Masada—E Tika Ainei Kua Aere Mai te Mesia?
TE AKAMARINGI toto i roto i te ingoa o te akonoanga e mate tupu ua teia i roto i te tuatua enua. I Masada tikai, i te mea e au akakeu anga no te tu o te akonoanga e tona aronga paruru. Me atoro koe i te au ngai ko anga i Masada, ka kite koe i tetai sunago tei akapueuia te ngai e aravei ana te au tangata ta ki te koke potopoto no te akamori e te au ngai pai anga tei matauia i te pae o te akonoanga tei taangaangaia no te tamaanga.
Kua kite katoaia mai tetai potopotonga o te Puka Tapu i Masada. Penei ka umere koe e akapeea, te tuatua Puka Tapu tei rauka i te au tangata ta ki te koke potopoto i te akaaiteia anga ki ta tatou e tatau ana i te Puka Tapu i teia tuatau? I roto i tana puka Masada, kua tuatua te Taote a Yigael Yadin no runga i te kiteanga mua o te reira:
“Kua akaari vivikiia mai tetai akara matatio anga viviki i te reira ngai e ko teia tetai potonga mei te Puka o Salamo, e ka rauka katoa ia tatou i te kite i te au pene: te tuanga mei ia Salamo 81 ki te Salamo 85. . . . Ka rauka i te oronga i te tuatau ma te kore e ekoko anga. Kare e tau e i muri roa ake i te mataiti 73 AD [T.N.], te mataiti i topa ei a Masada. . . . Teia tuanga mei te Puka o Salamo, mei tetai atu au pokai puka tapu ta matou i kite i muri mai, e vaitata i te aiteite tikai . . . ki te au irava o te puka puka tapu ta tatou e taangaanga ana i teia tuatau.”
Te tika, kua irinaki te au tangata ta ki te koke potopoto e ka akameitaki te Atua Tei Tata i te au Tuatua Tapu Epera i ta ratou akatupuanga no te patoi ia Roma. I The Universal Jewish Encyclopedia e akamarama ra: “E maata atu te maroiroi o te ngati Iuda i te Tamaki Maata no te patoi ia Roma (66-73 T.N.) kua akaririnuiia te reira e ta ratou irinakianga e te vaitata maira te tuatau Tutara Anga na te Mesia. Kua akatupu maata atu te ngaro anga o te Iero i ta ratou tamanako anga ki te aerenga mai o te Mesia.”
Te Aerenga Mai o te Mesia
Kua akakite The Encyclopedia of Religion, “e maata te taime ka akatupu te au ngati Iuda oraora i te tutara a te mesia i ta ratou au akapapaanga tei tamanako ua ki runga i te Puka a Daniela.” E tika, kua akakite te peroveta Epera a Daniela i te aerenga mai o te ‘Arataki ko te Mesia.’ (Daniela 9:25) I roto i tetai nga tataanga e rua, kua tuatua a Daniela e ka riro mai te Mesia ei Tutara no teianei ao e ka takore atu Tona Patireia i te au kavamani a te tangata te patoi pouroa ra.—Daniela 2:44; 7:13, 14.
Kua manako te au ngati Iuda orureau i te anere mataiti mua e kua tae mai te taime no te tupuanga o teia au orama tei totouia. “Eaa tei akakeu maata rava atu ia ratou kia tamaki,” i tuatuaʼi a Josephus, “no [te irinaki anga] e i te reira taime ka riro mai tetai i to ratou enua ei tutara no teianei ao.” Inara kua akakite a Daniela e ka “tipu keia” na mua te Arataki o te Tutara na te Mesia e i muri ake i tona matenga ka apainaia mai a Ierusalema e tona iero kia takoreia e ‘te iti tangata o tetai atu arataki te aere maira.’—Daniela 9:25, 26.
Au Manako Ngati Iuda o te Tutara Etene
Kua akatakakeia a Iudea i te anere mataiti mua i rotopu i te aronga apinganui meangiti ua e te putaua e manganui. Etai au ngati Iuda apinganui, i rotopu tikai i te au Sadukea e te au Pharisea, kua akaperepere ratou i te taoonga mana ta Roma i akatika kia rauka ia ratou i roto i te enua, e kua akavaavaa ratou i te au tangata noa ua. No reira, kua patoi ratou i tetai ua atu manako o te orureau anga, e te angaanga ra no te pirianga au ma te au Roma.—Luka 16:14; 19:45, 46; Ioane 2:14; 7:47-49; 11:47, 48.
