Tuanga 9
E Kite ei Tatou e Tei Roto Tatou i “te Au Ra Openga”
1, 2. Akapeea tatou e kite ei e me tei roto rai tatou i te au ra openga?
AKAPEEA tatou e papu ei e te noo nei tatou i te tuatau e rave atu ei te Patireia o te Atua i teia akatereanga nei o te tutara anga a te tangata? Akapeea tatou e kite ei e te vaitata tikai ra tatou ki te tuatau e akaope ei te Atua i te au kino e te mamae?
2 Kua inangaro te au pipi a Iesu Karaiti i te kite i taua au mea ra. Kua ui ratou kiaia e eaa “te akairo” o tona taenga mai i te mana Patireia ra e “te openga o te akatereanga o te au mea nei.” (Mataio 24:3, NW) Kua pau a Iesu na te akakite matariki anga i te au tupu anga e te au turanga otetetete ra o teianei ao te ka kapiti ra ei akaari e kua tomo te au tangata ra ki roto i “te tuatau openga,” “te au ra openga” o teia akatereanga o te au mea ra. (Daniela 11:40; 2 Timoteo 3:1, NW) Kua kite ana ainei tatou i te reira akairo akaputuia i roto i teia anere mataiti nei? Ae, kua kite ana tatou i te reira ma te maata tikai!
Te Au Tamaki a Teianei Ao
3, 4. Akapeea te au tamaki o teia anere mataiti i te tano anga ki te totou a Iesu?
3 Kua totou a Iesu e e “tu mai tetai enua e patoi i tetai enua e te patireia e patoi i tetai patireia.” (Mataio 24:7, NW) I te 1914 kua o teianei ao ki roto i tetai tamaki tei kite ra i te au pa enua e te au patireia i te akateateamamao anga i te tu ra tei tuke mei tetai ua atu tamaki i mua atu i te reira. Te kite anga i te reira tika, kua kapikiia te reira e te au tangata tuatua enua o te reira tuatau e ko te Tamaki Anga Maata. Ko te tamaki mua te reira mei te reira te tu i roto i te tuatua enua, te tamaki anga mua o teianei ao. Kua matemate etai 20,000,000 au vaeau e te au tangata, tei maata rava atu i tetai ua atu tamaki i mua atu.
4 Kua riro te Tamaki Mua o Teianei Ao ei akamataanga o te au ra openga. Kua karanga a Iesu e ka riro teia e tetai atu au tupu anga ei “akamataanga o te au mamae no te mate.” (Mataio 24:8, NW) Kua tika atura te reira, no te mea e kino rava atu te Tamaki Rua o Teianei Ao, kua matemate etai 50,000,000 au vaeau e te au tangata. I teia 20 anere mataiti, tere atu i te 100,000,000 au tangata tei matemate i roto i te au tamaki, e a taime te maata atu i te 400 au mataiti i topa me kapitiia! Mei teaa te maata no te akaapa anga i ta te tangata tutara!
Tetai Atu Au Akaari Anga
5-7. Eaa etai atu au akaari anga e tei roto tatou i te au ra openga?
5 Kua kapiti mai a Iesu i tetai atu au tu te ka aru mai i te au ra openga: “Te ngaruerue maata i te enua i tera ngai i tera ngai, e te onge, e te maki-mate [te au maki kikino].” (Luka 21:11) Te tano tikai ra te reira i te au tupu anga mei te 1914 mai, no te mea kua tupu maata ana te au mamae mei teia au mate maata ra.
6 E tupu putuputu ana te au ngaruerue enua maata, te tamate anga i te au tangata e manganui. Kua tamate anake te maki vuru Hisepania e 20,000,000 au tangata i muri ake i te Tamaki Mua o Teianei Ao—kua tamanako etai pae e e 30,000,000 me kore e maata atu. Kua riro te AIDS ei tamate e anere e te tauatini ua atu au tangata e ka tamate e maata ua atu i te mirioni i te tuatau ki mua. I te au mataiti takitai e mirioni ua atu te mate ra i te au maki pukuatu, te maki tupu, e tetai atu au maki kikino. E maata ua atu i te mirioni te mate ra i te mate anga marie o te mate pongi. Te ‘au tangata akaoro oroenua o te Apokalupo’ ma ta ratou au tamaki, te rava kore o te au kai, e te au maki kikino tei totoa ra, kare e ekoko anga e kua tipu ana i te numero maata o te kopu tangata mei te 1914 mai.—Apokalupo 6:3-8.
7 Kua totou katoa a Iesu i te tupu anga i te maata o te kino te kiteaia ra i te au enua ravarai. Kua karanga aia e: “No te tupu anga maata o te au kino ra ka meangiti te aroa o te maata anga.”—Mataio 24:12, NW.
