Auraka e Roiroi i te Oroanga no te Oraanga!
“E oro tamou marie ei i teianei oroanga i tukuia mai ki mua ia tatou nei.”—EBERA 12:1.
1, 2. Eaa te au tupu anga tei akarekareka ra i te au tavini o Iehova i teia tuatau openga nei?
TE ORA nei tatou i te au tuatau rapurapuanga e te akaaoanga. E tere atu i te 80 mataiti kua topa, i te 1914, kua akateronoia a Iesu ei Ariki no te Patireia o te Atua i te rangi ra. Kua akamata mai “te rā o te Atu ra” e ma te reira katoa oki ko “te tuatau openga” o teianei akatereanga o te au mea nei. (Apokalupo 1:10; Daniela 12:9) Mei reira maira kua tupu te tu rapurapu ki te oroanga Kerititiano no te oraanga. Kua rave uapou te au tavini o te Atua ia ratou uaorai kia aere kapiti ma te kariota o Iehova i te rangi ra, koia oki tana akaaerenga i te rangi ra, te aere tapupu kore ra kia akatupu i ta Iehova ra au akakoro anga.—Ezekiela 1:4-28; 1 Korinetia 9:24.
2 Kua kitea ainei e te au tangata o te Atua ra te rekareka ia ratou ‘e oro i teianei oroanga’ ki te ora mutu kore? Ae, e tika ia! Kua rekareka ratou kia kite i te akaputuanga o te aronga toenga o to Iesu au taeake ra, e te rekareka ra ratou i te kite anga e kua vaitata te oti te akairoanga openga o te aronga toenga o te 144,000 ra. (Apokalupo 7:3, 4) Pera katoa oki, te rekareka ra ratou kia kite e kua vero mai te Ariki a Iehova i akataoonga ra i tana matipi kia kokoti “kua mou pakari rava oki te enua nei.” (Apokalupo 14:15, 16) E mei teaa ra te reira mou! (Mataio 9:37) I teianei, e tere atu i te rima mirioni au meta kua akaputuia mai—“e aronga maata rava, kare takiri e pou kia tatau, no te pa enua ravarai, e te au kopu ravarai, e te au iti-tangata ravarai, e te au reo katoa oki.” (Apokalupo 7:9) Kare e rauka i tetai kia tuatua eaa te maata o taua urupu ra i te openga, i te mea kare e tangata e kite kia tatau i te numero o te reira.
3. Noatu rai eaa ka tika tatou kia tamou marie i te tauta anga kia tatanu i te vaerua rekareka?
3 E tika, te tauta ra Satani kia akaturori ia tatou me kare kia akamarie uaia tatou, ia tatou e oro viviki ra i te oroanga. (Apokalupo 12:17) E kare oki i te mea ngoie ua kia tamou i te oroanga na roto i te au tamaki, te au onge, te maki mate, e etai atu au tu ngata katoa te akairo maira i te tuatau o te openga ra. (Mataio 24:3-9; Luka 21:11; 2 Timoteo 3:1-5) Inara, te rererere ra to tatou ngakau i te rekareka i te akavaitata anga mai te openga o taua oroanga ra. Te tauta nei tatou kia akaata i te vaerua ta Paulo i raurau maira i tona au oa Kerititiano i tona tuatau ra kia tamou: “E rekareka i te Atu ra, aua e tivata, e te tuatua akaou atu nei au, Kia rekareka rai kotou.”—Philipi 4:4.
4. Eaa te tu vaerua tei akakiteia maira e te au Kerititiano o Philipi?
4 Kare e ekoko anga e ko taua au Kerititiano ta Paulo i tuatua atura i taua au tuatua ra kua kite i te rekareka i to ratou akarongo, no te mea kua tuatua atu a Paulo kia ratou: “Kia rekareka kotou i te Atu.” (Philipi 3:1) E maoraora, e te aroa te putuputuanga Philipi tei tavini ra ma te totomapu e te maroiroi. (Philipi 1:3-5; 4:10, 14-20) Inara kare ko te katoatoa o te au Kerititiano i te anere mataiti mua ra tei tu i te reira vaerua. Ei akatauanga, ko tetai papaki o te au Kerititiano ngati Iuda ta Paulo i tata atu i te puka Ebera ra kua riro ei tumu no te manako anga.