I tetai tua, kua mamae tetai pae au Iudea ua nei i raro ake i te apainga teiaa a te tero anga a te Roma e te tu kikino a to ratou uaorai au tangata enua. Kare ratou i apai i te tu pumaana i raro ake i tei kapikiia Pax Romana (Au Roma) inara kua inangaro i te taui. Kua tupu teia taumaro anga i te au inangaro o te tauetono anga kino na te tangata. Kua tata a Josephus, “kua iki tetai pupu no te akatere, e tetai ki runga i te ta ua e te keia anga i te aronga apinganui.”
Ei akaraanga, kua keia te au tangata ta ki te koke potopoto e kua tamate i te au taeake ngati Iuda e kua akatika i ta ratou angaanga ei pupu patoi ei akautunga i te au ngati Iuda tei tamanakoia e te angaanga kapiti ra kia Roma. Kua oronga tetai rapi e rua anere mataiti ko Johanan ben Torta, i teia tumu no te tumatetenga tei tupu ki te au ngati Iuda i te anere mataiti mua: “Kua noinoi ratou i te moni e kua makitakitaia atu tetai ki tetai.”
No reira rai te au ngati Iuda tei mataku tikai i te Atua i inangaro ei i te mama mai anga o te Mesia, ta ratou i manakonako ei ka opara i te tutara o Roma e te akatumu i tetai Patireia tika o te Atua. Inara kua kangakanga te au tangata tau kore ki runga i teia au manakonakoanga.
Au Mesia Pikikaa
Vaitata i te mataiti 33 T.N., kua akamaara atu tetai arataki o te ngati Iuda tona ingoa ko Gamaliela i te au taeake tutara o Ierusalema: “Kua tupu akenei oki i muri ake iaia, ko Iuda no Galilea, i te tuatau i tataiaʼi te ingoa ra, e kapiti atura aia i te tangata e manganui i te aru anga atu iaia: E mate katoa atura aia: E te aronga katoa i aru iaia ra, akangaoro rava atura ïa.”—Angaanga 5:36, 37.
‘Te tataanga ingoa’ tei tupu i ta Iuda akatupuanga kua akanooia i te 6 T.N. no te akakoroanga o te akamaata anga i te au tero no Roma. Te akakite maira a Josephus kia tatou e kua akakitekite a Iuda ki te ngati Iuda e “e aronga matakutaku me aru atu ratou i te tutaki anga i te au tero ki te Roma.” No ko mai te ingoa Iuda (Judas) i te ingoa Iuda (Judah), te akakite maira e no roto mai aia i te kopu i tamanakoia e no reira mai te Mesia. (Genese 49:10) Kua akakite te Cyclopædia a McClintock e Strong e, “tona tu akakeu ma te mura e tona rongonui i te au apiianga tei matauia e maata ua atu te numero tei piri atu ki tana turanga, e e manganui tei manako iaia e ko te Mesia.”
E akara ia Angaanga 5:37 te ripoti ra e kare te au tangata tei aru i teia Iuda nei i mate ma ia. Tana akatereanga, i tau ki te tangata apiipii ko Gaalya Cornfeld, “kua pakia te au tumu oonu no te au manakonakoanga tutara na te mesia.” Te tika, e rua arataki o te au tangata ta ki te koke potopoto ko Menahem e Eleazar, no roto mai raua i te reira Iuda o Galilea ra. I te akamataanga te orureau o te ngati Iuda i te 66 T.N., kua akapapa a Menahem i tona au tangata tei aru i te au apinga tamaki tei vai ana i Masada. I reira, “kua oki mai aia ei ariki ki Ierusalema” e “kua riro mai ei arataki no te orureau anga.” Kua kapiti atu te Encyclopaedia Judaica e, “vaitata rai e mea papu e kua tamanakoia a Menahem [tamaiti na] Iuda ei tetai Mesia.”
Tera ra, i te reira mataiti, kua taiaia a Menahem e te au mema o tetai akatereanga orureau o te ngati Iuda tei patoi ra. Kua oro tona au tangata aru ki Masada, te ngai i arataki ei a Eleazar i te au tangata ta ki te koke potopoto e tae ua atu ki te 73 T.N. Te akakite ra ta Eleazar tuatua tamate i te au apiianga tarevake a tona ai metua ko Iuda: “Kua roa akenei te tuatau e taku au taeake mataku kore, kua tauta tatou kia kore e tavini i te au Roma pera katoa i tetai ua atu mari ua ra ko te Atua.”
