E Tumu to Tatou Kia Kapiki Maata no te Rekareka
“E rauka ia ratou te rekareka e te pereperekavana; ko te aue ra, e te mii, e rere ke atu ia.”—ISAIA 35:10.
1. Koai ma i teia tuatau e tumu tikai to ratou no te rekareka anga?
PENEI kua kite koe e e tokoiti ua te au tangata te rekareka tikai ra i teianei tuatau. Inara, ei au Kerititiano mou, te rekareka nei te Au Kite o Iehova. E ko te manakonako anga no te raukaanga taua rekareka rai te vaira ki mua tikai i etai mirioni ke atu o te aronga kare ra i papetitoia ake, te aronga ou e te ruaine, te kapiti atura ma te Au Kite. Te tika e te tatau nei koe i te au tuatua i roto i teia makatini te akakite maira e noou katoa teia rekareka anga i teianei me kare tei roto ia i toou rima.
2. Eaa te tuke anga o te rekareka Kerititiano ma te tu matauia o te maata anga te au tangata ra?
2 Te kite ra te maata anga o te tangata e te ngere ra to ratou oraanga i tetai apinga. Te peea ra koe? E tika, penei kare ia koe te au apinga ravarai te ka rauka ia koe i te taangaanga, e tika oki e kare te au apinga ravarai a te aronga apinganui e te ririnui ra. E penei ka anoano koe kia tere atu toou tu ora meitaki e te ririnui. Inara, te meitaki ra kia tuatua e me no runga i te rekareka, e apinganui atu koe e te ora meitaki ra i to te maata anga o te aronga e pirioni ua atu o te enua nei. No ea ra?
3. Eaa te au tuatua tau tikai te meitaki ra kia akamanako atu tatou, e no teaa ra?
3 E tamanako i ta Iesu au tuatua: “I karanga atu au kia kotou i teianei au tuatua, kia vai rai toku mareka ia kotou, e kia ki tikai oki kotou na i te rekareka.” (Ioane 15:11) “Kia ki tikai oki kotou na i te rekareka.” Mei teaa ra tetai akataka anga! Ka akakite mai tetai apii oonu i te tu oraanga o te Kerititiano i te au tumu e manganui no te ki anga to tatou rekareka. Inara i teianei tikai, e tamanako i te au tuatua tau ia Isaia 35:10 ra. E tau tikai teia no te mea e maata to ratou piri anga kia tatou i teia tuatau nei. Ka tatau tatou: “E ko tei akaoraia e Iehova te ka oki mai, e tae mai ratou ki Ziona ma te imene, e te rekareka mutu kore i rungai i to ratou upoko: e rauka ia ratou te rekareka e te pereperekavana; ko te aue ra, e te mii, e rere ke atu ïa.”
4. Eaa te tu rekareka te taikuia ra ia Isaia 35:10, e eaa tatou ka tau ei kia akamanako atu i te reira?
4 “Rekareka mutu kore.” E urianga tau tikai te takiota tuatua “mutu kore” i ta Isaia i tata i te reo Epera ra. Inara, mei tei akakiteia maira i etai atu irava tuatua tapu, ko te aite anga maata o teia irava e “tuatau ua atu.” (Salamo 45:6; 90:2; Isaia 40:28) No reira e openga kore te rekareka anga, ki roto i te au tu te ka akatikaia—ae, ka akatika—te rekareka mutu kore. Kare ainei te reira i te tangi mareka anga? Inara, penei, i toou manako te akakite maira te reira tuatua i tetai turanga, tei akaruke mai ia koe kia manako: ‘E kare te reira i piri tika mai kiaku i te tu te akakite ia maira e toku au manamanata e te au manako anga i te au ra ravarai.’ Inara te akapapu maira te au tika e e tuke ia. E aite anga to taua taputou totouia maira ia Isaia 35:10 noou i teia tuatau nei. Ei kimi anga e i akapeea, e akara matatio tatou i teia pene manea, ia Isaia 35, ma te matakiteanga i te tuanga tataki tai i roto i reira. Kia irinaki papu e ka rekareka koe i taau ka kite i reira.
