Aronga Noo Kapiti i te “Enua” Akaoraia
“E tapaia kotou, I te kau taunga na Iehova: e tapaia kotou, I te au tavini o to tatou Atua.”—ISAIA 61:6.
1, 2. (a) Eaa te turanga o te au poroteraita i roto i Iseraela ra? (e) Eaa te vaerua te akaariia maira e te au mema o te “aronga maata” i teia tuatau nei?
I TE tuatau taito ra, ia Iseraela e tiratiratu ra kua tavini aia i mua i teianei ao ei tetai kite ei akakaka ia Iehova. (Isaia 41:8, 9; 43:10) E manganui te au tangata ke tei akarongo e kua aere mai i te akamori ia Iehova ma te kapiti anga ki Tona iti tangata ikiia ra. Ko te tu, kua tuatua ratou ki to Iseraela i ta Ruta i tuatua kia Naomi ra e: “Ko toou iti-tangata, ko toku ïa iti-tangata; e toou ra Atua, ko toku ïa Atua.” (Ruta 1:16) Kua kauraro ratou ki te au ikuiku o te Ture koreromotu ra, i te peritome anga i te au tane ra. (Exodo 12:43-48) Kua akaipoipo tetai papaki o te au vaine i to Iseraela ra. Ko Rahaba o Ieriko e ko Ruta o Moabi ra kua riro mai ei tupuna no Iesu Karaiti. (Mataio 1:5) Ko taua au poroteraita ra kua riro ei tuanga no te putuputuanga o Iseraela.—Deuteronomi 23:7, 8.
2 Aiteite atu ki te au poroteraita i Iseraela ra, kua tuatua te “aronga maata” i teia tuatau nei ki te toenga o tei akatainuia ra: “Ka aere katoa tatou: kite akenei oki matou e tei ia kotou te Atua.” (Apokalupo 7:9; Zekaria 8:23) Kua kite ratou i teia au Kerititiano akatainuia ei “tavini akono meitaki e te pakari” o Iehova ra, e kua angaanga piri vaitata roa ratou ma ratou ra e kua riro te aronga akatainuia ra e te “au mamoe ke atu” e “okotai oki anana, okotai oki tiaki.” (Mataio 24:45-47; Ioane 10:16) Eaa te ka tupu ki te aronga maata ra me ka rauka i to ratou au taeake akatainu katoatoa to ratou tutaki i te rangi ra? Kare ratou e tau kia mataku. I teia “tuatau openga” katoa nei, kua rave a Iehova i te teateamamao anga no taua tuatau ra.—2 Timoteo 3:1.
E “Enua” no te Pae Vaerua
3. Eaa te “rangi ou” tei totouia maira e Petero, e i naea ratou i akanooiaʼi?
3 Te akanoonoo anga no te kavanaanga i te rangi ko te 144,000 au Kerititiano akatainuia ra tetai tuanga kua totouia mai e te apotetoro ko Petero. Kua na ko maira aia: “Te tatari nei ra tatou i te rangi ou e te enua ou tana i tuatua maira, i te vai tika anga o te tuatua-tika ra.” (2 Petero 3:13) Kua akanooia teia “rangi ou” i te 1914 ra, i to Karaiti akaterono angaia ei Ariki i te Patireia i te rangi. Inara ka peea oki te “enua ou”?
4. (a) Eaa te tupu anga kare ra i manakoia atu tei tupu mai i te 1919? (e) Eaa te ‘enua tangata tei anauia maira i te tuatau okotai,’ e eaa te ‘enua tei anauia maira ma te mamae’?
