RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w92 4/15 kapi 23
  • ‘Te Akoanga na Roto i te Tu Aroa’

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • ‘Te Akoanga na Roto i te Tu Aroa’
  • Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1992
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Oki Mai Tetai i Oro Ke
  • Akaotianga i te Au Mea na Roto i te Aroa
  • Au Apii Anga no te Au Kerititiano i Teia Tuatau
  • Te Angaanga ra te Aroa Akataeake
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1991
  • Philemona Raua ko Onesimo—Taokotaiia i te Taeakeanga Kerititiano
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1998
  • Ko Paulo i Roma
    Taku Puka Tua Pipiria
  • Au Manako Maata mei te Au Reta kia Tito, kia Philemona, e ki to Ebera
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2008
Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1992
w92 4/15 kapi 23

‘Te Akoanga na Roto i te Tu Aroa’

MEI te 60-61 T.N., kua akaruke tetai tavini tei oro ke atu ki Roma e kua akamata i te oki atu ki te kainga e 1,400 kiro mita i Kolosa ra, tetai oire i te uru tonga o Asia Minora. Kua apai atu aia i tetai tata tuatua akakite ki tona akaaere, na te apotetoro ko Paulo uaorai i tata. I teia tuatau, ko taua reta ra e tuanga ia no te Puka Tapu e kua topaia te ingoa o te reira ra, ko Philemona.

Ko te reta kia Philemona e karape no te meitaki, e te tumu manako akamaru anga. Te puapinga maata rava atu, te au apiianga tei taangaangaia ra i roto i reira no te au Kerititiano o teia tuatau, e ko te puapinga okotai o teia ko te akoanga na roto i te tu aroa Kerititiano. Inara e tau tatou kia akara vaitata i teia reta poto ma te mana ririnui.

Oki Mai Tetai i Oro Ke

E Kerititiano a Philemona, e mema inangaro maataia no te putuputuanga o Kolosa. (Philemona 4, 5) Kua taangaanga te putuputuanga i reira i tona kainga ei ngai uipaanga! (Irava 2) Tera katoa tetai, ko Philemona kua kite tikai aia i te apotetoro ko Paulo; penei ake na te apotetoro i akariro mai iaia ei Kerititiano. E tika rai, kua akakite mai a Paulo e kare uaorai aia i tutu aere ana i Kolosa. (Kolosa 2:1) Kua rave aia, inara, e rua mataiti te noo anga i Ephesia, e tae roa atu te tutu aere anga e kua “kite akera to Asia ravarai [tei takave ia Kolosa], . . . i te tuatua a te Atu a Iesu.” (Angaanga 19:10) Penei rai ko Philemona tetai i ariki i rotopu i te aronga tei akarongo ra.

I tetai tuanga, mei te au tangata puapinga maata o taua tuatau ra, e akaaere a Philemona no tetai au tavini. I te tuatau taito ra, kare te tuikaa i riro ua ana ei mea taakama anga. I rotopu i te au ngati Iuda, te okoanga ia tetai uaorai me kare te au mema o te ngutuare ei tuikaa e mea akatikaia te reira ei ravenga no te tutakianga i te au kaiou. (Levitiku 25:39, 40) Kua tata mai The International Standard Bible Encyclopedia no runga i te tuatau o Roma: “E maata te numero o te au tangata tei oko ia ratou uaorai ei tuikaa no tetai au tumu tukeke, na te tomo anga ki tetai oraanga ngoie ua e te tinamou i te tupu ua atu ei putaua, ei tangata matara ua, kia rauka tetai angaanga takake, e te piki ki runga i te pae o te piri anga. . . . E maata te au tangata kare no Roma te oko ra ia ratou ki te tangata o Roma ma te tatari anga i te tika, kia akamanaia na te akara matariki anga i te ture Roma, kia riro ratou ei au tangata Roma me matara mai [akarangatiraia].”

Kua tupu tetai manamanata, te oro anga tetai tavini a Philemona i te akaruke anga iaia e kua oro ki Roma, ko Onesimo te ingoa o te tangata, penei ua ake kua keia i te moni no ko mai ia Philemona no te tutaki i tona oro anga. (Irava 18) I Roma ra, kua aravei atu a Onesimo i te apotetoro ko Paulo, e mou auri oki aia i reira.

Ko te tavini “puapinga kore noou i muatangana,” tei oro ke kua riro i teianei ei Kerititiano tuikaa. Kua oronga aia iaia uaorai kia Paulo, kia rave i te angaanga memeitaki ki te apotetoro i tapekaia ra. Kua kiteaia e Onesimo i tetai ngai o to Paulo ra “ngakau tikai” e kua riro mai “ei taeake akaperepere” kia Paulo!​—Au irava 11, 12, 16.