Au Tangata Tei Anoanoia ra kia Rekareka
5. I roto i teea akanooanga totou i kiteiaʼi te totou ia Isaia pene 35 ra?
5 Ei tauturu anga, e akara tatou i te tu i reira, te akanoo anga tuatua enua, no teia totou reka kia manakoia. Na te peroveta Epera ko Isaia i tata i te reira i te tuatau vaitata i te 732 M.T.N. E au raungauru ua atu mataiti te reira i mua ake i te akapou angaia a Ierusalema e te au nuku vaeau o Babulonia ra. Mei ta Isaia 34:1, 2 i akakite maira, kua totou te Atua e ka akatupu aia i te akaoko anga ki rungao i te au pa enua, mei ia Edoma ra, tei taikuia ia Isaia 34:6 ra. I te akara anga kua taangaanga aia i to Babulonia i taito ra ei rave i te reira. Mei te reira katoa, kua akono te Atua na to Babulonia e akatanea ia Iuda no te tiratiratu kore o te ngati Iuda ra. Te tupu anga? Kua apaiia te au tangata o te Atua ra ei tuikaa, e kua vairai to ratou enua kainga ei ngai taneaia no te 70 mataiti.—2 Paraleipomeno 36:15-21.
6. Eaa te tuke anga i rotopu i te ka tupu ki rungao i te ngati Edoma ra e te ka tupu ki rungao i te au ngati Iuda ra?
6 Inara, te vaira tetai tuke anga maata i rotopu i to Edoma e te ngati Iuda ra. Kare e openga o te akautunga tu-Atua ki runga i to Edoma; i muri iora kua ngaro ke atu ratou ei tetai iti tangata. Ae, ka rauka ua ia koe i te aere ki te ngai akataneaia ra te ngai i nooia e to Edoma ra, mei te ngai toenga rongonui o Petra ra. Inara i teia tuatau nei, kare e iti tangata me kare e au tangata te ka rauka kia akatakaia e no ‘te ngati Edoma ra.’ I tetai tua, ko te akatanea anga a Babulonia ia Iuda no te tuatau mutu kore, ma te akarukeanga i te enua kia rekareka kore e tuatau ua atu?
7. Penei i akapeea te manako anga o te au ngati Iuda tuikaaia i Babulonia ra ki ta Isaia pene 35 ra?
7 I konei e puapinga maata te aiteanga o te totou umere i te pene 35 o Isaia. Penei ka tau kia tapaia e totou akaora anga, no te mea kua tupu tona tupu anga mua i te oki anga te au ngati Iuda ki to ratou enua kainga i te 537 M.T.N. Kua orongaia te tu rangatira ki to Iseraela tei tuikaaia ra ki Babulonia kia oki ki to ratou enua kainga. (Ezera 1:1-11) Inara, tae roa mai ki te tuatau i tupu ei te reira penei kua tamanako ua te au ngati Iuda tei riro ra ei tuikaa ki Babulonia i te akamanako anga i teia totou tu-Atua eaa ra te au tu ta ratou ka kite i to ratou enua kainga iti tangata i Iuda ra. Eaa te tu no ratou uaorai i reira? Te akanoo tika maira te au pau anga ki runga i te tumu tikai no tatou kia kapiki maata ma te rekareka. E akara tatou.
8. Eaa te au tu te ka kiteaia e te au ngati Iuda i to ratou okianga mei Babulonia atu? (Akaaite ia Ezekiela 19:3-6; Hosea 13:8.)
8 Kare tikai e manako anga meitaki te turanga ki te au ngati Iuda noatu ra i to ratou akarongo anga e ka oki akaou ratou ki to ratou enua kainga. Kua vai tanea ua to ratou enua no te itu raungauru mataiti, e tuatau no te oraanga katoa ra. Eaa tei tupu ki te enua ra? Te au kainga tatanuia, te au kainga vine, me kare te au kainga rakau uua mai i te ua ra kua riro katoa ei metepara. Te au ngai tanutanu tamauuia me kare au potonga enua kua topa ki roto te tu tanea maro me kare metepara. (Isaia 24:1, 4; 33:9; Ezekiela 6:14) E manako katoa oki i te au manu taae te ka vai mai ki reira. Ka kapiti katoa ratou i te au manu kai i te kiko, mei te riona ra e te au nemera. (1 Ariki 13:24-28; 2 Ariki 17:25, 26; Peʼe na Solomona 4:8) Kare katoa e rauka kia manako kore i te au tapa, ia ratou ra te maroiroi kia turaki i te tangata, te vaine, me kare tamaiti. (1 Samuela 17:34-37; 2 Ariki 2:24; Maseli 17:12) E kare katoa oki e umuumuia kia taiku i te au vipera e etai atu ovi poitini, me kare te au tekopio. (Genese 49:17; Deuteronomi 32:33; Iobu 20:16; Salamo 58:4; 140:3; Luka 10:19) Me ko koe tetai tei oki ra ma te au ngati Iuda mei Babulonia atu i te 537 M.T.N., penei ka manga mataku koe i te aaere takapini i taua ngai ra. Kare ia i te parataito i to ratou tae anga atu.