4 I te 1919, kua apai mai a Iehova i te toenga o tei akatainuia ra mei te tuikaaanga kia Babulonia Maata ra. (Apokalupo 18:4) No te au arataki o Kerititome ra, ko teia tupu anga umere kare takiri ia i manakoia ana. No runga i te reira, te tuatua ra te Puka Tapu: “Koai tei akarongo akenei i te tuatua mei teianei? koai tei kite i te au mea mei teianei te tu? e enua katoa ainei tei mamae i te rā okotai? e anau ainei te [“enua tangata,” NW] katoatoa i te kamoanga mata nei?” (Isaia 66:8) I te mama viviki anga mai te putuputuanga o te aronga akatainuia ra ki mua i te au pa enua ra ei iti tangata tataraia maira, e tika rava ia kua ‘anauia tetai enua tangata i te kamoanga mata nei.’ Inara, eaa te “enua” ra? I tetai tu, e aiteite anga ia i te pae vaerua ki te enua o Iseraela i taito ra. Ko te ngai ia no te angaanga tei orongaia ki te “enua tangata” anau ouia ra, ko tetai ngai no te akatupu anga i te pae vaerua i te au totou no te Parataito i te puka a Isaia ra i teia tuatau nei. (Isaia 32:16-20; 35:1-7; akaaite ia Ebera 12:12-14.) Tetai ua atu ngai tei reira ra tetai Kerititiano i te kopapa nei, tei roto aia i taua “enua” ra.
5. Eaa te pupu rotopu tei akamataia mai i te 1919 ra? E akataka mai.
5 Eaa te piri anga o teia ki te “enua ou” ta Petero i totou maira? Koia oki, ko taua “enua tangata” ou, tei anauia maira i te 1919 ki roto i te “enua” akaoraia maira, ka tupu ia ei tetai akaaerenga i te ao katoa nei ko te aronga akatainuia e te aronga kare ra i akatainuia te akapaapaa ra ratou katoatoa ia Iehova. Ka ora atu teia akaaerenga ia Aramakito ki roto i te ao ou a te Atua ra. Na roto i teia tu ka tau kia manakoia te reira iti tangata ei pupu rotopu no te totaiete tangata tuatua tika, te enua ou, te ka vai mai i muri ake i te akapouanga o te ao o Satani.a I te au mataiti i rotopu i te au 1930 ra kua akaputuia te aronga akatainuia ra, ei tetai pupu, ki roto i te enua akaoraia ra. Mei reira maira, kua tukuia te akaketaketa anga ki runga i te akaputuanga i te aronga maata o te au mamoe ke atu ra, tei tae nei i teia tuatau e vaitata i te rima mirioni. (Apokalupo 14:15, 16) Kua ki rava ainei te “enua”? Kare, ka rauka i te akatotoaia tona au kotinga kia tae ki te atea anga te tau ra. (Isaia 26:15) E tika rava, e mea marekaanga kia kite i te tupuanga tona au tangata i te akaki angaia e te toenga o tei akatainuia ra te “enua” ma te “ua”—meitaki, kai vaerua akamaroiroianga. (Isaia 27:6) Inara eaa te turanga o teia au mamoe ke atu i roto i te “enua” akaoraia o te au tangata o te Atua ra?
Au Tangata Ke Tei Angaanga i te “Enua” Ra
6. Akapeea te au tangata ke i te rave angaanga anga i te “enua” o te au tangata o te Atua ra?
6 Mei te au poroteraita i roto i te enua o Iseraela i kauraro ra i te Ture a Mose, ka akarongo katoa te aronga maata o teia tuatau i roto i te “enua” akaoraia ra i te au akaue anga a Iehova ra. Kua apiiia e to ratou au taeake akatainuia ra, kua akakore ratou i te akamori pikikaa i tona au tu katoatoa e kua akono i te akatapu anga i te toto. (Angaanga 15:19, 20; Galatia 5:19, 20; Kolosa 3:5) Te anoano ra ratou ia Iehova ma to ratou ngakau katoa, te manako, te meta, e te ririnui e aroa ra i to ratou tangata tupu mei ia ratou uaorai. (Mataio 22:37; Iakobo 2:8) I roto ia Iseraela i taito ra kua tauturu atu te au poroteraita i te patuanga i te iero o Solomona e kua turu i te akaoraanga i te akamori mou. (1 Paraleipomeno 22:2; 2 Paraleipomeno 15:8-14; 30:25) I teia tuatau, te rave kapiti katoa ra te aronga maata i te au angaanga patuanga. Ei akatauanga, te tauturu nei ratou i te patu anga i te au putuputuanga e te au kotinga, pera katoa te raveanga i te au angaanga akatu anga materia, mei te au Are Uipaanga Patireia ra, te au Are Akaputuputu Anga, e te au ngai o te au opati manga ra.
