Te Mataku—E Mea Matauia i Teianei Kare ra e Tuatau Ua Atu!
KARE te aronga apiipii i te Tuatua na te Atua e poitirere ana e e mea matauia te mataku. Mei ta te Au Kite o Iehova i akakitekite maata i roto i ta ratou angaanga tutu aere, e maata te kite anga tika te vaira e te noo nei tatou ki roto i tetai tuatau akairoia i roto i te tuatua enua tangata nei. Kua kite koe e te akairoia ra te reira e te mataku tei totoa maata ra. Inara kua roa te tuatau i to Iesu akairo anga, me kore tou anga ki to tatou tuatau. Te pau ra aia i te au uianga a te au apotetoro no runga i tona parutia e te openga o te akatereanga o te au mea nei, me kore “te openga o teianei ao.”—Mataio 24:3.
Teia tetai tuanga o ta Iesu i totou:
“E tu mai tetai enua e tamaki mai ki tetai enua, e tetai basileia e tamaki mai ki tetai basileia: E te ngaruerue maata i te enua i tera ngai i tera ngai, e te onge, e te maki-mate, e te mea rikarika, e te au akairo mamaata, i te kitea anga mai i runga i te rangi.”—Luka 21:10, 11.
Te kite ra koe i tana tuatua no runga i “te mea rikarika”? I muri mai i roto i taua pau anga rai, kua akakite akaou a Iesu i tetai kite anga puapinga no runga i te mataku te ka pa titika e te viviki atu ia koe e tei akaperepereia ra e koe. Inara i mua ake ka akamanako ei i te reira, ka akara poto ua ana tatou i etai au kite anga maata atu e te noo nei tatou i roto i te au ra openga.—2 Timoteo 3:1.
Te Mataku Tikai o te Tamaki
Kua akaruke mai te au tamaki anga vaeau i te au ngai e manganui o te enua nei ma te kinokino ra. Ei akaraanga, kua kapiki te makatini Geo i te au roto inu te ka ua ra i muri ake i tetai tamaki anga i ou ake nei i Itinga Rotopu e ko “te tumatetenga mareva maata rava atu tei akatupuia e te rima tangata.” Kua riro te au tamaki ei tamate me kore ei akapirikoki e au ngauru o te au mirioni au tangata. E tere atu i te au mirioni au vaeau e te au tangata tei matemate i te Tamaki I o Teianei Ao, e 55 mirioni tei matemate i te Tamaki II o Teianei Ao. Kia akamaara e ei tuanga o te akairo e te vaitata maira te openga o teianei ao, kua karanga a Iesu e “[ka] tu mai tetai enua e tamaki mai ki tetai enua, e tetai basileia e tamaki mai ki tetai basileia.”
Kare katoa tatou e akangaropoina i ta te tangata au tauta anga o te tamate anga tu tangata—te akapouanga o te au katiri me kore te au iti tangata katoa. Kua riro te au mate o te mirioni ua atu au tangata Amenia, au tangata Kamupotia, au tangata ngati Iuda, au tangata Ruanata, au tangata Ukarania, e tetai pae atu ei akamaata atu i to te tangata nei apa anga i te toto i te tuatau o te 20 anere mataiti. Te tupu ua atura te taanga i te au enua te akamaroiroiia ra te au makitakita anga eteniki e te aronga akonoanga tau kore. Ae, te tamauu nei te au tamaki i te enua ki te toto tangata.
Te tamatemate nei te au tamaki o teia tuatau i te au tangata noatu i muri ake i te ope anga te tamaki. Ei akaraanga, ka tamanako ana i te tuku ua anga i te au maina ki tetai ua atu ngai i te enua nei. Kia tau ki tetai ripoti na te akaaerenga kimikimi anga ko te Tiaki Anga Tika Anga Tangata, “mei te 100 mirioni maina takapini i teianei ao ka riro ei tamate i te au tangata.” Te riro ua atura teia au maina ei mea tumatetenga ki te au tangata, te au vaine, e te au tamariki ua nei, i muri roa ake te akamutu anga te tamaki tei taangaangaia ra ratou. Kua karangaia e i te au marama tataki tai e tauatini ua atu te mamae ra me kore te tamatemateia ra e te au maina enua i roto i te tere atu i te 60 au enua. Eaa ra teia takino anga ki te oraanga e te mero kopapa kare i akaatea takiriia atu? Kua akakite The New York Times e: “E maata atu te au maina te tanuia ra i te ra tataki tai i tei akamateia i roto i te au ngai akaatea anga maina, no reira te tupu marie ua atura te aronga tei kinokino.”