Te tu Takake o te au Kerititiano o Iudea
I mua ua ake i te orureau a te ngati Iuda i te 66 T.N., kua akatupuia te au putuputuanga Kerititiano i Iudea, kapiti atu rai, te putuputuanga i Ierusalema. (Angaanga 9:31) Kua maaniia teia e te au ngati Iuda tei irinaki e ko Iesu o Nazareta ra te Mesia tei akakiteia tona matenga e te tuakaouanga. (Angaanga 2:22-36) Kua akatotoa te au Kerititiano ngati Iuda i ta ratou au irinaki anga ia ratou e tapapa ra ma te au i te rua o te aerenga mai o te Mesia, ei tutara o teianei ao. Kua akakite takere mai ana a Iesu e ka oki mai aia “e roa ake ra.”—Mataio 25:19, 31; 28:19, 20; Angaanga 1:8-11.
Inara i te akamataanga o te orureau a te ngati Iuda i te 66 T.N., eaa tei paruru i te au Kerititiano o Iudea mei te apai angaia tona manuia anga mua? Kare i te mea ekoko e kua maara ia ratou te akamatakiteanga a to ratou Pu: “Ko tei rave i te koke ra, ka mate ïa i te koke.” (Mataio 26:52) Kua oronga katoa a Iesu i tetai akaraanga manako tau i te kavamani taoonga o te Etene. “Ka apai mari i ta Kaisara ra kia Kaisara; e ta te Atua ra, e apai ïa ki te Atua.” (Mareko 12:17) Tei maata atu, kua akakite takere a Iesu e ka aere mai te aronga akatutu ua i te tutara na te Mesia, te tuatua anga, “Ko au te Mesia; e vaitata oki taua tuatau ra,” inara kua akamatakite aia: “Auraka ra kotou e aru atu ia ratou.”—Luka 21:8.
Kua tamanako takere a Iesu i te ka tupu ki te orureau a te ngati Iuda, te tuatua anga: “Kia akara ra kotou ia Ierusalema i te takako angaia e te au nuku, kua vaitata rava tona pou i reira, kia kite mai kotou. Te aronga e noo i Iudea ra, ka oro ratou ki te maunga i reira; e to roto i te oire ra, ka aere ïa ki vao; e auraka to te au ngai katoa ra e tomo akaou ki roto i te oire. . . . e mate maata oki to te enua nei i reira, e te riri i rungao i teianei iti-tangata. E inga oki ratou i te mate koke, e arataki tuikaaia ïa ki te pa enua ravarai.”—Luka 21:20-24.
Te ririnui o te akapouanga kino tei aru mai i te orureau ngati Iuda e tupuanga akatutuia te reira i ta Iesu totou! Inara kua ora atu te au Kerititiano o Iudea na te akarongo anga kia “oro . . . ki te maunga.” “I mua ua ake i to Ierusalema koropiniia anga e Tito [i te 70 T.N.],” i akakiteʼi te Encyclopaedia Judaica, “kua neke atu te pupu Kerititiano ki Pella.” Ma te tau tikai, tei te tuanga tokerau a Pella tei roto i te poo vaevae o tetai maunga tuaivi tei tikoti ki tetai tua i te Kauvai o Ioridana e kua takake katoa tikai mei ia Iudea na roto i te O Ioridana. “E aka angaanga i te manako ka rauka teia ora naringa ta [Iesu] totou i tataia i muri ake i te raveanga,” i akakiteʼi a G. A. Williamson i roto i tana tuatua akamataanga kia Josephus—The Jewish War (Josephus—Te Tamaki a te Ngati Iuda).
E tikai, te ora anga manuia o te au Kerititiano o Iudea e tika e ririnui te reira e e au tangata aru ratou i te Mesia tika tikai. Te tupu maira te au uianga puapinga tikai. Eaa te akakoroanga o te aerenga mua o te Mesia? E eaa te akamatakiteanga ta te orureau a te ngati Iuda i tumatetenga ra e akatangi maira no tatou i teia tuatau, i te tuanga tikai o te tangata nei tei kapikiia “Kerititiano”? Ka uriuriia teia au uianga i roto i teia makatini.