E Akarongo Ainei to Iesu i te Atua?
E Manamanata no te Aronga Irinaki i te Toru Tai
“AKAPEEA e tau ei e e akarongo to Iesu? Ko te Atua aia; te kite ra aia e te akara ra i te au mea ravarai ma te kore e ariu atu ki tetai ke ra. I teianei ko te akarongo e irinakianga tikai ia ki runga i tetai ke ra e te akatikaanga e ko tei kore ra i akaraia; e ko Iesu-Atua ra e akarongo tona, e no reira, te akatakakeia atura ia.”
Kia tau ki ta te tangata Varani apii akonoanga ko Jacques Guillet, ko tetai manako maata ia i roto i te akonoanga Katorika. Te poitirere ra ainei koe i te reira akataka anga? Penei i manako ana koe e i te mea ko Iesu tetai akaraanga no te au Kerititiano i te au apinga ravarai, ka tau katoa aia ei akaraanga no te akarongo. Me kua manako pera koe, kare koe i akamanako ana i te apiianga a Kerititome no te Toru Tai.
Ko te uianga no to Iesu ra akarongo e apinga ngata tikaʼi ia kia akatakaia no te Katorika, te Porotetani, e te aronga apii akonoanga Otototi tei irinaki ra i te Toru Tai ei “te mea ngaro i rotopu i te akarongo Kerititiano e te oraanga.”a Inara, kare ko te katoatoa te akakore ra i to Iesu akarongo. Kua akatika a Jacques Guillet e “kare e rauka kia kore e kiteia e e akarongo to Iesu ra,” noatu rai e te akatika ra a Guillet e, na roto i te marama o te apiianga Toru Tai, te “patoi ra aia” iaia uaorai.
Ko Jean Galot, e mema Ietuiti Varani, e mei iaia rai te maata anga o te aronga apii akonoanga, te papu ra i te tuatuaanga e i te mea e “Atua mou e e tangata mou, . . . kare e rauka ia Karaiti kia irinaki iaia uaorai.” “Ko te akarongo e irinakianga i tetai ke ra, kare i te irinakianga iaia uaorai,” te akakite maira te puka La Civiltà Cattolica. Ei reira, ko te arai i te kiteanga i to Iesu akarongo, ko te apiianga i te Toru Tai, i te mea ko teia nga manako e rua te patoi taka meitaki ra tetai i tetai.
“Kare te au Evangeria i tuatua ana no to Iesu akarongo,” ta te aronga apii akonoanga i tuatua. Ko te aite anga ra, ko nga tuatua i taikuia i roto i te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano e pi·steuʹo (irinaki, kia akarongo) e te piʹstis (akarongo) te mea matauia te taiku ra i te akarongo o te au pipi i te Atua me kare ia Karaiti, kare ra i to Iesu akarongo i tona Metua i te rangi ra. Ka tau ainei tatou kia manako e kare e akarongo o te Tamaiti a te Atua ra? Eaa ta tatou ka kite mei tana i rave e tana i tuatua oki? Eaa ta te au Tuatua Tapu i tuatua?
Au Pure Kare e Akarongo?
E tangata rave pure a Iesu. Kua pure aia i te au atianga ravarai—iaia i papetitoia ra (Luka 3:21); i te po katoa i mua ake i te ikianga i tana au apotetoro e 12 (Luka 6:12, 13); e i mua ake i tona akatuke anga temeioia ra i runga i te maunga, i te kapiti anga ma nga apotetoro ko Petero, ko Ioane, e Iakobo ra. (Luka 9:28, 29) Te pure ra aia i te pati anga tetai o tana au pipi kiaia: “E apii mai ia matou nei i te pure,” no reira kua apii atura aia ia ratou i te Pure a te Atu (e “to Matou Metua” ra). (Luka 11:1-4; Mataio 6:9-13) Kua pure aia koia anake ua i te popongi i te akirata (Mareko 1:35-39); i te vaitata anga ki te aiai, i runga i tetai maunga, i muri ake i te akaueanga kia aere tana au pipi (Mareko 6:45, 46); i te kapiti anga ma tana au pipi ra e no tana au pipi oki. (Luka 22:32; Ioane 17:1-26) Ae, ko te pure tetai tuanga puapinga maata o to Iesu ra oraanga.