7. Eaa tei tupu i te tuatau i muri ake i te oki atu anga te aronga tuikaa ra ki Ierusalema e kare ra i rava te ngati Levi ei rave i te au angaanga i te iero ra?
7 I te 537 M.T.N., i to Iseraela oki anga mei te tuikaa ki Babulonia ra, kua rave ratou i te akapapaanga i te angaanga i te ngai o te iero ra. Inara, ko te ngati Levi tei oki atura kare i maata rava. No reira, ko te aronga Netini—koia te au tangata ke tei peritomeia ra ko ratou ra te aronga tauturu i te ngati Levi i mua akera—kua orongaia atu kia maata atu te angaanga na ratou i te iero ra. Inara, kare to ratou turanga i aiteite ki to te kau taunga o te kopu o Aarona tei akatainuia ra.b—Ezera 7:24; 8:15-20; Nehemia 3:22-26.
8, 9. Akapeea te au mamoe ke atu ra i te rave anga kia maata atu ta ratou angaanga akamori anga i te tuatau openga nei?
8 Kua aru te au Kerititiano akatainuia i teia akaraanga i teia tuatau nei. I te tupu aere anga “te tuatau o te openga,” kua iti mai e kua iti mai te aronga toenga o tei akatainuia ra i te “enua” o te au tangata o te Atua ra. (Daniela 12:9; Apokalupo 12:17) No teia tumu, te rave nei te aronga maata i teianei i te maata anga o te angaanga “akamori.” (Apokalupo 7:15) Te aruanga i te arataki anga o te au taeake akatainuia ra, te “apai [ra ratou] i te atinga ra, i te akameitaki i te Atua, eiaa e tivata, koia oki ta te vaa nei, i te akapaatu anga i tona ingoa.” “Kareka te takinga-meitaki e te oronga, eiaa rava ïa e akatopaia,” e ratou i te kiteanga e “te pereperekavana ra oki te Atua i te reira atinga.”—Ebera 13:15, 16.
9 Pera katoa oki, i te tupuanga kia maata atu te aronga maata ki te au anere ua atu tauatini i te mataiti tataki tai, te tupu katoa ra te anoano no te akaaere anga. I tetai tuatau ra na te au Kerititiano akatainuia anake ua teia i akono ana. I teianei, ko te akaaere anga i te maata anga o te au putuputuanga, pera katoa te au kotinga, te au tapere, e te au opati manga, no te maata kua orongaia ki te au mamoe ke atu ra. I te 1992 e tokoiti ua o teia aronga kua orongaia te tika kia noo atu ki roto i te au uipaanga kumiti o te Pupu Akaaere e kua tavini atu ei au tauturu kare a ratou votianga. Inara, te vai tiratiratu ra te au mamoe ke atu ki to ratou au oa Kerititiano akatainuia ra e te manako ngakau mareka ra i te turu anga ia ratou ei tavini akono meitaki e te pakari no Iehova ra.—Mataio 25:34-40.
“Mei te Tutara”
10, 11. I te aruanga i te akaraanga a to Philiseti ra, akapeea tetai papaki o te au enemi o te au tangata o te Atua ra i te tauianga ngakau? Eaa tei tupu?
10 Te mataara taangaanga a te tavini akono meitaki e te pakari i te au mamoe ke atu i roto i te au turanga rave apainga kua totouia mai ia Zekaria 9:6, 7. Ka tatau tatou i reira: “E tipu keia e au te nengonengo o te Philiseti. E e rave keia e au te toto i tona vaa, e tona ra au mea viivii i roto i tona ra au nio: e e riro rai aia i te akatoeia no to tatou Atua, e riro oki aia mei te tutara i Iuda, e Ekorona oki mei te ngati Iebusi ra.”c Te au Philiseti e au enemi tikai ratou no te iti tangata o Iehova, mei to te ao o Satani i teia tuatau nei. (1 Ioane 5:19) Mei te au Philiseti i akapouia ra ei au tangata i te openga ra, ka pera katoa teianei ao, ma tona au akonoanga, au poritiki, e te aronga okooko oki, kare e roa atu ka kite i te riri akapou anga o Iehova ra.—Apokalupo 18:21; 19:19-21.