Kua ripoti te reira nutipepa 1993 e na te okookoanga i teia au maina kua riro ia ei pitiniti te “tutaki ra e taea te $200 mirioni i te mataiti okotai.” Te kapiti maira te reira “i etai 100 au kamupani e te au akaaerenga kavamani i roto i te 48 au enua” e “tei akau ana e 340 au tu [maina] tukeke.” Ma te tu kino ra, kua maaniia etai au maina kia akara anga e mei te au apinga kangakanga rai kia rekaia ratou e te au tamariki! Ka tamanako ana, te takete tikai anga i te au tamariki ua nei no te akakinokino e te akapou atu! Kua karanga tetai tataanga “E 100 Mirioni Au Matini Tamate Anga” no te au maina e e maata atu tana au tangata i “tamate me kore i akakinokino i ta te tamaki anga kemikara, te au apinga ora e te nukiria.”
Inara kare ko te au maina enua anake ua te apinga akatupu mate te okookoia ra i te au makete o teianei ao. Te rave ra te aronga noinoi okooko apinga tamaki ra i tetai pitiniti e pirioni ua atu tara i te au enua katoatoa. Kua ripoti The Defense Monitor, tei neneiia e te Ngai no te Akakite Anga Paruru Anga e: “I te ngauru mataiti openga i topa kua akau [tetai enua rongoia] i te au apinga tamaki mei te $135 Pirioni te maata.” Ko teia enua ririnui nei kua “akamana [katoa aia] i te okooko anga o tetai $63 Pirioni maata no te au apinga tamaki, te akatu anga apinga vaeau, e te terenianga ki te 142 au enua.” No reira te ruruia ra te au ua no te tamaki anga e te mamae anga tangata i te tuatau ki mua. Kia tau ki The Defense Monitor, i te “1990 anake ua, kua tereniia e 5 mirioni au tangata no te apinga tamaki, kua pou e tere atu i te $50 Pirioni, e kua tamateia okotai kota mirioni au tangata, te maata anga ia ratou e au tangata ua nei.” Ka rauka tikai ia koe i te akamanako i te au tamaki e manganui tei tupu ra mei te reira mataiti mai, te apaianga mai i te mataku e te mate ki te au mirioni maata atu!
Maata Atu te Takinoanga i te Enua e Tona Ora Katoa
Kua akamatakite a Poropeta Barry Commoner e: “Te irinaki nei au e, te taero anga putuputu i te enua nei, me kare e tapupuia, ka takore ia i te turanga meitaki o teia paraneta ei ngai no te oraanga tangata.” Kua tuatua katoa aia i te manamanata e kare ko te tu manako kore ua mari ra ko te tu noinoi ma te akakoro tikai. I toou manako ainei e ka tuku ua atu to tatou Atua meitaki e te aroa i teia turanga kia tupu ua atu, te akarukeanga mai ia tatou ki roto i te mataku maata o te taero anga? Te riro nei te takinoanga o te enua ei au kapikianga no tetai akaokoanga ma te aronga takino ra e oti tetai akaou anga tu-Atua o te paraneta. Ko te tuanga ia o ta Iesu i rave i roto i tana pau anga ki te au apotetoro no runga i “te openga o teianei ao.”
I mua ake ka uriuri ei tatou e akapeea te Atua i te apai mai anga i te reira akaokoanga, ka akara maata ana tatou i te papaanga o te tangata nei. E mea maromaroa tikai tetai papaanga meangiti ua o ta te tangata ra akaviivii anga: te ua atiti e te angaanga noinoi o te pari rakau te takore ra i te au vao rakau katoa; te titiri puapinga kore ua anga i te au repo nukiria, te au kemikara poitini, e te au teita natura; te akaparuparuanga o te ariki paruru o te otone; e te taangaanga puapinga kore ua anga i te au apinga tamate ngangaere e te au apinga tamate manumanu.