Kua pure aia i mua ake i te raveanga i te au temeio, ei akatauanga, i mua ake i te akatuakaouanga i tona oa ia Lazaro: “E taku Metua, e akameitaki au ia koe, ko koe i akarongo mai iaku nei. Kareka au, kua kite au e, ka akarongo ua mairai koe iaku; no teianei ra aronga i akapiri mai kiaku nei i karanga atu ei au, kia akarongo ratou e, naau au i tono mai.” (Ioane 11:41, 42) Ko te papu anga e ka pau mai tona Metua i taua pure ra te akakite maira i te ririnui o tona akarongo. Ko teia pirianga i rotopu i te pure ki te Atua e te akarongo ki Aia e akakite anga mei ta Karaiti i tuatua ki te au pipi ra: “Te au mea katoatoa ta kotou e pati kia pure ra, kia [“akarongo,” NW] e, e rauka taua au mea ra.”—Mareko 11:24.
Me kare o Iesu akarongo, eaa ra aia i pure ei ki te Atua? Na ta Kerititome apiianga tau kore i te tuatua tapu no te Toru Tai, e ko Iesu e tangata e te Atua katoa oki aia i taua tuatau ra, kua akapoiri i te tuatua o te Puka Tapu ra. Kua arai te reira i te au tangata kia kore e kite i te marama ua o te Puka Tapu e tona mana oki. Koai ra ta te tangata ko Iesu i pati atura? Koia uaorai ainei? Kare ainei aia i kite e ko te Atua aia? E me ko te Atua aia e kua kite aia i te reira, eaa ra aia i pure ei?
Ko te au pure a Iesu i te ra openga o tona oraanga ki te enua nei te oronga maira kia tatou i tetai kite oonu atu ki roto i tona akarongo ngaueue kore i tona Metua i te rangi ra. I te akakiteanga i te manakonako anga e te tapapa anga papu, kua pati aia: “E teianei, e taku Metua, ka akakakā mai koe iaku i mua i toou aroaro na, i te kakā noku ia koe ou ua teianei ao.”—Ioane 17:5.
I te kiteanga e ko tona au timata anga ngata rava e tona matenga kua vaitata, i te po iaia i roto i te kainga i Getesemane i runga i te Maunga i Olive ra, “kua taitaia iora aia, e teiaa tukituki akera,” e kua tuatua maira aia: “Kua pini rava toku vaerua i te mamae mate maata.” (Mataio 26:36-38) Kua tuturi iora aia e kua pure: “E taku Metua, kia tika ia koe ra, e apai ke atu koe i teianei kapu: kia tupu ra toou anoano, auraka toku.” Ei reira “kua mama maira tetai angela no te rangi mai kiaia, kua akamaroiroi maira iaia.” Kua akarongo maira te Atua ki tana pure. No te taitaia o tona au manako ngakau e te teiaa o te timata anga, “e mei te toto kurukuruatu ra tona ou i te topa anga ki raro i te one.”—Luka 22:42-44.
Eaa te akakiteia maira e to Iesu au mamaeanga, e tona anoano kia akamaroiroiia mai, e pera katoa tana au pati anga ra? “Okotai apinga te papu ra,” ta Jacques Guillet i tata, “kua pure a Iesu, e ko te pure tetai tuanga puapinga maata o tona oraanga e tana au angaanga katoa oki. Kua pure aia mei ta te au tangata i pure ra, e kua pure aia no te au tangata. I teianei, kare e rauka kia manakoia te au pure a te au tangata me kare e akarongo. Ka rauka ainei kia manakoia ta Iesu au pure ma te kore e akarongo?”
I te tautauanga i runga i te rakau tamamae anga i mua poto ake i tona matenga, kua kapiki ra Iesu ma te reo maata, i te taikuanga i tetai taramo a Davida. Ei reira, na roto i te akarongo, ma te reo maata, kua kapiki atura aia i tana pati anga openga: “E taku Metua, te tuku atu nei au i toku vaerua ki to rima na.” (Luka 23:46; Mataio 27:46) Te tuatua ra tetai uri anga Itale no te kapiti anga akonoanga, Parola del Signore, e ‘kua tuku atu a Iesu i tona oraanga’ ki te Metua ra.