8. Akapeea te totou ia 2 Timoteo pene 3 i te tano anga ki to tatou tuatau?
8 Tei maata atu, kua akakite te totou Puka Tapu i te topa anga o te tu akono tei kitea i teianei ao katoa: “I te au ra openga ra ka tae mai te au tu kikino tei ngata roa no te akono atu. E riro te au tangata ei inangaro ia ratou uaorai, ei noinoi i te moni, ei manako iaia uaorai, ei akateitei, ei tapepe pikikaa, ei akarongo kore ki te au metua, ei akameitaki kore, ei akarongo akaaka kore, kare e aroa natura, kare i va no tetai ua atu koreromotu anga, ei akakino, ma te kore e akatere iaia uaorai, ei roto riri, ma te kore e aroa no te tu meitaki, ei pikikaa ra, ei manako pakari, ei kiia i te tu parau, ei aronga inangaro i te au mea e navenave ra kare ei aronga inangaro i te Atua, e tutu akono i te Atua ra inara kua pikikaa ia i tona ririnui . . . Ka aere ua atu te au tangata kino e te pikikaa ra mei te kino ki te kino rava.” (2 Timoteo 3:1-13, NW) Kua tika pouroa te reira au mea ki mua tikai i to tatou mata.
Tetai atu Tika
9. Eaa tei tupu i te rangi tei tano rai ki te taime o te akamataanga i te au ra openga i te enua nei?
9 Te vaira tetai atu tika no te akaapa i te tupu anga maata o te mamae i teia anere mataiti. Te tupu kapipiti anga ma te akamataanga o te au ra openga i te 1914, kua tupu tetai mea ei tuku i te tangata ki roto i te tumatetenga maata atu. I te reira taime rai, mei ta tetai totou i roto i te puka openga o te Puka Tapu e akakite ra: “E e tamaki tei runga i te rangi: ko Mikaela [ko Karaiti i tona mana i te rangi ra] e tana au angela, tamaki atura i te taae [ko Satani]; e kua tamaki maira te taae e tana au angela [te au temoni], Kare ra i riro te re ia ratou; e kare rava atura o ratou e nooanga i runga i te rangi. Uriia atura oki te taae maata ki vao, ko taua ovi taito ra ïa ko tei karangaia i te diabolo ra, e ko Satani oki, ko tei pikikaa i to te ao katoatoa nei, i uriia aia ki vao ki runga i te enua nei, e tana au angela katoa, kua uri katoaia ki vao.”—Apokalupo 12:7-9.
10, 11. Eaa te tuke o te au tangata i te taime i te tiria angaia mai a Satani e tana au temoni ki raro nei i te enua?
10 Eaa tei tupu ki te kopu tangata? Kua tuatua ua atu te totou e: “E mate ra oki to te enua e to te tai! tei raro atu na oki te diabolo ia kotou na, e riri maata oki tona, no te mea kua kite aia e e manga tuatau poto ua tona e toe nei.” Ae, kua kite a Satani e te vaitata ra tana akatereanga ki tona openga, no reira te rave ra aia i te au mea ravarai te ka rauka iaia no te akauri ke i te au tangata kia patoi i te Atua i mua ake ka akapaekeia atu ei aia e tona ao katoa. (Apokalupo 12:12; 20:1-3) Mei teaa te kino rava i taua au mea vaerua ra no te mea kua taangaanga tau kore ratou i to ratou anoano ma te tu rangatira! Mei teaa atura te kino i te turanga i raro ake i to ratou mana i te enua nei, mei te 1914 mai tikai!
11 No reira rai a Iesu i totou ei i to tatou tuatau e: “Te mate anga o te pa enua o te ao nei i te tumatetenga . . . E te taravai anga o te ngakau tangata i te mataku, e te manako ua anga i taua au mea ra i te vaitata anga mai i te ao nei.”—Luka 21:25, 26.
Te Vaitata Maira te Opengao te Tutara Anga Tangata e te Temoni
12. Eaa tetai o te au totou openga te toe ra kia akatupuia i mua ake ka ope ei teia akatereanga?
12 Eia au totou te vaira kia akatupuia i mua ake ka takore ei te Atua i teia akatereanga nei? E meangiti ua! Ko tetai mea openga tei roto ia 1 Tesalonia 5:3, te akakite ra: “Koi tuatuaʼi ratou no runga i te au e te tinamou, i taua taime rai tei rungao te mate maata ia ratou.” (The New English Bible) Te akaari maira teia e ka akamata te openga o teia akatereanga “koi tuatuaʼi ratou.” Ma te kitea koreia e teianei ao, ka papaki mai te akapou anga i te taime tamanako koreia, i te taime te manako ra te au tangata i to ratou au e te tinamou tei manakonakoia ra.