“Kia Akamaata Tikai i te Akono”
5. (a) Eaa te vaerua o te au Kerititiano Epera ra i te akanoo angaia te putuputuanga Kerititiano mua ra? (e) E akataka mai i te vaerua o tetai papaki Kerititiano Epera ra i vaitata i te 60 T.N.
5 Te putuputuanga Kerititiano mua i te tuatua enua o teianei ao e au ngati Iuda kopapa e te au poroteraita e kua akanooia i Ierusalema i te 33 T.N. Eaa te tu vaerua o te reira? Me tatau anake tetai i te au pene mua o te puka o Angaanga kia kite i to te reira maroiroi e te rekareka, noatu i roto i te takinga kinoanga. (Angaanga 2:44-47; 4:32-34; 5:41; 6:7) Inara, i te topa anga te au raungauru mataiti, kua tauiia te au apinga, e i te akara anga e manganui te au Kerititiano ngati Iuda tei topa marie mai i te oroanga no te oraanga. Kua tuatua mai tetai angaanga akakitekite anga i teia no to ratou turanga tei vaira i te 60 T.N.: “E turanga roiroi e te paruparu, no te tapapa anga mareka kore, te au manakonako anga tei tavareia ra, no te manako puapinga kore e te irinaki koreanga. E au Kerititiano ratou mari ra e meangiti ua te ariki anga no te kaka o to ratou kapikianga.” I akapeea ra te au Kerititiano akatainuia ra i o atu ei ki roto i taua turanga ra? Na te akamanako anga i te au tuanga o ta Paulo reta ki to Epera ra (tei tataia i vaitata i te 61 T.N.) ka tauturu ia tatou kia pau i te reira uianga. Ka tauturu taua akamanako anga ra ia tatou i teia tuatau kia kopae i te tomo anga ki roto i tetai tu paruparu aiteite i te pae vaerua.
6. Eaa etai au tuke anga i rotopu i te akamori anga i raro ake i te Ture a Mose e te akamori anga akatumuia ki runga i te akarongo ia Iesu Karaiti ra?
6 Kua aere mai ki vao te au Kerititiano Epera ra i te akonoanga ngati Iuda, ko tetai akatereanga tei karanga ra e akarongo to ratou i te Ture ta Iehova i oronga ra na roto ia Mose. I te akara anga kua tamou taua Ture ra i te akatupu i tetai inangaro no te au Kerititiano ngati Iuda e manganui, penei no te mea no etai anere mataiti e manganui ko te reira anake te mataara no te aravei atu ia Iehova ra, e ko te reira tetai akatereanga no te akamori manako maataia, ma te kautaunga, te au atinga putuputu, e te iero rongonui i teianei ao i Ierusalema ra. E tuke te akonoanga Kerititiano. Te akaue maira te reira i tetai akara anga vaerua, mei to Mose rai, tei “akono marie ra oki aia i te tutaki [i te tuatau ki mua]” e “i maroiroi rava atura aia i te akara anga atu iaia, i tei kore e kitea kia akara ra.” (Ebera 11:26, 27) I te akara anga e manganui te au Kerititiano ngati Iuda tei ngere ra i taua akara anga vaerua ra. E aerenga ekoko rua anga to ratou kare i te oroanga na roto i tetai tu akakoro anga.
7. Penei ka akapeea te akatupu anga a te akatereanga no reira maira tatou i te tu o ta tatou oro i te oroanga no te oraanga ra?
7 Te vaira ainei tetai turanga aiteite atu i teia tuatau nei? E tika, kare i aiteite tikai te au turanga. Inara, no roto mai te au Kerititiano i tetai akatereanga o te au mea te rave ra i te au tuatua akamaata anga. Te oronga maira teianei ao i te au apinga akainangaro, inara i taua taime rai, te tuku maira i te au akauenga teiaa ki runga i te au tangata. Kapiti katoa oki, e manganui o tatou te noo nei i te au enua tei matauia no te tu manako ekoko e e noinoi te au tangata, ko au na mua te tu manako i te au apinga. Me ka tuku tatou ia tatou uaorai kia riro i te mana o taua tu akatereanga ra, ka ngoie ua ‘te mata o to tatou ngakau’ te riro kia kore e kite meitaki. (Ephesia 1:18) Akapeea e raukaʼi ia tatou kia oro meitaki i te oroanga no te oraanga me ka kore e rauka ia tatou kia kite meitaki e te aere nei tatou ki ea?