9. Eaa tetai tumu anga no te manakonako anga e te irinaki anga to te aronga tei oki ra?
9 Inara, na Iehova uaorai i taki atu i tona aronga akamori ki to ratou kainga, e tei iaia te maroiroi kia akaanga ke i tetai turanga tanea ra. Kare ainei koe e irinaki i te reira no Tei Anga maira? (Iobu 42:2; Ieremia 32:17, 21, 27, 37, 41) No reira eaa tana ka rave—eaa tana i rave—no te au ngati Iuda tei oki atura e no to ratou enua oki? Eaa te tupuanga no teia ki runga i te au tangata o te Atua i teia tuatau nei e ki runga i toou turanga—i teianei e te tuatau ki mua ra? Te mea mua e akara tatou eaa tei tupu ana i reira ra.
Kua Rekareka i Tetai Turanga Tauiia
10. Eaa te taui anga ta Isaia 35:1, 2 i totou maira?
10 Eaa te ka tupu i ta Kuro akatika anga kia oki akaou te au ngati Iuda ki taua enua matakuia ra? E tatau i te totou marekaanga ia Isaia 35:1, 2: “Te medebara, e te ngai vaiavare ua, e rekareka ïa no ratou ra; e rekareka rai te enua ngangaere, e e pua oki mei te tiare. E maata ia i te pua tiare anga, e rere ua i te rekareka e te imene: e orongaia mai nona te kakā o Lebanona; te manea o Karamela, e o Sarona; e kite te reira i te kakā o Iehova, te manea o to tatou Atua.”
11. No runga i teea kite i te enua ra ta Isaia i akataka maira?
11 I te tuatau Puka Tapu ra, kua matauia a Lebanona, a Karamela, e Sarona no to ratou tu manea matie. (1 Paraleipomeno 5:16; 27:29; 2 Paraleipomeno 26:10; Peʼe na Solomona 2:1; 4:15; Hosea 14:5-7) Kua akakite maira Isaia i taua au akatauanga ra ei akataka eaa te tu o taua enua akatukeia ra, ma ta te Atua ra tauturu anga. Inara ko tetai tupu anga ua ainei teia no te one? Kare tikai ia!
12. Eaa ka raukaʼi ia tatou i te tuatua e ko te totou ia Isaia pene 35 ra te tuatua ra no te au tangata?
12 Te tuatua maira Isaia 35:2 no te riroanga te enua kia “rere ua i te rekareka e te imene.” Kua kite tatou e kare te one e te au ngangaere e “rere ua i te rekareka” tikai. Inara, na to ratou akatuke angaia kia riro ei one meitaki e kia akatupu ruperupe ka akariro i te au tangata kia manako ngakau akapera te tu. (Levitiku 23:37-40; Deuteronomi 16:15; Salamo 126:5, 6; Isaia 16:10; Ieremia 25:30; 48:33) Ko te au taui anga tikai i te enua ra ka tau atu ki te au taui anga i te au tangata ra, no te mea ko te au tangata te tumu maata i teia totou anga. No reira, e tumu tikai to tatou kia kite e te taiku maata ra te au tuatua a Isaia ki runga i te au taui anga ki te au ngati Iuda tei oki atura, e e maata oki ki to ratou tu rekareka ra.
13, 14. Eaa te taui anga o te au tangata ra ta Isaia 35:3, 4 i totou maira?
13 No reira, e akara matatio tatou kia maata atu no teia totou akamatutuanga kia kite e akapeea tana akatupu anga i muri ake i te matara anga te au ngati Iuda e te oki anga mei Babulonia maira. I Isaia 35 nga irava 3 e te 4, kua tuatua a Isaia no etai atu taui anga i taua aronga i oki akaou ra: “E akaketaketa na kotou i te rima apikepike, e e akapakari kotou i te turi ru ua ra. E karanga atu kotou ki te ngakau taitaia, Kia maroiroi; auraka e mataku: i na to kotou Atua: e tae mai ïa te akaoko; te tutaki a te Atua ra: koia uaorai te aere mai, e akaora ia kotou.”
