te mea tau na te tamariki a te aronga Kerititiano akatapuia kia rave?
2 Ko ta Solomona akamaroiroi anga no te akamanakoanga i Tei Anga maira i te tuatau e mapu ra kua rave muaia ki te au tangata ou e te au vaine o Iseraela ra. Kua anauia mai ratou ki roto i tetai iti tangata tei akatapuia ra kia Iehova. Ka akapeea oki te au tamariki a te aronga Kerititiano akatapuia o teia tuatau nei? E mea tika, ka tau ratou kia mou i Tei Anga mai ia ratou ki to ratou manako. Me ka pera ratou, ka akangateitei ratou iaia e ka akapuapinga ia ratou uaorai.—Isaia 48:17, 18.
Au Akatauanga Meitaki no te Tuatau kua Topa
3. Eaa te au akatauanga tei akanooia mai e Iosepha, e Samuela, e Davida oki?
3 E manganui te au tangata ou o te tataanga Pipiria tei akanoo i te au akatauanga meitaki ei aronga tei akamanako i Tei Anga mai ia ratou. Mei tona oraanga mua maira, kua akamanako a Iosepha tamaiti a Iakoba i Tei Anga mai iaia ra. I te timataanga te vaine a Potiphara ia Iosepha kia rave i te ainga tau kore ma ia katoa ra, kua akakore ngaueue kore atura aia e kua tuatua: “Eaa oki au e tikaʼi kia rave i tenana kino maata, e te ara i te Atua?” (Genese 39:9) Kua akamanako mai a Samuela ngati Levi i Tei Anga maira iaia kare i tona meangiti anga anake mari ra i tona oraanga katoa oki. (1 Samuela 1:22-28; 2:18; 3:1-5) Kua mou tika katoa oki a Davida mapu o Betelehema ra i Tei Anga mai iaia ki tona manako. Kua kitea tona irinaki anga i te Atua i tona aro atu anga ia Golia tuputupua Philiseti ra e te tuatua anga: “Te aere maira koe kiaku nei ma te koke, e te korare, e te paruru: te aere atu nei ra au kia koe ma te ingoa o Iehova Sabaota ra, te Atua no te au nuku o Iseraela ra, tei akavaavaaia e koe na. Na Iehova koe e tuku mai ki toku rima akonei; e naku koe e ta, e ka tipu keia e au to mimiti na; . . . kia kite te ao katoa nei e, e Atua to Iseraela. E ka kite teianei aronga maata katoa ra e, e tika ia Iehova kia akaora, auraka ua atu ei koke, auraka ei korare: na Iehova oki te tamaki, e nana kotou e tuku mai ki to matou nei rima.” Kare i roaia, kua mate a Golia, e kua oro ke atu te aronga Philiseti ra.—1 Samuela 17:45-51.
4. (a) Eaa te akakite maira e kua akamanakoia Tei Anga mai ia tatou e tetai tamaine Iseraela tuikaa i Arama ra e e Iosia Ariki ou oki? (e) I akapeea ta Iesu e 12 mataiti ra akaari anga e te akamanako ra aia i Tei Anga iaia?
4 Tetai atu peretana ou tei akamanako ra i Tei Anga maira ko tetai tamaine Iseraela tuikaa ra. Kua oronga aia i tetai akakite anga meitaki ki te vaine a te rangatira vaeau Arama ra ko Naamana e kua aere atu aia ki te peroveta a te Atua ra, e kua akaoraia tona maki repera, e kua riro maira kia akamori ia Iehova. (2 Ariki 5:1-19) Kua akatupu mataku kore ua ra te ariki ou ko Iosia i te akamori ma no Iehova. (2 Ariki 22:1–23:25) Inara ko te akatauanga meitaki rava no tetai tei akamanako i Tei Anga mai iaia te vaira i tona mataiti ou anga ko Iesu o Nazareta ia. E akamanako ana i tei tupu iaia e 12 ra mataiti. Kua apai atu tona nga metua iaia ki Ierusalema no te Pasa. I te tere okianga, kua kite raua e kare a Iesu i reira; no reira kua oki akaou raua kia kimi iaia. I te toru o te ra, kua kitea aia e raua te uriuri manako ra i te au uianga Tuatua Tapu ma te au orometua i te iero ra. I te pauanga i te uianga apiapi a tona metua vaine, kua ui atura Iesu: “Eaa korua i kimi ei iaku? kare korua i kite e, ei roto rai au i te are o taku Metua e tau ei?” (Luka 2:49) E mea puapinga no Iesu kia rauka te akakite anga puapinga i te pae vaerua i te iero ra, ‘koia te are o tona Metua ra.’ I teia tuatau nei, ko te Are Uipaanga Patireia o te Au Kite o Iehova te ngai meitaki rava no te kimi anga i te kite tika no Tei Anga mai ia tatou.
