Onesiphoro—Tei Akapumaana ma te Mataku Kore
“E AKAMANAKO i te aronga i tapekaia ra, mei te mea e, kua tapeka katoaia kotou; e te aronga i takinga-kinoia ra.” (Ebera 13:3) I te tata anga te apotetoro ko Paulo i teia au tuatua i te 61 T.N., kua kite takere ana aia i te tapeka anga e maata atu i te tai taime e te pera akaouia ra i mua ake i tona tamate anga ei tangata akarongo. (Angaanga 16:23, 24; 22:24; 23:35; 24:27; 2 Korinetia 6:5; 2 Timoteo 2:9; Philemona 1) Kua tupu te akarapurapu anga i te reira taime, mei teianei rai, no te au putuputuanga kia akono i te au taeake irinaki e na roto atura i te au timata anga i to ratou akarongo.
Tetai pipi o te anere mataiti mua tei riro tikai mei teia ko Onesiphoro. Kua atoro aia ia Paulo i te tuatau i tona tapeka angaia no te rua taime i Roma. No runga iaia, te tata ra te apotetoro: “Kia aroa mai te Atu i te kopu-tangata o Onesiphoro; kua matuapuru putuputu mai aia iaku, e kare i akama i taku nei pirianganaoa. Kua kimi marie ra aia iaku iaia i Roma nei, e kitea iora au.” (2 Timoteo 1:16, 17) Kua rave ainei koe i te tuatau no te manakonako i te aite anga tikai o teia au tuatua? Na te rave anga i te reira ka akamaata atu i toou tu ariki ia Onesiphoro. Ka kite koe e e tangata akapumaana aia ma te mataku kore.
To Paulo Tapeka Anga Rua
I muri ake i te tuku angaia kia aere mei tona tapeka anga mua, tei roto akaou a Paulo i tetai are auri Roma i raro ake i te au turanga ke. I mua atu ana, kua aere ua te au taeake ki tona uaorai are tarau, e kua papu iaia e te vaitata maira tona tuku angaia kia aere. I teia taime nei ra tei ngaropoinaia e te maata anga, kua kite uaia atu te tamate anga no te akarongo.—Angaanga 28:30; 2 Timoteo 4:6-8, 16; Philemona 22.
Tei roto a Paulo i te are auri i teia atianga o te 65 T.N. Mei te okotai mataiti tikai i mua atu—i roto ia Tiurai 64 T.N.—kua ka tetai ai na roto ia Roma—te takino maata anga e 10 oire o te 14 au ngai. Kia tau ki te tangata Roma tata tuatua enua ko Tacitus, kare i rauka i te Emepera ko Nero i te “akakore i te irinaki anga pikikaa e kua tupu te ai mei tetai akaueanga. I muri mai, ei takore atu i te akakite anga, kua tuku a Nero i te apa e kua tuku i te au tamamae anga pakari roa atu ki rungao i tetai pupu tangata tei makitakitaia no to ratou au tu mareka koreia, koia te au Kerititiano tei kapikiia e te katoatoa. . . . Kua riro to ratou au mate ei akakino anga o te au tu ke ke. Tei tapokiia ki te au pakiri manu taae, kua katikatiia ratou e te au puakaoa e kua matemate, me kore ra kua patiaia ki runga i te au rakau tapae, me kore kua tiriaia ki roto i te ai e kua ka, ei turama anga i te po, me pou ake te marama o te ao.”
Ko te turanga oki teia e ma te au manakonakoanga aiteite ta Paulo kite akaou anga iaia uaorai i roto i te are auri. No reira aia i akameitaki tikai ei i te au atoro anga a tona oa ko Onesiphoro! Inara ka akara ana tatou i taua turanga rai mei ta Onesiphoro akara anga.
Atoroanga ia Paulo te Mouauri
E noo ana to Onesiphoro kopu tangata ki Ephesia. (2 Timoteo 1:18; 4:19) Me kua aere mai a Onesiphoro ki te oire maata o te patireia no tana uaorai angaanga me kore ra no te atoro tikai ia Paulo kare te reira i akakiteia. Noatu ra, kua tuatua te apotetoro: ‘Ia Onesiphoro i Roma nei, kua matuapuru putuputu mai aia iaku.’ (2 Timoteo 1:16, 17) Eaa teia tu matuapuru anga? Noatu kua kapiti mai to Onesiphoro tauturu anga i te moni tauturu, kua riro katoa tona tae anga tikai ki reira ei akaketaketa e te akamaroiroi ia Paulo. Te tika, te tatau ra etai au urianga: “I te maata anga o te taime kua akaoraora aia i toku vaerua,” me kore “kua akapumaana putuputu aia iaku.”
Te akatupuanga i tetai anoano no te atoro i tetai mouauri Kerititiano i Roma i te reira taime kua riro rai ei akatupu i te au akaaoanga. Kare mei te au tuatau o to Paulo tapeka anga mua, te akara anga kare i rauka i te au Kerititiano Roma i te aravei iaia. I roto i tetai oire maata mei ia Roma, kare i te angaanga ngoie ua i te kimi i tetai mouauri uunaia i rotopu i te numero maata tei tapekaia no te au akaapa anga tukeke. No reira, kua anoanoia tetai kimikimi anga aruaru. Te akatutu ra te Tangata Apii ko Giovanni Rostagno i te au mea na teia tu: “Penei no te tukeke o te au tu ngata. Tei maata roa atu, kua anoanoia te tu karape matau koreia i roto i te kimi anga. Te akaputuanga i te akakite anga tuatua i teia ngai e tera ngai e te akara anga ma te anoano kia kitea te are auri tei mou i tetai mouauri ruaine aruaru tei akakinoia ma te au rave anga kino e manganui penei kua akakeu i te tarotokaka anga tau kore.”