Kua inangaro te apotetoro ko Paulo kia noo mai a Onesimo kia aia, inara e tika anga tika to Philemona ei akaaere no Onesimo. Kua akatika rai a Onesimo kia oki aia ki tona pu angaanga mana tikai. Akapeea, i reira, a Philemona i te ariu atu anga iaia? Ka pati riri ainei aia i tana tikaanga kia tuaia te utunga kino pakari? Ka patoi atu ainei aia te tu ngakau tae o ta Onesimo tika e e taeake Kerititiano aia?

Akaotianga i te Au Mea na Roto i te Aroa

Kua akakeu teia ia Paulo kia tata atu kia Philemona, no runga ia Onesimo. Kua tata aia te reta i tona uaorai rima, kare i taangaanga ana i tetai teketeri mei tana i matau ana. (Irava 19) E rave i tetai miniti ua i te tatau i te potonga reta kia Philemona i tona katoa anga. Ka kite koe i muri ake te akakiteanga iaia uaorai e te aroaanga ia Philemona e tona ngutuare tangata na roto i te “aroa ua, e te au,” kua akameitaki atu a Paulo ia Philemona no ‘tona aroa e te akarongo i te Atu ra ia Iesu e i te aronga tapu katoa ra.’​—Au irava 1-7.

Ka rauka ngoie ua ia Paulo te kapiki i tona mana ei apotetoro ra e kia ‘akaue ia Philemona kia rave i te mea tau,’ inara kua ‘ako na roto i te tu aroa,’ i reira a Paulo. Kua pau aia te tika anga e kua riro mai a Onesimo e taeake Kerititiano, tei akaari i tona puapinga meitaki kia Paulo. Kua akakite te apotetoro e: “Inangaro oki au i te tāpu [ia Onesimo] ki ko nei iaku nei, kia tupauia koe iaia i te matuapuru anga mai iaku i toku nei tapeka angaia i te evangelia nei. Kare ra,” te tuatua ua atura te apotetoro ko Paulo, “au e rave ua i tei kore paa i tika ia koe ra; kia riro toou takinga-meitaki no te inangaro mou, auraka no tetai mea ke.”​—Au irava 8-14.

Kua raurau te apotetoro ko Paulo ia Philemona kia ariki akaou i tana tavini mua ei taeake. E “e oa, e āriki mai koe iaia mei te mea ko au uaorai,” ko ta Paulo i tata ra. Kare te reira e ka matara mai a Onesimo mei te tuikaa mai. Kare a Paulo i rave te tauianga i te akatereanga piri i tupu i tona tuatau ra. (Akaaiteia atu kia Ephesia 6:9; Kolosa 4:1; 1 Timoteo 6:2.) Inara, te pirianga vaitata o te pu e te tavini no te pirianga Kerititiano tei tupu i teianei i rotopu ia Onesimo e Philemona ra kare e riri ekokoia. Te manako o Philemona no Onesimo “kia maata atura ïa i te tavini, ei taeake akaperepere.”​—Au irava 15-17.

Akapeea i reira te au kaiou a Onesimo, penei ua ake na te kei keia i akatupu i te reira? Kua pati akaou a Paulo ma tona taeakeanga ia Philemona, te karanga anga e: “E i takinga-kino aia ia koe, e e kai ou aia naau, e tuku mai koe i te reira ki runga iaku nei.” Kua akakite a Paulo ma te irinaki anga e kia akaari a Philemona i tetai vaerua akakoreanga i runga atu te patianga ta Paulo i maani ra. I ta Paulo i tamanako ka tukunaia mai aia, kua akapapa aia kia rekareka i te takinga meitaki o Philemona i te tuatau i vaitata maira. I muri ake i te oake anga i tetai araveianga e te akamaroiroi anga ki Philemona no “te aroa ua o to tatou Atu ra o Iesu Mesia,” taopenga iora a Paulo i tana reta.​—Au irava 18-25.

Au Apii Anga no te Au Kerititiano i Teia Tuatau

Te puka o Philemona kua tupu maata i te au apii anga tau no te au Kerititiano i teia tuatau. E tai apinga, te akamaara maira ia tatou i te anoano anga no te akakoreanga, noatu me kua akataravakeia mai tatou i tetai taeake irinaki. “Me akakore kotou i te tangata ra i ta ratou ara,” na ko atura a Iesu Karaiti, “ka akakore katoa mai to kotou Metua i ta kotou ara.”​—Mataio 6:14, NW.