8. Eaa etai tu i meitaki atu ei te akonoanga Kerititiano i to te akamori anga i raro ake i te Ture ra?
8 Ei akamatutu i te au Kerititiano ngati Iuda ra, kua akamaaraara atura Paulo ia ratou i te meitaki atu o te akatereanga Kerititiano i to te Ture a Mose ra. E tika, i te tuatau ko te ngati Iseraela kopapa ra to Iehova au tangata i raro ake i te Ture, kua tuatua atura Iehova kia ratou na roto i te au peroveta akauruia. Inara, kua tuatua a Paulo e, i teia tuatau nei kua tuatua mai aia na roto “i tana Tamaiti, ko tei akariroia e ia ei Atu no te au mea ravarai, e kua anga oki i nga ao katoa nei iaia.” (Ebera 1:2) Pera katoa oki, e maata atu a Iesu i te au ariki katoatoa o te kopu o Davida, i tona “au oa ra.” E teitei atu oki aia i te au angera katoa ra.—Ebera 1:5, 6, 9.
9. Eaa ra tatou, mei te au Kerititiano ngati Iuda o to Paulo tuatau ra, i tau ei kia “akamaata tikai i te akono” i ta Iehova i tuatua maira?
9 E no reira, kua ako atura Paulo i te au Kerititiano ngati Iuda: “E tau ia tatou kia akamaata tikai i te akono i te au tuatua ta tatou i akarongo akenei, ko te topa ua aea ia tatou a muri ake.” (Ebera 2:1) Noatu rai e akameitakianga maata te apiianga kia kite ia Karaiti ra, e tere atu te umuumuia ra. Te umuumuia ra ratou kia akamaata tikai i te akono i te Tuatua a te Atua ra kia patoi atu i te mana o te ao ngati Iuda tei koropini ra ia ratou. Ka tau katoa oki tatou “kia akamaata tikai i te akono” i ta Iehova ra tuatua i te manako anga i te au pikikaa te tuku tamouia maira kia tatou mei teianei ao maira ia. Te aite anga o teia kia akatupu i te au ravenga apii anga meitaki e te tamou marie anga i te papaanga tatauanga meitaki i te Pipiria. Mei ta Paulo i tuatua i muri akera i tana reta ki te au Epera, tona aite anga katoa oki kia putuputu te aere ki te au uipaanga e kia akakitekite i to tatou akarongo kia etai ke ra. (Ebera 10:23-25) Na taua angaanga ra e tauturu ia tatou kia vai matakite i te pae vaerua kia kore ei e ngaro ke ia tatou te akara anga i to tatou manakonakoanga kaka. Me ka akaki tatou i to tatou au manako ma to Iehova ra au manako, kare tatou e tapokiia me kore e oparaia kia tau kore na tetai ua apinga te ka raveia mai e teianei ao kia tatou.—Salamo 1:1-3; Maseli 3:1-6.
“E Ako Marie ra Tetai ki Tetai”
10. (a) Eaa te ka rauka kia tupu ki tetai kare ra e akamaata tikai i te akono i te Tuatua a Iehova ra? (e) Akapeea e raukaʼi ia tatou kia “ako marie ra tetai ki tetai”?
10 Me ka kore tatou e akamaata tikai i te akono i te au mea vaerua, penei ka akara anga tika kore ua ta te Atua ra au taputou. Kua tupu ra teia i te anere mataiti mua ra e au Kerititiano akatainuia ra te au putuputuanga ravarai e te ora ra oki tetai papaki o te au apotetoro i reira. Kua akamatakite atu a Paulo i te au Epera ra: “Kia matakite, e te au taeake, ko te vai aea te ngakau kino akarongo kore katoa ki roto i tetai o kotou, i te akaruke anga i te Atua ora. E ako marie ra tetai ki tetai auraka ei rā e tukua, koi vai ake te ao; ko te akamārokiakiaia aea tetai o kotou na i te pikikaa o te ara.” (Ebera 3:12, 13) Ta Paulo tuatua “kia matakite” te akaketaketa maira i tei umuumuia kia papa. Te akakoko maira te tu kino! Te ngere i te akarongo—“te ara”—penei ka rauka ua kia tupu ki roto i to tatou ngakau, e ka akaatea ke atu tatou mei te Atua ra kare e akavaitata atu kiaia. (Iakobo 4:8) Te akamaaraara maira Paulo ia tatou kia “ako marie ra tetai ki tetai.” Te umuumu ra tatou i te maanaana no te taokotai anga taeake. “Ko tei tau kore i tetai ke, kua ketaketa ra i tona uaorai manako; e kua patoi atu aia ki te au tuatua pakari katoa ra.” (Maseli 18:1) Ko te umuumu anga no taua taokotai anga ra ka akakeu i teia tuatau nei i te au Kerititiano kia putuputu te aere anga ki te au uipaanga putuputuanga, te au akaputuputuanga, e te au uruoaanga.