14 Kare ainei i te mea akamaroiroianga kia manako e ko to tatou Atua, te rauka ra iaia i te akaanga ke i te tu tanea o te one, te manako maata maira i te aronga akamori iaia ra? Kare aia i anoano i te au ngati Iuda ra kia manako ngakau apikepike ua, kia maroiroi kore, me kare kia apiapi no te tuatau ki mua ra. (Ebera 12:12) E tamanako ana i te tu o taua aronga ngati Iuda tuikaaia ra. I te pae atu i te manakonako anga ta ratou i rauka mai no te au totou a te Atua no to ratou tuatau ki mua ra, e mea ngata no ratou kia irinaki tikai. Mei te mea rai e tei roto ratou i tetai ngai poiri i raro i te enua, kare i matara ua kia ori aere e kia rave i te tavinianga ia Iehova ra. Penei kua aite kia ratou mei te mea rai e kare e marama ki mua ra.—Akaaite ia Deuteronomi 28:29; Isaia 59:10.
15, 16. (a) Penei eaa ta tatou ka manako e i raveia e Iehova no te aronga i oki akaou ra? (e) Eaa ra i kore ei te aronga oki akaou ra i manakonako atu i te au rapakauanga temeio i te kopapa ra, inara eaa ta te Atua i rave kia tau ki ta Isaia 35:5, 6 ra?
15 Inara, mei teaa ra te taui angaia te reira, i ta Iehova akono anga na Kuro e akamatara ia ratou kia oki ki to ratou kainga! Kare e akapapu anga no te Puka Tapu e kua akapuera temeio te Atua i etai matapo ra o te aronga ngati Iuda tei oki ra, i akaputata i te au taringa o te aronga turi ra, me kare i rapakau i tetai ua atu au mema kopapa tei pirikoki me kare ngaro ke atu. Inara, kua rave tikai aia i tetai apinga e meitaki rava atura. Kua akaora atu aia ia ratou ki te marama e te tu rangatira o to ratou enua akaperepereia ra.
16 Kare e akakite anga e i tapapa atu taua aronga i oki akaou ra kia rave a Iehova i taua au rapakauanga temeio i te kopapa ra. Penei kua kite ratou e kare te Atua i rave i te reira ma Isaaka, ia Samasona, me kare ia Eli ra. (Genese 27:1; Au Akava 16:21, 26-30; 1 Samuela 3:2-8; 4:15) Inara me i manakonako ratou i tetai akaanga ke anga tu-Atua akatutu anga i to ratou tu ra, kare ratou i akareka koreia. E tika rava i roto i tetai tu akatutu anga, kua kiteia i Isa 35 nga irava 5 e te 6 tetai tupu anga tikai. Kua totou taka meitaki a Isaia i te tika e: “Ei reira e akapueraiaʼi te mata o te matapo ra, e e akaputataiaʼi te taringa o te turi ra. Ei reira te pirikoki e rererere aere ei mei te aili, e imene mai oki te vaa o te murare.”
Akariroanga i te Enua Mei Tetai Parataito
17. I te akara anga eaa te au taui anga tikai ta Iehova ra i akatupu?
17 E tumu tikai to taua aronga i oki akaou ra no te imene i te rekareka no te au tu mei ta Isaia i akataka katoa maira: “E pupu oki te vai na te medebara, e te au mata vai i te ngai tuamarō ra. E riro te vai pikikaa ua ei roto, e te enua keremarō ra ei vai pupui: i te nooanga o te au taae ra, i te ngai i moe ei, e tupu ei te mauku e te raupo ra.” (Isaia 35:6e, 7) Noatu rai e kare tatou i kite i te reira i taua ngai katoa ra i teia tuatau nei, te akakite maira te akapapu anga e ko te ngai ko Iuda ra i mua ana e ko “tetai kainga parataito.”a
18. Penei i akapeea ta te au ngati Iuda tei oki akaou ra i akono i ta te Atua ra au akameitakianga?
18 Inara no te au tumu no te rekareka anga, e tamanako ana i akapeea te manako ngakau o te toenga o te au ngati Iuda i te oki akaou anga ki te Enua Taputouia ra! Kua tau to ratou turanga no te akono i taua enua taneaia ra, tei nooia e te au taae e e etai atu au manu mei te reira te tu, e kua tauiia te reira. Kare ainei koe e kite i te rekareka i te raveanga i taua angaanga akaora anga ra, e maata oki me kua kite koe e te akameitaki maira te Atua i taau au tauta anga?