11 Inara, kia tau ki te au tuatua a Zekaria, kua taui tetai papaki o te au Philiseti i to ratou ngakau, te akaata maira teia e ko tetai papaki o to teianei ao i teia tuatau kare e vai mai ei enemi no Iehova. Ka akamutu ratou i te akonoanga akamori itoro ma tona au peu rikarika e te au atinga viivii e ka tamaia i roto i to Iehova ra mata. I to tatou tuatau nei te kitea ra te “Philiseti” tei tauiia ra i roto i te aronga maata ra.
12. I teia tuatau nei, akapeea “Ekorona” i riro ei “mei te ngati Iebusi ra”?
12 Kia tau ki ta te totou ra, ka riro te oire maata o Philiseti ko Ekorona “mei te ngati Iebusi ra.” I muana e au enemi katoa te ngati Iebusi ra no Iseraela. I roto a Ierusalema i to ratou rima tae roa kia riro te re ia Davida ra. Inara, ko tetai papaki o te aronga tei ora mai i te au tamaki ma to Iseraela ra kua riro mai ei au poroteraita. Kua rave ratou i te angaanga i te enua o Iseraela ra ei au tavini e ia ratou katoa te tika i te rave angaanga i te akatu anga i te iero ra. (2 Samuela 5:4-9; 2 Paraleipomeno 8:1-18) I teia tuatau nei, te “au ngati Ekorona” tei ariu atu ki te akamorianga ia Iehova ra tei ia ratou katoa te au tika i te angaanga i te “enua” ra i raro ake i te akaaere a te tavini akono meitaki e te pakari.
13. Eaa te au tutara i te ao taito ra?
13 Kua karanga a Zekaria e ka aite to Philiseti mei te tutara i Iuda ra. Te tuatua Epera e ʼal·luphʹ, i te uri angaia ei “tutara,” tona aite anga “e arataki no te tauatini” (me kare, “chiliarch”). E turanga teitei rava ia. I te akara anga te iti tangata mua o Edoma e 13 ua tutara. (Genese 36:15-19) Kare e putuputu ana te taikuia te tuatua “tutara” i te tuatuaanga no Iseraela, mari ra ko te tuatua “upoko (me kare, rangatira) o te tauatini” e putuputu te kiteaia. I ta Mose pati anga i te au komono o te iti tangata o Iseraela, kua pati atu aia i te ‘au upoko i te au pupu tausani okotai o Iseraela ra.’d E 12 katoa teia aronga, i te akara anga i raro ua ake ratou ia Mose. (Numero 1:4-16; akaaite ia NW.) Aiteite katoa oki, i te akaaerenga o te vaeau, te au rangatira o te au tauatini ra i raro ua ake ratou i te tangata maata rava me kare te ariki ra.—2 Samuela 18:1, 2; 2 Paraleipomeno 25:5.
14. Akapeea i teia tuatau nei i riro ei to “Philiseti” mei tetai tutara rai?
14 Kare a Zekaria i totou e ka riro te Philiseti tataraara ra ei tutara i Iseraela. Kare te reira e tau, no te mea kare aia i anauia mai ei ngati Iseraela natura. Inara ka aite aia mei tetai tutara ra, i te akonoanga i tetai taoonga mana mei tetai tutara ra. E no reira kua riro ko te tu te reira. I te topa anga te numero o te toenga o te au Kerititiano akatainuia ra e e manganui to te aronga te ora nei kua tae te mataiti ki te kotinga ra, kua rave te au mamoe ke atu tei tereni meitakiia ra i te tauturu i te ngai anoanoia, mei tei tau ra. Kare ratou e anoano kia akamoraro mai i to ratou au taeake akatainuia ra. Inara na te tavini akono meitaki e te pakari e oronga atu kia ratou te mana te anoanoia ra i te “enua” kia raukaʼi i te akaaerenga a te Atua ra i te aere ua atu ki mua na roto i te tu papa meitaki. Te kiteia ra taua tu rave anga meitaki ra i roto i tetai atu totou.