Te riro nei te au inangaro okooko anga ei takino i te enua na tetai atu au tu kia puapingaia. E titiriia ana te au tane apinga teita i te au ra ki roto i te au kauvai, te au moana, e te mareva, e te one. Te tateita ra te au taineti i te au rangi ma te au apinga rere o te mareva, te kore anga e tama atu i te reira. Te riro viviki maira te enua i te koropiniia e tetai ngai titirianga teita i te mareva. Naringa kare te au mea natura ta te Atua i maani e raukaʼi i te enua i te akaou iaia uaorai, kare to tatou kainga enua e turu i te tu oraanga, e papu e kua ngaro ke atu ana te tangata i te maremoia ki roto i tana uaorai teita.
Te akataero katoa ra te tangata nei iaia uaorai. Ei akaraanga, te takino anga avaava e tetai atu tu apinga akakona. I te Unaite Teite, kua karangaia taua takino anga apinga akakona e ko “te manamanata oraanga kopapa numero tai o te enua.” Kua pou i te reira enua e $238 pirioni i te mataiti okotai, e $34 pirioni kua akapouia ki runga i “te rapakau anga anoano koreia [koia oki, ka rauka i te kopaeia atu].” Eaa toou manako i te moni e te au oraanga te pou ra i toou ngai e noo ra?
Te au tu oraanga rave ua e te tau kore, e manganui tei anoano ra ei tika no ratou, kua akatupu te reira i tetai tupuanga mataku o te au maki mate na roto i te ravenga ainga, te apai anga mai i te mate vave. Kua kiteaia e te akaari maira te au akakite anga o te aronga mate i roto i te au nutipepa o te oire mamaata, i tetai tupu anga numero o te aronga e mate ra i to ratou 30 e te 40 mataiti anga. No teaa ra? I te maata anga o te taime no te mea kua tukutuku ua atu ratou i te rave i te au tu takino ra. Ko teia tupu anga kino i roto i te au maki ainga e tetai atu te tano katoa ra ki ta Iesu totou, no te mea kua karanga aia e ka tupu “te maki-mate.”
Inara, te taero anga kino rava atu koia oki ko te manako e te vaerua tangata, me kore te tu. Me akara akaou koe i te au tu kino katoatoa ta tatou i taiku mai e nei, kare ainei i te mea tika e ko te maata anga ia ratou e tupu anga ia o te au manako taeroia? Ka akara ana i te kino ta te au manako viivii ra ka akatupu na roto i te au ta tangata, te au tauati, te au kekeia, e tetai atu au tu kino tei akatupuia e tetai tangata ki rungao i tetai atu. E manganui te kite katoa ra, i te mirioni ua atu au titiri anga pepe e raveia ra i te au mataiti okotai e e akairo ia o tetai takino anga manako e te pae vaerua.
E maata ta tatou e kite ra i roto i te tu o te au mapu. Te tu akangateitei kore no te au metua e tetai atu mana akaaere te akaputu maira ia ki te pururu anga o te ngutuare tangata e te patoi anga i te ture e te tu mako. Teia ngere anga i tetai mataku meitaki no te mana akaaere te piri tika atura ia ki to te au mapu ngere anga i te tu pae vaerua. No reira, te riro ra te aronga e apii ra i te au mea tupu ua, te irinaki anga kare e Atua, e tetai atu au manako takore akarongo ra, ei apai i te apa maata ra. Te apa katoa ra te aronga apiipii akonoanga e manganui, i ta ratou tauta anga kia arikiia e no teia tuatau e “te tika ra,” kua uri ke ratou mei te Tuatua na te Atua. Te apii ra ratou e tetai pae atu tei akakeuia e te tu pakari o teianei ao, i te au apiianga tangata rotai kore ra.
Te kite uaia ra te au tupu anga i teia tuatau. Te akakeuia ra te au tangata, kare na te aroa no te Atua e te au tangata nei, mari ra na te tu noinoi e te makitakita. Te au ua kino e totoa maata ra ko te tu akono tau kore, te ta ua, e te manako puapinga kore. Ma te maromaroa, te akatupu ra teia i te au tangata tiratiratu kia mataku, kapiti mai te mataku e ka takore te tangata iaia uaorai e te paraneta.