Te peni ra te tangata tata ko P. N. Harrison i tetai tutu o taua turanga rai, te na ko anga: “Te akara anga te opu ra tatou i tetai mata ma te akakoro anga tikai i roto i te urupu tangata e neke aere ra, e e aru ma te manako viviki i teia tangata ke mei te au pae tai mamao o te Aegean, iaia e na roto atura i te pueu anga o te au mataara matau koreia, te topapa i te au ngutupa e manganui, te aruanga i te au manako ravarai, te akamatakite anga i te au tumatetenga tana e na roto atura inara te kore anga e tuku i te au i tana kimianga; e tae ua atu ki te taime i araveiia mai ei aia e tetai reo kiteia i roto i tetai are auri uunaia, e kua kite aia ia Paulo te tapeka angaia ki runga i tetai vaeau Roma.” Me e ngai te reira mei tetai are auri ua o Roma, papu e ngai anu, poiri e te viivii, te ngai e maata te au tu pirianganaoa e te au maki ravarai i reira.
Kia kiteaia ei oa no tetai mouauri mei ia Paulo e angaanga tumatetenga tikai. E tumatetenga roa atu kia atoro ua iaia. Na te akataka anga ia tetai uaorai ei Kerititiano ka o ki roto i te tumatetenga o te opu angaia e e tamateia na te tamamae anga. Inara kare a Onesiphoro i merengo ana i te atoro anga okotai ua me kore e rua. Kare katoa aia i akama e kare katoa i mataku ana i te rave “putuputu” i te reira. Kua aru tikai a Onesiphoro i te aiteanga o tona ingoa, “Oronga Puapinga,” te orongaanga i te tauturu aroa ma te mataku kore noatu te au tumatetenga.
Eaa ra a Onesiphoro i rave pouroaʼi i teia? Kua akakite a Brian Rapske e: “Kare te are auri i tetai ngai mamae anga anake ua, mari ra e ngai taitaia pakari no te au apiapi anga ta te reira ka apai mai ki te mouauri. Na teia manako anga, ka riro te au akamaroiroi anga te tae anga ki reira e te tuatua anga a te aronga tauturu ei akapumaana anga maata i te pae o te manako ngakau ki te mouauri.” Kua kite a Onesiphoro i te reira e kua piri vaitata ma te mataku kore ki tona taeake. Mei teaa atura ta Paulo ariki anga i teia tauturu!
Eaa tei Tupu kia Onesiphoro?
I roto i te rua o tana reta kia Timoteo, kua tuku a Paulo i te au aravei anga ki te kopu tangata o Onesiphoro e kua tuatua nona: “Kia aroaia mai oki aia e te Atu kia tae ki taua rā ra.” (2 Timoteo 1:18; 4:19) Te manako ra te manganui i te tuatua “ki taua rā” e te tuatua ra no runga i te ra akavaanga o te Atua e no reira te taopenga anga e kua mate a Onesiphoro. Me ko te reira tei tupu, penei “kua aere atu a Onesiphoro ki teia ngai tumatetenga e putuputu roa te taime, e kua tutaki . . . i te utunga ki tona oraanga,” i akakite ei a P. N. Harrison. E tikai, penei kare ua a Onesiphoro i te kainga, me kore ra penei kua kapiti a Paulo iaia ki roto i te au tuatua araveianga tei tukuia ki tona uanga tangata katoatoa.
Irinaki etai pae e e puapinga takake tetai i roto i te akakite anga: “Kia aroaia mai oki aia e te Atu kia tae ki taua rā ra.” Te manako ra ratou e te akatika ra teia au tuatua i te au pure no tetai ke no te au meta tei takake atura e ora ra e penei e mamae ra i roto i tetai ngai vaerua. Inara, kare teia manako e au ana ki te apiianga Tuatua Tapu e kare te aronga mate e kite i tetai apinga. (Koheleta 9:5, 10) Noatu e kua mate a Onesiphoro, te tuatua ngoie ua ra a Paulo ma te anoano kia kite tona taeake i te rima aroa o te Atua. “Te reira anoano ka rauka ia tatou i te rave no te katoatoa,” i karangaʼi a R. F. Horton. “Inara kia pure no te mate, e te oronga i te au Pure Tutia no ratou, kare te reira i roto i te manako o te [apotetoro].”
Kia Tiratiratu Rai Tatou ei Aronga Akapumaana
Noatu kua mate a Onesiphoro iaia e tauturu ra ia Paulo e me kare, kua tuku tikai aia iaia uaorai ki roto i te tumatetenga no te kimi i te apotetoro e te atoro iaia i roto i te are auri. E kare e ekoko anga kua ariki maata tikai a Paulo i te tauturu anga e te akamaroiroi anga anoanoia tei rauka iaia mei ia Onesiphoro.
Me kite te au taeake Kerititiano i te timata anga, te takinokino anga, me kore te tapeka anga, penei tei roto tatou i te turanga no te akapumaana e te akamaroiroi ia ratou. Kia tika i reira ia tatou kia pure no ratou e te rave pouroa i te ka rauka ia tatou i te tauturu ia ratou ma te aroa. (Ioane 13:35; 1 Tesalonia 5:25) Mei ia Onesiphoro, kia riro tatou ei aronga akapumaana ma te mataku kore.
[Tutu i te kapi 31]
Kua akapumaana ma te mataku kore a Onesiphoro i te apotetoro ko Paulo tei tapekaia