13, 14. Eaa te tuatau manamanata ta Iesu i totou ra, e ka akapeea te reira i te taopenga anga?
13 Te pou nei te taime no teianei ao i raro i te mana o Satani. Kare e roa atu ana ka ope te reira i roto i tetai tuatau manamanata koia ta Iesu i karanga e: “I reira e tupu ei te tumatetenga maata tei kore i tupu ana mei te akamataanga o teianei ao e tae ua mai ki teianei, kare, e kare rava e tupu akaou.”—Mataio 24:21, NW.
14 Te take o te “tumatetenga maata” ta te Atua tamaki ia ko Aramakito. Ko te taime te reira i tuatuaʼi te peroveta ko Daniela i to te Atua ‘akapueurikiriki anga e e akapou i te au basileia katoa ra.’ Tera te aite anga ka ope te au tutara anga i teianei a te tangata tei kore i iranaki ki runga i te Atua. Ka rave i reira tana tutara anga Patireia mei te rangi i te akaaere takiri i te au rave anga ravarai a te tangata nei. Mei ta Daniela i totou ra, kare akaou i reira, te mana akaaerenga e tukuia ki “etai ke.”—Daniela 2:44; Apokalupo 16:14-16.
15. Eaa te ka tupu ki te mana anga a Satani e tana au temoni?
15 I te reira taime ka kore katoa te au mana satani e te temoni ravarai. Ka akapaeia atu taua au mea vaerua patoitoi ra kia kore e rauka ia ratou i te “pikikaa akaou i te pa enua.” (Apokalupo 12:9; 20:1-3) Kua akautungaia ratou kia mate e te tapapa ra i te akapou anga. Mei teaa te rekareka no te au tangata ra kia rangatira mei to ratou mana kino ra!
Koai Ma te ka Ora Atu?Koai te Kare?
16-18. Koai ma te ka ora atu i te ope anga o teia akatereanga, e koai te kare?
16 Me raveia ta te Atua au akava anga ki runga i teianei ao, koai ma te ka ora atu? Koai te kare? Te akaari maira te Puka Tapu e ko te aronga tei inangaro ra i te tutara anga a te Atua ka paruruia e ka ora atu. Ko te aronga ra tei kore i inangaro i te tutara anga a te Atua kare e paruruia inara ka takoreia atu ma ta Satani ao ra.
17 Te karanga ra a Maseli 2:21, 22 e: “Na te aronga tiratiratu [te aronga tei kauraro i te tutara anga a te Atua] oki e noo i te enua, e te aronga apa kore te ka akatinamouia ki reira; Ka tipu keia ra te aronga kino [te aronga tei kore i kauraro i te tutara anga a te Atua] i te enua enua nei, e te aronga rave ara ra, ka kiriti tumuia ïa.”
18 Te karanga katoa ra a Salamo 37:10, 11 e: “E roa poto ake, e kare ua te tangata kino ra, . . . Kareka te aronga maru ra, ka noo ïa i te enua, e ka rekareka ratou i te maata o te au ra.” E te tuatua ra te irava 29 e: “Ka riro te enua no te aronga tuatua-tika, ka noo tamou rai ratou i reira.”
19. Eaa te ako anga te tau ra tatou kia manako ngakau?
19 E tau i reira tatou kia akamanako ngakau i te ako anga a Salamo 37:34, koia te akakite ra: “E tiaki atu ia Iehova, e akono tikai i tona arataa, e nana koe e akateitei kia rauka ia koe te enua: e ka kite koe i te mate o te aronga kino ra.” Te karanga ra te irava 37 e te 38 e: “E akairo ana i te apa kore, ka akara oki i te tiratiratu; e au oki te openga o te reira tangata; Kareka te aronga tatipake ra, ka pou anake ïa; ko te openga o te aronga kino ra ko te tipu keia.”
20. No teaa ra ka raukaʼi ia tatou i te tuatua e e au tuatau rekareka teia ta tatou e noo nei?
20 Mei teaa te akapumaanaanga, ae, mei teaa te akauruanga i te kite e te manako maira tikai te Atua e kare e roa atu ana ka akaope aia i te au kino ravarai e te mamae! Mei teaa te rekareka i te kite e te vaitata maira taua au totou kaka ra kare e roa atu ana!
[Tutu i te kapi 20]
Kua akakite te Puka Tapui te au tupu anga te ka akatupui “te akairo” o te au ra openga
[Tutu i te kapi 22]
Kare e roa atu ana, ka tipu keiaia Aramakito te aronga tei korei kauraro ki te tutara anga a te Atua.Ko te aronga tei kauraro ra ka ora atuki roto i tetai ao ou tuatua tika ra