11, 12. Eaa ra i kore ei tatou e tau kia merengo i te kiteanga i te au apiianga akatumu anga ua a te au Kerititiano ra?
11 I muri ake i roto i tana reta, kua oronga mai a Paulo i tetai atu ako anga puapinga: “Naringa oki mei teianei kua riro kotou ei orometua, kua tika ïa i te roa; e tenana kia apii akaouia rai kotou i te apiianga mua o te tuatua a te Atua e tikaʼi; e kua riro io nei kotou mei te aronga e tau ia ratou te u, eiaa te kai pakari. . . . Te kai pakari ra, na te tangata pakari ïa, na te aronga no te mātau i kite ei to ratou ngakau i te meitaki e te kino.” (Ebera 5:12-14) I te akara anga, kare tetai papaki o te au Kerititiano ngati Iuda ra i tere ki mua i te kite marama. E marie ratou i te ariki i te tupuanga te marama no runga i te Ture e te peritome anga. (Angaanga 15:27-29; Galatia 2:11-14; 6:12, 13) Penei te vaira tetai papaki tei manako maata ra i te au peu ravenga mei te Tapati epetoma ra e te Ra Tapoki Anga Ara mataiti ra.—Kolosa 2:16, 17; Ebera 9:1-14.
12 No reira kua tuatua Paulo: “E teianei e vaio atu ana i te tuatua mua o te Mesia; e aere rai tatou ki mua i te pakari mou ra.” (Ebera 6:1) Ko te tangata oro mamao ra tei manako meitaki ra i tana kai e meitaki atu te akakoromaki roa anga, i taua oroanga roa ra. Mei te reira katoa, ko tetai Kerititiano tei manako maata ra i tana kai akamatutu i te pae vaerua—kare e kotinga iaia uaorai ki te ‘au tuatua mua’ akatumu anga,—ka meitaki atu te rauka anga kia vai ki runga i te ngai oro anga e kia akaoti oki i te reira. (Akaaite ia 2 Timoteo 4:7.) Te aite anga o teia kia akatupu i tetai manakoanga “i te tipoto, e te tiroa, e te oonu, e te teitei” o te tuatua mou, e na reira e tupu atu ei ki te pakari mou.—Ephesia 3:18.
“Te Akakoromaki ra te Tau ia Kotou”
13. Akapeea ta te au Kerititiano Epera akakite anga i to ratou akarongo i te au tuatau kua topa?
13 I te tuatau i muri ua ake ia Penetekote 33 T.N., kua tu ngaueue kore te au Kerititiano ngati Iuda noatu te patoi anga kino ra. (Angaanga 8:1) Penei ko ta Paulo te reira i manako i tana tata anga: “Ka akamanako ana ra i tei muatangana ra tuatau, ka akamāramaiaʼi kotou na, i akakoromaki ei i te au tamaki mamae maata ra.” (Ebera 10:32) Kua akakite taua akakoromaki anga tiratiratu ra i to ratou aroa no te Atua e kua tuatua mataku kore ua ratou ki mua iaia ra. (1 Ioane 4:17) Kua akamaroiroi atura Paulo ia ratou e auraka e akaruke i te reira no te ngere i te akarongo. Kua raurau atu aia ia ratou: “Ko te akakoromaki ra te tau ia kotou e, kia oti ia kotou te rave i ta te Atua i anoano ra, kia rauka ia kotou te tutaki i tuatuaia maira. Kia roa poto ake oki, e tae mai ei te ka tae mai, e kare rava e tavare.”—Ebera 10:35-37.