E Akamanako ia Iehova i Teianei!
5. I roto i taau uaorai au tuatua, akapeea koe me akataka i ta te orometua tuatua tei tataia ia Koheleta 12:1?
5 Te anoano ra tei akamori ia Iehova ra ma tona ngakau katoa kia tavini atu Iaia i teianei e kia tavini i te Atua no te toenga o tona au ra katoa. Inara, eaa te au turanga no tetai tei akapou puapinga kore ua ra i tona tuatau mapu anga no te kore e akamanakoanga i Tei Anga maira? I raro ake i te akauruanga tu-Atua kua tuatua te orometua ra: “E tenana e akamanako i Tei anga ia koe i to ou anga ra, kare i tae ki te au rā kino ra, e kare i tae ki te au mataiti, e karangaʼi koe ra e, kare rava oku e mataora anga.”—Koheleta 12:1.
6. Eaa te akakite anga te vaira e kua akamanako a Simiona raua ko Ana ruaine ra i Tei Anga ia raua?
6 Kare e tangata e mataora i “te au rā kino ra” no te ruaine anga. Inara ko te aronga kua ruaine tei tamou marie i te Atua ki roto i tona manako te rekareka ra. Ei akatauanga, kua rave atu a Simiona ruaine ra ia Iesu tamaiti iti ra ki roto i ona nga rima i te iero ra e kua akakite rekareka atura: “E taku Atu e, e tuku koe i toou tavini i teianei ma te au, kua tau oki i taau tuatua; kua kite akenei oki toku mata i te Ora naau, i akonoia e koe ki mua i te mata o te tangata katoa nei; Ei turama, ei akamārama mai i te au etene, e ei kakā oki no toou iti-tangata no Iseraela.” (Luka 2:25-32) Kua akamanako katoa oki a Ana e varu ngauru ma a ra ona mataiti, i Tei Anga mai iaia. Kare rava aia i akaruke i te iero e i reira aia i te apai atu anga a Iesu pepe ra ki reira. “E koia i tomo mai ki roto i reira, akapaapaa atura i te Atu, e kua tuatua iora iaia i te aronga katoa i tapapa i te ora i Ierusalema ra.”—Luka 2:36-38.
7. Eaa te turanga o te aronga kua ruaine i roto i te tavini anga i te Atua ra?
7 Te Au Kite o Iehova i teia tuatau tei ruaineia i te tavini anga i te Atua ra penei te mamae ra i te au mamae e te au kotinga no te ruaine anga. Inara, mei teaa to ratou mataora, e mei teaa oki to tatou ariki anga i ta ratou tavini anga tiratiratu! Tei ia ratou ‘te rekareka no ko ia Iehova ra,’ no te mea kua kite ratou e kua rave aia i tona mana ririnui i te enua nei e kua akanoo ia Iesu Karaiti ei tetai Ariki ririnui ki te rangi ra. (Nehemia 8:10) Ko teianei te tuatau no te aronga ou e te ruaine oki kia akarongo i te akamaroiroi anga: “Te au tangata ou, e te au tamaine; te au tangata metua, e te au tamariki ra: Ko te reira te akameitaki i te ingoa o Iehova; tona anake ra oki te ingoa kia akateitei; tei runga roao tona kaka i te enua nei, e te au rangi ra.”—Salamo 148:12, 13.
8, 9. (a) Noai ma “te au rā kino” kare e tutakianga, e eaa te tupu anga kia ratou? (e) Akapeea koe me akamarama ia Koheleta 12:2?
8 “Te au rā kino” o te ruaine anga kare e tutakianga—penei e taitaia maata—ki te aronga kare e manako anga ki Tei Anga mai ia ratou e kare o ratou kite i tana au akakoroanga kaka. Kare o ratou kite pae vaerua te ka akatau i te au timataanga o te ruaine anga e te au aue tei tupu mai ki te tangata mei to Satani uriia maianga ki vao i te rangi ra. (Apokalupo 12:7-12) No reira, te orometua ra i raurau mai ei ia tatou kia akamanako i Tei Anga mai ia tatou “e kare rai te rā e te mārama, e te marama, e te au etu, i poiri, e kare rai i oki te au tumurangi i te ua i mao ra.” (Koheleta 12:2) Eaa te puapinga maata o teianei au tuatua?