19. Na roto i teea tu te oki anga mai mei te tuikaa anga i Babulonia ra i te akataka angaia?
19 Inara, kare e ko tetai ua atu e ko te au ngati Iuda tuikaaia i Babulonia i tau me kare i oki akaou kia rave i taua angaanga taui anga rekareka ra. Kua akanooia e te Atua te au turanga. Kare tetai tei viivii ra i te au ravenga akonoanga peikani o Babulonia i akatikaia kia oki akaou. (Daniela 5:1, 4, 22, 23; Isaia 52:11) Kare katoa oki tetai ua atu e oki atu tei rave neneva ua ra i tetai aerenga pakari kore. Pouroa taua au tu tangata ra kua akatakaia ei tau kore. I tetai pae, ko te aronga tei tau ki ta te Atua au turanga, tana i manako ei aronga tapu i roto i tetai tu akatakaia, kua akatikaia kia oki atu ki Iuda. Kua rauka ia ratou te aere mei te mea rai e i te Arataa Tapu. Kua akataka meitakiia mai te reira e Isaia i te Isaia 35 irava 8 ra: “Ei reira oki tetai ara metua, e tetai arataa oki, e karangaia oki te reira, I te arataa tapu; kare rava e tangata viivii e na reira te aere; e riro ra no ratou, no tei aere i te ara ra; auouo ua rai ratou ra, kare ïa e tatipake.”
20. Eaa ta te au ngati Iuda ra kare i tau kia mataku i to ratou oki anga, e eaa te tupu anga?
20 Kare te au ngati Iuda tei oki atura i tau kia mataku i tetai ua atu takino anga mei ko mai i te au tangata mei te taae rai me kare te au pupu aru ra. No teaa ra? No te mea kare a Iehova e akatika i taua tu aronga ra kia na runga i taua Arataa ma tona au tangata okoia ra. No reira kua rauka ia ratou te aere anga ma te rekareka papu, ma te au manakonako anga mataora. E akamanako ana i akapeea ta Isaia ra akataka anga i te reira i te akaotianga i teia totou: “Kare o reira e liona; kare oki e puaka taae e tae mai i reira, kare rava tetai e kitea atu ki te reira ngai: ko tei okoia ra te na reira te aere. E ko tei akaoraia e Iehova te ka oki mai, e tae mai ratou ki Ziona ma te imene, e te rekareka mutu kore i rungai i to ratou upoko: e rauka ia ratou te rekareka e te pereperekavana; ko te aue ra, e te mii, e rere ke atu ïa.”—Isaia 35:9, 10.
21. Akapeea te akara anga tau na tatou i teia tuatau nei i te tupu anga o Isaia pene 35 kua tupu ke ana i teianei?
21 Mei teaa ra tetai tutu totou anga ta tatou i konei! Inara, kare tatou e tau kia manako i teia e ei akonoanga ua i te tuatua enua kua topa, mei te mea rai e ko tetai tataanga tua ua e meangiti ua te pirianga ma to tatou turanga me kare to tatou tuatau ki mua. Ko te tika oki te kiteia nei i teia totou tetai tupu anga umere roa i teia tuatau i roto i te au tangata o te Atua, no reira te akatuki tika maira te reira ia tatou tataki tai. Te oronga maira te reira i te tumu tau tikai no tatou kia imene ma te rekareka. Ko teia au tu te kapiti ra i toou oraanga i teianei e a te tuatau ki mua ra te uriuriia ra i te atikara te ka aru mai.
[Tataanga Rikiriki i Raro]
a No taua au apii anga no te reira ngai, kua kite a Walter C. Lowdermilk tangata kite no te tanutanu e te akono i te one (koia tetai tangata no te U.N. Food and Agriculture Organization) ko: “Teia enua ko tetai kainga parataito ia i mua ana.” Kua akakite katoa aia e kare i maata te taui anga o te reva “mei te au tuatau o Roma maira,” e “ko ‘te metepara’ tei tupu maira ki taua enua tupu ruperupe ra i mua ana na te tangata ia angaanga, kare i te mea natura.”
Te Maara Ainei Ia Koe?
◻ I na ea te tupu anga mua o Isaia pene 35 ra?
◻ Eaa te ka akatupuia i te tupu anga mua o taua totou ra?
◻ Akapeea ta Iehova ra akatupuanga ia Isaia 35:5, 6?
◻ Eaa te au taui anga i te enua e i to ratou turanga oki tei tupu ra ki te au ngati Iuda tei oki atura?
[Tutu i te kapi 9]
Te ngai taneia o Petra, i te ngai i noo ei te ngati Edoma
[Akameitakianga]
Garo Nalbandian
[Au Tutu i te kapi 10]
I te tuatau te tuikaa ra te au ngati Iuda, kua riro te maata anga o Iuda mei tetai metepara ra, kua ki i te au puaka taae mei te au tapa e te au riona rai
[Au Akameitakianga]
Garo Nalbandian
Tapa e te Riona: Safari-Zoo of Ramat-Gan, Tel Aviv