14. Eaa te au tika tau kia tauturu ia tatou kia akakoromaki noatu e manganui te au mataiti i te tavinianga ia Iehova?
14 Ka peea oki tatou i teia tuatau nei? E maroiroi te maata anga o tatou i to tatou kite mua anga i te tuatua mou Kerititiano. Te vai nei ainei ia tatou taua maroiroi ra? Me kare ‘kua vaoo tatou i to tatou inangaro mua ra’? (Apokalupo 2:4) Kua akaanu mai ainei tatou, penei kua riro kia manga reka koreia me kare kua roiroi i te tatarianga no Aramakito? Inara, e tapu, e akamanako ana. Kare i topa mai te meitaki o te tuatua mou mei tona tu i mua ana ra. Te vaira ko Iesu to tatou Ariki i te rangi. Te manakonako nei tatou i te ora mutu kore ki runga i te enua parataito, e te vaira to tatou pirianga ma Iehova. E auraka e ngaropoina ka: “Tae mai ei te ka tae mai, e kare rava e tavare.”
15. Mei ia Iesu rai, i akapeea etai au Kerititiano i te akakoromaki i te takinga kino maata rava?
15 No reira, e tau tikai ta Paulo au tuatua i tataia ia Ebera 12:1, 2 e: “E kopae atu tatou i te au mea teiaa ravarai, e te ara [te ngere o te akarongo] e rokoia ngoie ei tatou nei, e oro tamou marie ei i teianei oroanga i tukuia mai ki mua ia tatou nei, ma te akara tamou kia Iesu i te tumu e te akaoti i to tatou akarongo; ko tei akakoromaki i te satauro, kare i akono i te akama, i te meitaki i tukuia mai ki mua i tona aroaro, e te noo ra i teianei i te pae katau i te terono o te Atua ra.” E manganui te au apinga ta te au tavini o te Atua ra i akakoromaki i teia tuatau openga nei. Mei ia Iesu rai, tei tiratiratu ra tae roa ki tetai matenga mamae rava, kua akakoromaki tiratiratu tetai papaki o to tatou au taeake e te au tuaine i te au takinga kino maata rava—te au puakapa tapekaanga, te tamamae anga, te kukumi anga, e te matenga oki. (1 Petero 2:21) Kare ainei to tatou ngakau e akamaata ana ma te aroa no ratou ia tatou e akamanako ra i to ratou tiratiratu?
16, 17. (a) Eaa te au akaaoanga i to ratou akarongo te akono ra te maata anga o te Kerititiano? (e) Na te maaraanga i teaa te ka tauturu ia tatou kia tamou marie i te oro i roto i te oroanga no te oraanga ra?
16 Inara, ki te maata anga, ka tau ta Paulo i tuatua katoa ra: “Kare akerai ta kotou māro anga i tae i te maringi anga toto, i te kukumi anga i te kino ra.” (Ebera 12:4) Inara, i teianei akatereanga kare i ngoie ua te aerenga no te tuatua mou no tetai ua atu o tatou nei. Te akamaroiroi koreia ra tetai papaki na te “tu akakino a te aronga rave ara” i te ngai angaanga, me kare i te apii, te akakoromakianga i te aviri anga me kare te araianga i te taomi anga kia rave ara. (Ebera 12:3) Kua akakinoia te manako anga o tetai papaki kia tamou marie i te au turanga teitei a te Atua ra na te timata anga ririnui. (Ebera 13:4, 5) Kua akakinoia e te aronga apoteiti te turanga tau i te pae vaerua o te aronga tokoiti tei akarongo atura ki ta ratou au tuatua pikikaa poitini ra. (Ebera 13:9) Te au manamanata no te au tu tuke anga kua akangere ia etai i te rekareka anga. Kua akaparuparuia tetai papaki au Kerititiano no te akaketaketa maata i te tamataora anga e te au angaanga akapou taime ua. E ko te maata anga te manako ngakau taomiia ra e te au manamanata o te ora anga i teianei akatereanga o te au mea nei.
17 E tika, kare tetai o teia au turanga i aite ki te ‘maro anga i tae ki te maringi anga toto.’ Ko etai au turanga penei ka kiteaia e no te au iki anga tarevake ta tatou uaorai i rave. Inara pouroa ratou te akatupu maira i te akaaoanga i to tatou akarongo. Ko te tumu te reira i tau ei tatou kia tamou i to tatou mata ki runga i te akatauanga meitaki rava no ta Iesu ra akakoromaki anga. Auraka rava e ngaropoina ia tatou te meitaki maata o to tatou manakonakoanga. Auraka oki e ngaro ia tatou to tatou irinaki anga e ko Iehova “koia tei tutaki mai i te aronga i kimi tikai iaia.” (Ebera 11:6) Ei reira, ka rauka ia tatou te maroiroi i te pae vaerua kia oro i te oroanga no te oraanga.