9 Te akaaite maira Solomona i te tuatau o te mapu anga ki te akau i Paletaina ra, i te itianga mai te ra, te marama, e te au etu i to ratou marama mei tetai rangi tumurangi kore ra. E kaka tikai te au apinga i reira. Inara, i te ruaine anga, te aite ra te au ra o tetai tangata ki te tuatau ua anu o te paroro ra, ma te topaanga maata mai tetai taitaia i muri ake i tetai ra. (Iobu 14:1) Mei teaa ra te mii kia kite i Tei Anga maira inara kare i tavini iaia i te tuatau akau o te oraanga! I te tuatau paroro o te oraanga ruaine, ka poiri mai te au apinga e maata oki no te aronga kare i tavini ia Iehova i to ratou mapu anga no te raveanga i te au ravenga puapinga kore. Inara, noatu eaa to tatou mataiti, ‘e aru ki katoa tatou ia Iehova,’ mei ia Kaleba tiratiratu, te oa mou o te peroveta ko Mose ra.—Iosua 14:6-9.
Au Tupu Anga no te Ruaineanga
10. Eaa te akatutuia maira e (a) te “aronga tiaki” i te are? (e) “te aronga maroiroi ra”?
10 Kua tou atu a Solomona i muri akera ki te au tu ngata “e kare rai i tae ki te rā e ruketekete ei te aronga i tiaki i te are, e piko ei oki te aronga maroiroi ra ki raro; e kore ei oki te au tavini e taviri ra, no te mea kua iti, e tei na roto i te māramārama i te akara ra, kua popaniia ïa i te poiri.” (Koheleta 12:3) Te akatutu maira te “are” i te kopapa tangata. (Mataio 12:43-45; 2 Korinetia 5:1-8) Te “aronga tiaki” ko nga rima, tei paruru ra i te kopapa e te akono ra i tei umuumuia nona. Kia ruaine e putuputu te ruketekete i te apikepike. “Te aronga maroiroi ra”—nga vaevae—kare e maroiroi akaou mari ra kua paruparu e kua piko no reira kua nekeneke aere ua me aere. Inara, kare aina koe e mataora ana kia kite i taua aronga ruaine oa akarongo ra i te au uipaanga Kerititiano?
11. I te tuatua akatutuanga, “koai te au tavini e taviri ra” e te aronga “tei na roto i te māramārama i te akara ra”?
11 “E kore ei oki te au tavini e taviri ra, no te mea kua iti”—inara na ea? Penei kua pe nga nio me kare kua topa, e tokoiti ua te vaira. E raveanga ngata te katikatianga me kare kua kore takiri. “E tei na roto i te māramārama i te akara ra”—koia nga mata ma te kite manako ra e kite ei tatou—kua riro kia aveave, me kare kua poiri takiri.
12. (a) Eaa i riro ei e “kua topiriia nga ngutupa i te arataa ra”? (e) Eaa toou manako no te aronga akakitekite i te Patireia kua ruaine ra?
12 “E” kua tuatua akaou maira te orometua, “kua topiriia nga ngutupa i te arataa ra, e kare i kitea te aruru o te taviri anga ra; kia tu ua ki runga i te tangi o te manu ra, e kua tuku akaakaia te au tamaine atu peʼe ra.” (Koheleta 12:4) Nga ngutupa e rua o te vaa—nga ngutu—kare e amama maata me kore kare ua e akakite eaa tei roto i te “are,” me kare te kopapa, o te aronga kua ruaine ra tei kore ra i tavini i te Atua. Kare ua e apinga i tukuia ki runga i “te arataa” o te oraanga papuriki ra. Inara, akapeea te aronga ruaine totomapu ra i te akakitekite anga i te Patireia? (Iobu 41:14) Penei ka aaere marie ua ratou mei tera are ki tera are e penei ka ngata ua te tuatua anga a tetai papaki, inara te akapaapaa tika ra ratou ia Ia!—Salamo 113:1.
13. Akapeea ta te orometua ra akataka anga i etai atu au manamanata o te aronga ruaine ra, inara eaa te tika ra no te au Kerititiano ruaine?