Au Kau Taunga e te Aronga Tanu Kai
15. (a) I te akatupu anga ia Isaia 61:5, 6, koai ma “te kau taunga na Iehova,” e aea ratou e rave ei i teia angaanga i te tu oti tikai? (e) Koai ma te “tangata ke ke” te ka rave i ta Iseraela angaanga tanu kai, e—i te tu pae vaerua—eaa te o atura ki teia angaanga?
15 Te tatau ra ia Isaia 61:5, 6: “E na te tangata ke ke e tu mai e angai i ta kotou au anana; e te au tamariki a te tangata ke ra te riro ei tanu-kai, e ei tope vine, na kotou. E tapaia kotou, I te kau taunga na Iehova: e tapaia kotou, I te au tavini o to tatou Atua: e kai kotou i te meitaki o te enua nei, e akatietie kotou i to ratou ra kakā.” I teia tuatau nei, “te kau taunga na Iehova” ko te au Kerititiano akatainuia. I te tu openga takiri ra, ka tavini ratou ei “kau taunga na Iehova . . . , te au tavini o to tatou Atua,” i te Patireia i te rangi ra. (Apokalupo 4:9-11) Koai ma te “tangata ke ke” na ratou te apainga no te tanu kai? Ko te au mamoe ke atu ratou, tei noo ki te “enua” o te Iseraela o te Atua ra. Eaa te tiaki anga mamoe, te tanu kai, e te tope vine tei orongaia ra kia ratou? I te tu puapinga maata i te pae vaerua, ko teia au angaanga ko te tauturuanga, te utuutuanga e te kokotianga i te au tangata.—Isaia 5:7; Mataio 9:37, 38; 1 Korinetia 3:9; 1 Petero 5:2.
16. Naai e rave i te angaanga katoa i te openga ra i te “enua” o te au tangata o te Atua ra?
16 I teianei, e numero tokoiti ua to te au Iseraela vaerua te vai nei i runga i te enua i te rave kapitianga i te tiaki anga vaerua, te tanu kaianga e te tope vine anga. Kia oti te taokotaiia atu te putuputuanga akatainuia e tona katoa anga kia Karaiti ra, pouroa teia au angaanga ka akarukeia mai ki te au mamoe ke atu ra. Noatu rai ko te akaaere tangata no te “enua” ka riro i reira ki roto i nga rima o te au mamoe ke atu tei tau ra, ko ratou tei akatakaia maira i te puka a Ezekiela ei pupu tutara.—Ezekiela, pene 45, 46.e
Ka Akakoromaki te “Enua”
17. Eaa te au teateamamao anga ta Iehova i rave ana i teia tuatau openga katoa nei?
17 Ae, kare e tau kia mataku te aronga maata! Kua rave a Iehova kia rava te au teateamamao anga na ratou. Ko te akatupu anga puapinga maata roa ki runga i te enua i te tuatau openga nei ko te akaputuanga e te akairoanga i te aronga akatainuia ra. (Apokalupo 7:3) Inara, i te tiaki anga kia oti teia, kua apai mai a Iehova i te au mamoe ke atu ra kia kapitiia atu kia ratou ki roto i te enua akaoraia ra i te pae vaerua. I reira kua angaiia ratou i te pae vaerua e kua tereniia i te ora anga Kerititiano. Pera katoa, kua apii meitakiia ratou i te angaanga tapu, kapiti katoa oki te akaaere anga. No teia te akameitaki oonu ra ratou ia Iehova e to ratou au taeake akatainuia ra.
18. Na roto atu i teea au tupu anga e vai tiratiratu ei te au mamoe ke atu i te “enua” o Iseraela i te pae vaerua ra?
18 Me akamata mai a Goga o Magoga i tana tamakianga openga ki te au tangata o te Atua ra, ka tu ngaueue kore te au mamoe ke atu ma te toenga o tei akatainuia ra ki “te enua vila koro koreia ra.” Te vaira te au mamoe ke atu ki roto i taua “enua” ra me ora atu ratou i te akapou anga o to te pa enua katoa e ka tomo atu ei ki roto i te ao ou a te Atua ra. (Ezekiela 38:11; 39:12, 13; Daniela 12:1; Apokalupo 7:9, 14) I te tamouanga i te tu tiratiratu, kare rava ratou e akaruke i taua ngai mareka anga ra.—Isaia 11:9.