Ka Kino Ua Atu Rai me ka Meitaki Mai?
Eaa ta te tuatau ki mua e mou ra no te mataku? Ka tupu ua atu rai te mataku, me kore ra ka autuia ainei? Ka akara akaou ana tatou i ta Iesu i akakite ki tana au apotetoro.
Kua tou aia ki etai mea te ka tupu i te tuatau ki mua—te mate maata. Teia tana au tuatua: “E i muringao i taua tuatau mate ra, kare e roaia, e akapoiriia te rā, e kare te marama e kakā mai, e topa mai oki te au etu o te rangi, e te au mea mana o te rangi ra e ruruia ïa. Ei reira e kiteaʼi te akairo o te Tamaiti a te tangata ki runga i te rangi: e ei reira te au kopu-tangata ravarai o te ao nei e aue ei, kia kite ratou i te Tamaiti a te tangata i te aere anga mai na roto i te tiao rangi, ma te mana, e te kakā maata.”—Mataio 24:29, 30.
No reira ka tapapa atu tatou e kare e roa atu ana ka akamata te mate maata. Te akakite maira tetai au totou Puka Tapu e ko te tuanga mua o te reira koia oki ko te akaoko anga ki runga i te akonoanga pikikaa takapini i te ao katoa. I reira te au tupu anga poitirere tei taikuia atura e tupu ei, kapiti mai te au tupu anga tukeke o te rangi ra. Eaa te ka tupu ki te mirioni ua atu au tangata?
Ka akara ana tatou i tetai papaanga aiteite mei ta Iesu pauanga, i reira tatou e kite ei i te au tuatua totou akamaataia:
“E e akairo to roto i te rā, e to roto i te marama, e to roto i te au etu; e te mate anga o te pa enua o te ao nei i te tumatetenga; te tai e te kare i te aruru anga; E te taravai anga o te ngakau tangata i te mataku, e te manako ua anga i taua au mea ra i te vaitata anga mai i te ao nei; ka riro oki te au mea mana o te rangi ra i te ruruia.”—Luka 21:25, 26.
Te vaira teia i mua ia tatou. Inara kare ko te katoa anga o te au tangata te taravai anga o te ngakau i te mataku ra. Mari ra, kua karanga a Iesu e: “E kua tupu anake teianei au mea, e nānā to kotou mata ki runga, e akateitei to kotou mimiti; te vaitata maira oki to kotou ora.”—Luka 21:28.
Kua tuatua aia i taua au tuatua akamaroiroi ra ki tana au pipi mou. I te mea e te taravai anga me kore ra te ru anga ma te mataku ra, e tumu ta ratou no te nana i to ratou mimiti ma te mataku kore ra, noatu te kite anga e te vaitata maira te take o te mate maata i te tupu ra. Eaa ra ka kore ei e mataku?
No te mea kua karanga taka meitaki te Puka Tapu e e aronga tetai te ka ora mai i teia “mate maata” katoa ra. (Apokalupo 7:14) Te papaanga tei taputou ra i teia e me ko tatou tetai i rotopu i te aronga te ka ora mai, ka rekareka tatou i te au akameitakianga kare e tupu akaou mei te rima o te Atua ra. Te taopenga ra te reira ma te akapapu anga na Iesu “e angai ia ratou, e e arataki oki ia ratou ki te au pupui anga o te vai ora, e na te Atua e orei i to ratou roi-mata katoa i to ratou mata.”—Apokalupo 7:16, 17.
Ko taua aronga ra—e ka kapitiia atu tatou—te ka rekareka i taua au akameitakianga kare o ratou au mataku te riro ra ei takino i te au tangata i teia tuatau. Inara, kare te aiteanga e kare tikai o ratou mataku, no te mea te akaari maira te Puka Tapu e te vaira tetai mataku tau e te meitaki. Na te atikara te ka aru mai e akakite atu i teia e akapeea ta te reira akakeu anga ia tatou.
[Tutu i te kapi 8]
Te tapapa mataora atu nei te aronga akamori ia Iehova i te ao ou te vaitata maira
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 7]
Taero: Tutu: Godo-Foto; roketi: Tutu U.S. Army; au tumu rakau ka: Richard Bierregaard, Smithsonian Institution