13 Kua tuku akaakaia te aruru anga o te taviri anga ra no te katikatianga i te kai ma te tuke nio kore ra. Kare tetai tangata ruaine e moe meitaki i runga i tona roi. Noatu ko te tangitangi a te manu ka tamanata mai iaia. E tokoiti ua tana imene ka imene, e ko tona reo e apikepike. Pouroa “te au tamaine atu peʼe ra”—koia te reo imene ra—‘e akaaka ua.’ Ko te akarongoanga a te akatangi anga imene e te imene oki a etai ke ra e reka kore ia. Inara, te aronga ruaine tei akatainuia ra e to ratou au oa oki, kare katoa tetai papaki i te aronga ou, te akateitei ra i to ratou reo i te imene akapaapaa anga i te Atua i te au uipaanga Kerititiano ra. Mei teaa ra to tatou mataora kia vai mai ratou i te pae ia tatou, ma te akateiteianga ia Iehova i te putuputuanga ra!—Salamo 149:1.
14. Eaa te au tu mataku te akateiaa ra i te aronga ruaine?
14 Mei teaa ra te mii i te tuanga o te aronga ruaine, e maata oki i to te aronga tei akarongo kore ki Tei Anga maira! Kua tuatua te orometua ra: “Kia mataku i te au ngai teitei, e kia matakuia te arataa ra; kia ruperupe oki te sekadi ra, e teiaa oki te kereteki ra, e te kaki ra e kore roa ïa; kia riro te tangata ki tona nooanga roa, e kia aere te aronga aue ra na roto i te au arataa.” (Koheleta 12:5) I runga roa o tetai ara kakenga i roto i te are, e manganui to te aronga ruaine i mataku ra i te topaanga. Noatu ko te akaraanga ki runga i etai apinga teitei penei ka takanini ratou. Me ka aere ratou ki vao ki te au arataa maata te tangata, te mataku ra ratou i te manako anga penei ka akakinoia ratou me kare ka taia e te aronga keia ra.
15. Akapeea kua tupu ‘ruperupe oki te sekadi ra,’ e eaa ra te kereteki e “teiaa” ra?
15 I te tu o tetai tangata ruaine ra, kua tupu “ruperupe oki te sekadi ra,” penei te akakite maira e kua inaina tona rauru, kua teatea mei te kiona ra. Ka pururu mai te au rauru mei te au tiare teatea o te rakau sekadi ra. E “teiaa” oki aia ra, penei te piko aere ra ma nga rima te tautau ra me kare te mou ra tona rima i nga ope ma nga poro rima kua mingi ki runga, te akatutu maira aia i te kereteki. Inara, me te akara aiteite ra etai o tatou ki te reira, e tuku i etai ke ra kia akamanako e tei roto tatou i ta Iehova ra nuku tapa ririnui e te viviki oki!—E akara i Te Punanga Tiaki, Me 1, 1998, kapi 8-13.
16. Eaa to te tangata ‘nooanga roa ra,’ e eaa te au akairo ka kiteia no te matenga te akavaitata maira?
16 Kare e maata te kaki kai o te tangata kua ruaine, noatu me e kai reka to mua iaia ra. Te akakite maira teia e me ka meangiti te kaki anga kai o te tangata ruaine ra, te akakite maira taua au apinga ra e te akavaitata atura aia “ki tona nooanga roa,” koia te vaarua. Ka riro te reira ei kainga mutu kore nona me kare aia e akamanako i Tei Anga maira iaia e kua aruaru i taua aerenga kino ra e kare te Atua e maara mai iaia i te tuakaouanga. Te kitea ra te au akairo no te vaitataanga mai te matenga no te au aueanga e te au ngunguru anga tei aere mai mei nga ngutupa o te vaa ruaine ra.
17. Akapeea te akakore anga i “te taura ario” ra, e penei eaa te akatutuia maira e “te kapu auro” ra?
17 Te raurauia ra tatou kia akamanako i Tei Anga maira ia tatou “e kare rai te taura ario i tuku paruparuia, e kare te kapu auro i ngaa, e kare te ue i ngaa i te punavai ra, e kare te porotata i ngaa i te āriki.” (Koheleta 12:6) Te “taura ario” penei ko te uaua mokotua ra. Te papu ra te matenga me ka akakinoia kia kore e angaanga teianei aerenga umere no te panapana anga ki te roro ra. Te “kapu auro” penei te akatutu maira i te roro, te vaira ki roto i tetai apinga mei te kapu rai, tei pauia atura te uaua mokotua. Ko te auro no te tu okomaata, me akamutu te roro i te rave i tana angaanga ko te matenga ia i reira.