19, 20. (a) I roto i te ao ou ra, eaa te akaaere anga mekameka te ka rekarekaia e te aronga noo i te “enua” ra? (e) Eaa ta tatou e akara atu nei i te tuatau ki mua ma te manakonako anga maata?
19 Kua tutaraia a Iseraela taito ra e te au ariki tangata ua nei e e kau taunga ngati Levi oki to ratou. I te ao ou ra, e mekameka roa atu te au akaaere o te au Kerititiano. I raro ake i te Atua ko Iehova ra, ka kauraro ratou i te Taunga Maata e te Ariki, koia a Iesu Karaiti, e ki te aronga kau taunga e te ui ariki e 144,000—ko tetai papaki ko ta ratou i kite ana i mua ana ei au taeake e te au tuaine Kerititiano no ratou i te enua nei. (Apokalupo 21:1) Ka noo te au tangata tiratiratu o taua enua i te pae vaerua ra ki runga i te enua tei akaoraia ei tetai parataito tikai, ma te marekaanga i te au akameitakianga rapakauanga mei runga mai na roto mai i te Ierusalema Ou ra.—Isaia 32:1; Apokalupo 21:2; 22:1, 2.
20 I te aere anga te kariota mekameka o Iehova ra ma te tapupu kore ki mua i te akatupu anga i tana au akakoro anga, ka akara mua atu tatou ravarai ma te manako anga matariki i te akatupuanga i ta tatou tuanga angaanga orongaia maira. (Ezekiela 1:1-28) Me oti anake taua au akakoro anga ra, e tamanako ana i te rekareka anga i te akatapu anga autuanga ia Iehova te ka akamaaraaraia! Ka imeneia i reira te imene mana maata tei tataia ia Apokalupo 5:13 ra e te au mea katoatoa i angaia ra: “Ko te akameitaki, e te akangateitei, e te kakā, e te mana, ei iaia ïa, ei tei noo ki runga i te terono ra, e ei te Punua-mamoe, e tuatatau ua atu”! Me ko te rangi to tatou ngai me kare ki runga i te enua nei, kare ainei tatou e anoano maata kia tae atu ki reira, i te kapitianga i to tatou au reo i taua imene ngateitei ra te akapaapaa anga?
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a E akara i te “New Heavens and a New Earth,” tei neneiia i te 1953 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., kapi 322-3.
b No tetai uriuri anga manako ki katoa, e akara i te atikara “Ta Iehova Oronga Anga, te ‘Aronga Orongaia’” i te itiu Aperira 15, 1992, o Te Punanga Tiaki.
c E akara i te Paradise Restored to Mankind—By Theocracy!, tei neneiia i te 1972 e te Watchtower Bible and Tract Society o New York, Inc., kapi 264-9.
d Epera: raʼ·shehʹ ʼal·phehʹ Yis·ra·ʼelʹ, tei uriia ra e khi·liʹar·khoi Is·ra·elʹ “au chiliarch o Iseraela” i te Septuagint.
e E akara i “The Nations Shall Know That I Am Jehovah”—How?, tei neneiia i te 1971 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., kapi 401-7.
Akapeea Koe me Pau?
◻ Eaa te “enua” tei akaoraia ra i te 1919, e akapeea te akakianga i te reira i te au tangata ra?
◻ I akapeea te oronga anga kia maata atu te apainga na te au mamoe ke atu i te “enua” o to te Atua au tangata akaoraia ra?
◻ Na teea tu i aite ei te au mema o te aronga maata ra “mei te ngati Iebusi ra”? “mei te tutara i Iuda”?
◻ Eaa te roa e vai ei te au mamoe ke atu tei tiratiratu ra ki roto i te “enua” ra?
[Tutu i te kapi 23]
Ka riro te Philiseti o teia tuatau nei “mei te tutara i Iuda”
[Au Tutu i te kapi 24]
Ka angaanga kapiti te aronga akatainuia ra e te au mamoe ke atu ki roto i te enua i te pae vaerua ra