Ka Rauka ia Tatou kia Akakoromaki
18, 19. Eaa te au tupu anga tuatua enua te akamanako maira e kua akarongo te au Kerititiano Epera i Ierusalema ra i ta Paulo ako anga akauruia ra?
18 I akapeea ta te au Kerititiano ngati Iuda ra akarongo anga ki te reta a Paulo? I etai ono mataiti i muri ake i te tata angaia taua reta ra ki te au Epera, kua tamaki to Iudea ra. I te 66 T.N., kua koropiniia a Ierusalema e te vaeau o Roma ra, ei akatupuanga i ta Iesu au tuatua: “Kia akara ra kotou ia Ierusalema i te takako angaia e te au nuku, kua vaitata rava tona pou i reira, kia kite mai kotou.” (Luka 21:20) Inara, no te puapinga o te au Kerititiano tei vaira ki Ierusalema i taua tuatau ra, kua tuatua a Iesu: “Te aronga e noo i Iudea ra, ka oro ratou ki te maunga i reira; e to roto i te oire ra, ka aere ïa ki vao; e auraka to te au ngai katoa ra e tomo akaou ki roto i te oire.” (Luka 21:21) No reira, kua akatu mai te tamaki anga ma Roma ra i tetai timataanga: Ka akaruke ainei taua au Kerititiano ngati Iuda ra ia Ierusalema, i te ngai akamori anga o te ngati Iuda e te ngai oki o te iero kaka ra?
19 Viviki ua, e no te tumu kare i kitenaia, kua unui to Roma ki muri. Penei, kua manako to te akonoanga ngati Iuda i te reira ei akapapu anga e te paruru ra te Atua i to ratou oire tapu. Akapeea oki te au Kerititiano? Te akakite maira te tuatua enua kia tatou e kua oro ke ratou. I reira, i te 70 T.N., kua oki akaou mai to Roma e kua akapou takiri ia Ierusalema ma te mate kinoanga te oraanga. Kua tae mai ki runga ia Ierusalema taua ‘rā o Iehova’ tei totouia maira e Ioela. Inara kare te au Kerititiano tiratiratu i reira. Kua ‘ora ïa ratou.’—Ioela 2:30-32; Angaanga 2:16-21.
20. I te kiteanga e kua vaitata te “rā [maata] o Iehova” ka tau kia akakeu ia tatou i roto i teea au mataara?
20 I teia tuatau, kua kite tatou e te vaira tetai atu “rā [maata] o Iehova” kare e roaia ka tupu ki teianei akatereanga katoa o te au mea nei. (Ioela 3:12-14) Kare tatou i kite a ea taua ra ra e tae mai ei. Inara te akapapu maira te Tuatua a te Atua e ka tae mai ia! Te tuatua maira Iehova e kore ia e tavarevare. (Habakuka 2:3; 2 Petero 3:9, 10) E no reira, ka tau tatou “kia akamaata tikai i te akono i te au tuatua ta tatou i akarongo akenei.” E kopae ke i te ngere i te akarongo koia, “te ara e rokoia ngoie ei tatou nei.” E tamou i te manako kia akakoromaki no te tuatau katoa o te reira. Kia maara, e te aere nei ta Iehova ra akaaerenga maata mei te kariota rai i te rangi ra. Ka oti ra i te reira tana akakoroanga. E no reira e tamou marie tatou katoatoa i te oroanga e auraka e roiroi i te oroanga no te oraanga!
Te Maara Ainei ia Koe?
◻ Na te akarongoanga i teea akamaroiroi anga a Paulo ki to Philipi ra te ka tauturu ia tatou kia akakoromaki i te oro no te oraanga ra?
◻ Eaa te ka tauturu ia tatou kia kopae ke i te manako o teianei ao kia akatapae ke ia tatou?
◻ Akapeea ka raukaʼi ia tatou kia tauturu tetai ki tetai kia akakoromaki i te oroanga?
◻ Eaa etai au apinga te ka akamarie kino i tetai Kerititiano ra?
◻ Akapeea e raukaʼi i ta Iesu akatauanga kia tauturu ia tatou kia akakoromaki marie?
[Tutu i te kapi 8, 9]
Te au Kerititiano, mei te aronga oro, kare e tuku i tetai apinga kia akatapae ke ia ratou
[Tutu i te kapi 10]
Kare e rauka i tetai apinga kia arai i te kariota maata o Iehova ra i te akaoti anga i to te Atua akakoro anga