18. Eaa “te ue i ngaa i te punavai” i akatutuia maira, e eaa te ka tupu me ka ngaa te reira?
18 “Te ue i ngaa i te punavai ra,” ko te ngakau ia, na reira maira te aerenga toto e te tuku akaou atura i te reira kia aere na roto i te kopapa. I te matenga, ka riro te ngakau mei te ue ngaa ra, tei ngaa ra i te punavai no te mea kare e rauka akaou, kia vai, te pamuanga toto tei anoano maataia ra no te akamatutu i te kopapa e te akapumaana oki. Ka akamutu te ‘porotata ngaaia’ ra ka akaope i te aere anga o te toto tamou i te oraanga ra. No reira kua akakite a Iehova i te aerenga o te toto kia Solomona i mua roa atu i te akakite anga ki te taote ko William Harvey i te 17 anere mataiti ra e te takapinipini ra te reira.
19. Eaa te aite anga o te au tuatua ia Koheleta 12:7 i te matenga ra?
19 Kua tuatua katoa mai te orometua: “Ei reira te one pueu e oki ei ki raro i te enua no reira aia ra, e oki ra te vaerua ki te Atua i oronga maira.” (Koheleta 12:7) I te ngaa anga te “porotata” ra kua oki akaou te kopapa tangata, tei maaniia maira no te one pueu o te enua, ki te one pueu. (Genese 2:7; 3:19) Kua mate te meta no te mea ko te vaerua, me kare mana-ora, tei orongaia maira e te Atua kua oki akaou atu e kua vaira ma Tei Anga maira ia tatou.—Ezekiela 18:4, 20; Iakobo 2:26.
Eaa te Tuatau ki Mua no te Aronga Tei Akamanako?
20. Eaa ta Mose e pati ra i te pure anga aia mei tei tataia ia Salamo 90:12?
20 Kua akakite meitaki mai a Solomona i te puapinga maata kia akamanako i Tei Anga mai ia tatou. E tika tikai, ko tetai oraanga poto e te taitaia kare i te katoa anga te vai maira no te aronga tei tamou marie ra ia Iehova ki roto i to ratou manako e kia rave oki i tona anoano ma te ngakau katoa. Noatu me te ou ra ratou e me kua ruaine, tei ia ratou te tu manako mei to Mose, tei pure ra: “E apii mai ia matou i te tatau i to matou puke rā, kia riro to matou ngakau ki te pakari.” Kua anoano tikai te peroveta taakaaka a te Atua e kia akaari atu a Iehova, me kare kia apii atu iaia e te au tangata o Iseraela ra kia akono i te pakari i te meitaki o ‘te au rā o to ratou au mataiti’ e te taangaanga ia ratou na roto i te tu marekaia e te Atua ra.—Salamo 90:10, 12.
21. Me kia tatau tatou i to tatou au ra ei akakaka ia Iehova, eaa ta tatou ka tika kia rave?
21 Ka tau oki te au mapu Kerititiano kia tamanako kia akarongo i te akoanga a te orometua ra kia tamou marie i Tei Anga maira ki roto i te manako. Mei teaa ra te au tuatau meitaki tei ia ratou kia rave i te tavini anga tapu ki te Atua! Inara, noatu eaa to tatou mataiti, me ka apii tatou kia tatau i to tatou au ra kia akakaka ia Iehova i teia “tuatau openga” nei, penei ka rauka ia tatou kia tatau ua ia ratou e mutu kore ua atu. (Daniela 12:4; Ioane 17:3) Inara, kia rave i te reira, ka tika tatou kia akamanako i Tei Anga maira ia tatou. Ka tika katoa tatou kia akatupu i ta tatou apainga katoa ra ki te Atua.
Akapeea Koe me Pau?
◻ Eaa ra i raurauiai te aronga ou kia akamanako i Tei Anga mai ia ratou ra?
◻ Eaa etai akatauanga Tuatua Tapu no te aronga tei akamanako ra i Tei Anga mai ia ratou ra?
◻ Eaa etai tupu anga no te ruaine anga tei akatakaia maira e Solomona?
◻ Eaa te tuatau ki mua te vai maira no te aronga tei mou ra ia Iehova ki to ratou manako?
[Au Tutu i te kapi 15]
Kua akamanako a Davida, te tamaine Iseraela tuikaa ra, a Ana, e Simiona oki ia Iehova
[Au Tutu i te kapi 16]
Te oronga tavini anga tapu rekareka ra ki Tei Anga mai ia tatou te Au Kite ruaine o Iehova ra