Kua tuatua a Jacques Guillet: “I te akaarianga mai kia tatou i te Karaiti tei akatatauroia ra, te kapikianga ki tona Metua na roto i te au taramo a Iseraela ra, te akapapu maira te aronga tata Evangeria kia tatou e ko taua kapiki ra, te kapiki a te Tamaiti anau-tai ra, e kapiki taitaia takiri, ko tetai kapiki irinaki anga takiri, e kapiki no te akarongo, te kapiki no tetai matenga i roto i te akarongo.”
I te aro anga ma teia akataka anga meitaki e te akakite anga marama tikai, kua tauta tetai papaki o te aronga apii akonoanga kia akakite i tetai takake anga i rotopu i te akarongo e te “irinaki anga.” Inara, ko taua takake anga ra, kare ia i akatumuia ki runga i te au Tuatua Tapu ra.
Inara eaa tikai ta te au timataanga kino tana i akakoromaki te akakite maira no runga i te akarongo o Iesu?
Akaoti Meitakiia te ‘Akaoti Meitaki i to Tatou Akarongo’
I te pene 11 o tana reta ki te au Epera 11 ra, kua taiku te apotetoro ko Paulo i te urupu maata o te tane e te au vaine tiratiratu o te au tuatau i mua ake i to te au Kerititiano ra. Kua taopenga atura aia, na te touanga ki te akaraanga maata rava e te oti meitaki o te akarongo: “Ma te akara tamou kia Iesu i te tumu e te akaoti [“meitaki,” NW] i to tatou akarongo; ko tei akakoromaki i te satauro, kare i akono i te akama . . . Akamaara marie oki iaia, ko tei akakoromaki i te reira tu akakino a te aronga rave ara iaia uaorai, kia kore kotou e akaroiroi, kia kore oki e taitaia to kotou ngakau.”—Ebera 12:1-3.
Te tuatua ra te maata anga o te aronga apii akonoanga e ko teia irava kare e tuatua ana no to “Iesu uaorai akarongo” mari ra, e, ko tana angaanga koia “tei akamata me kare tei akatumu i te akarongo.” Ko te tuatua Ereni te·lei·o·teś te taikuia ra i roto i teia takiota tuatua te tuatua ra no tetai te akaoti meitaki ra, te kite ra me kare te akaoti ra i tetai apinga. Ei te “Akaoti Meitaki,” kua akaoti takiri a Iesu i te akarongo na roto i te tu e kua akatupuia te au totou Puka Tapu i tona aerenga mai ki te enua nei e kua akanooia tetai pange ketaketa atu no te akarongo. Inara kua riro ainei te aiteanga o teia e kare ona akarongo?
Te au tuatua no roto mai i te reta ki te au Epera ra taau e kite ra i te pia i te kapi 15 ra kare e akaruke mai ana i te ekoko anga. Kua akaoti meitakiia to Iesu akarongo na tona au mamaeanga e tona kauraro anga. Noatu rai e tangata apa kore ua aia, na tei tupu ra kiaia i akariro iaia kia oti meitaki e kia oti takiri i te au mea ravarai, noatu i te akarongo, kia riro ei kia tau meitaki aia ei Taunga Maata no te ora o te au Kerititiano mou. Kua pati akatenga aia ki tona Metua “ma te aue maata e te roi-mata,” e “tiratiratu” aia ki te Atua ra, e “tu mataku Atua” tona. (Ebera 3:1, 2; 5:7-9; akaaite ia NW.) I rokoia katoa oki aia “i te au timataanga katoa” “mei ia tatou katoa nei rai,” ta Ebera 4:15 i tuatua, koia oki, mei tetai ua atu Kerititiano tiratiratu ra tei rokoia to ratou akarongo i te “au timataanga e manganui te tu ra.” (Iakobo 1:2, 3) Ka tau ainei kia irinaki ia e ka rauka kia tuku ia Iesu kia timataia “mei” tana au pipi rai e kia kore e timataia tona akarongo mei to ratou rai?
Te au pati anga, kauraro anga, mamaeanga, au timataanga, te tu tiratiratu, e te tu mataku Atua te akakite maira i te akarongo oti takiri o Iesu ra. Te akakite maira te reira e kua riro aia e ko te “Akaoti Meitaki i to tatou akarongo” i muri ake ra i te akaoti meitaki anga i tona uaorai akarongo. Te taka meitaki ra, kare aia i te Atua te Tamaiti ra, mei ta te apiianga Toru Tai e apii maira.—1 Ioane 5:5.
Kare Ainei Aia i Irinaki i te Tuatua a te Atua?
Te akariro ke ra te apiianga Toru Tai i te manakoanga o te aronga apii akonoanga e kua riro ratou kia aru tamou i te tumu mamao roa e “kare [a Iesu] e irinaki i te Tuatua a te Atua e tana tuatua” no te mea “ei te Tuatua tikai na te Atua ra, ka rauka anake iaia i te akakitekite i taua tuatua ra.”—na Angelo Amato, Gesù il Signore, ma te tikaanga ekaretia.
Inara, eaa te akaari tikaia maira e ta Iesu au taiku anga tamou i te au Tuatua Tapu ra? I tona timataangaia ra, kua taiku mai aia e toru taime mei te au Tuatua Tapu ra. I te toru o tana pauanga kua akakite kia Satani e te akamori ra a Iesu i te Atua anake ua. (Mataio 4:4, 7, 10) I etai atianga e manganui kua akakite maira Iesu i te au totou tei piri atura kiaia uaorai, te akaari ra i tona akarongo i to ratou tupu anga. (Mareko 14:21, 27; Luka 18:31-33; 22:37; akaaite ia Luka 9:22; 24:44-46.) Mei teia akara matatio anga ka tau tatou kia akatika e kua kite a Iesu i te au Tuatua Tapu tei akauruia ra e tona Metua, kua akara aia ia ratou ma te akarongo, e kua irinaki takiri aia i te tupu anga o te au totou tei akakite maira i tona au timataanga, te mamaeanga, te matenga, e te tuakaou anga.
Ko Iesu, te Akaraanga no te Akarongo Kia Aruia
Kua kukumi ua a Iesu i te kukumianga i te akarongo tae roa ki te openga kia rauka te tamou i te tiratiratu ki tona Metua e ‘kia riro te re o teianei ao iaia.’ (Ioane 16:33) Me kare e akarongo, kare e rauka kia riro mai taua tu autu ra. (Ebera 11:6; 1 Ioane 5:4) No taua akarongo autu ra, kua riro aia ei akatauanga ki tana au pipi tiratiratu ra. E mea tika rava e akarongo tona i te Atua mou ra.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Ko tetai uriuri anga maata atu no te tu tau kore o te apiianga Toru Tai ka kitea tei roto ia i te poroutia Should You Believe in the Trinity?, tei neneiia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Pia i te kapi 15]
Akaoti Meitakiia a Iesu Koia te “Akaoti Meitaki”
Ebera 2:10: “E mea tau oki iaia, nona te au mea katoa nei, e nana te au mea katoa nei i anga, i te arataki anga i te tamariki e manganui i te ao ra, kia akariro aia i te tumu o to ratou ora [“kia oti meitaki,” NW] i tona uaorai mate.”
Ebera 2:17, 18: “I tikaʼi iaia kia akariroia mai mei tona au taeake te tu i te au mea katoa ra, kia riro aia ei taunga maata tuatua mou e te aroa ua, i te au mea a te Atua ra, kia tatara aia i te ara a te tangata nei. E koia uaorai oki i mate i te mea i rokoia e te timataanga ra, e tika oki iaia kia tauturu mai i te aronga i timataia ra.”
Ebera 3:2: “Ko tei akono meitaki atu iaia i tei akataka mai iaia ra, mei ia Mose katoa i akono meitaki i te are katoa o te Atua ra.”
Ebera 4:15: “Kare oki to tatou i te taunga maata e kore e tika kia aroa mai ia tatou i to tatou au paruparu nei; i rokoia katoa oki aia i te au timataanga katoa, mei ia tatou katoa nei rai, kare rava ra e ara.”
Ebera 5:7-9: “Kua tuku oki te Mesia i te pure, i tona ora anga, i te pati anga atu kiaia, ma te aue maata e te roi-mata i Tei tika kia akaora iaia mei te mate maira, e i akarongoia aia [“no tona tu mataku Atua,” NW]. E Tamaiti ua rai oki aia, i kite aia i te akamoraro i tona au mate; E no te mea kua [“akaoti meitakiia,” NW] aia ra, riro atura ïa ei tumu no te ora mutu kore.”