Ko ratou te taoonga mana i roto i te putuputuanga Kerititiano i teia tuatau ka puapinga meitakiia mei roto mai i te puka o Philemona. Te mea meitaki kua kopae a Paulo i te taangaanga i tona mana apotetoro kia akaue ia Philemona kia rave i te mea tau. Tera katoa tetai, kare a Paulo i pati kia akatikaia mai a Onesimo kia noo i Roma i roto i ta Paulo angaanga. Kua akangateitei a Paulo i ta etai ke au apainga tika. Kua ariki rai aia e penei ake e ko te mana taoonga ka akatupuia mai te akatika anga, e mea meitaki ake ia Philemona kia angaanga mei tona ngakau mai. Kua rave aia i tetai pati anga tauturu tei akatumuia i runga i te aroa kia akamaramaia mai tetai akarongo no te ngakau tae.

No reira ko te aronga pakari Kerititiano i teia tuatau kare ratou e “akaueue ua ki runga i te tuanga a te Atua ra” na te rave takinga kino anga i to ratou mana me kare na te taangaanga i tetai mataara taoonga mana kino kia raveia ki te anana. (1 Petero 5:1-3) Kua na ko atura a Iesu e: “Kua kite oki kotou e, te tutara nei te ui mana o te etene ki runga ia ratou, e te aronga mamaata ra, te mana ra ïa i runga i to ratou. Kare ra e tika kia akapera ki roto ia kotou.” (Mataio 20:25, 26) Kua kite matauia i te au akaaere e ka akarongo mai te au mema o te anana i te au patianga aroa kare ra ko te au akaunga anga. Ko ratou tei rokoia te mamae no te maromaroa kua ariki meitaki ratou i te au akaaere tei tuku mai i tetai taime kia akarongo i to ratou au manamanata e te oronga i te ako anga maramaanga.

Kua akamara mai te reta a Paulo i te au aronga pakari no te puapinga o te akameitaki anga e te tu karape. Kua akamata aia na te akatikaanga e kua ‘mareka oki te ngakau o te aronga tapu i roto’ ia Philemona ra. (Irava 7) Ko teia akameitaki anga tika tikai kare e ekokoia e kua tukuia a Philemona ki roto i tetai manako ariki anga tau. Mei te reira katoa i teia tuatau, ko te ako me kare te apiianga ka tau kia urungaia ma te tika anga tikai, e te akameitaki anga pumaana. E ka tau te reira ako anga, kia kore e tuatua ketaketaia me kare kia karape koreia, inara “kia rapakauia i te tai” na roto i te ngakau maoraora kia merongo maataia ki te au tangata e akarongo mai ra.​—Kolosa 4:6.

Pera katoa kua akakite atu te apotetoro ko Paulo ma te irinaki anga e ka rave a Philemona i te mea tika, te karanga anga e: “Te irinaki nei au i toou akatika anga mai i tata atu ei au i teianei tuatua ia koe, kua kite oki au e e maata atu rai taau i taku e pati nei.” (Irava 21) Te aronga pakari, te akaari ainei kotou i te tu irinaki aiteite ki to kotou au taeake Kerititiano? Kare ainei teia e tauturu ia ratou kia anoanoia te rave anga i te mea tika?

Kua kite maata te au metua e me akakiteia te irinaki anga ki ta ratou au uanga ka rauka mai tetai turanga meitaki. Ko te kiteanga i te puapinga no te akarongo puareinga​—ko tetai anoano i aere anake ua i runga ake i te au tika anga o te uipaanga—​e mea tau no te au metua kia oronga i tetai tuanga meitaki ki ta ratou au tamariki. Ka tau te au akauenga a te metua me kare te patianga, me tikaia, kia raveia na roto i tetai reo tangi anga aroa e te meitaki. Ko te pirianga manako ngakau e tau kia akaariia, e kia orongaia te au tumu. E tau oki te au metua kia akameitaki pumaana i ta ratou au tamariki me tau te reira akameitaki anga e kia kopae ratou i te akakino maata ia ratou, i te ngai tangata ra.

Ka aru i taua manako ra, ka rauka i te au tane i te akaari i te au tu tau e te meitaki, ei papa no te akapapa anga i ta ratou au vaine. Kua maaniia teia kauraro anga na te vaine ei mareka anga e te tumu no te akangaroi anga e te rekareka!​—Maseli 31:28; Ephesia 5:28.

Akapeea ra to Philemona akarongo anga i ta Paulo reta kare te reira i akakiteia mai. Kare ra e rauka ia tatou te manako, e kare a Paulo i tuku ana i tona irinaki ki roto iaia. E no reira ko te aronga pakari Kerititiano, te au metua, e te au tane i teia tuatau ka kite puapingaia ta ratou au ravenga mei te reira oki, kare na roto i te maroanga, te akaungaanga, me kare te marokiakia, inara na te ‘akoanga na roto i te tu aroa.’

[Tutu i te kapi 23]

Kare i na roto i tona mana taoonga ra ei apotetoro, mari ra kua ako atu a Paulo ia Philemona na roto i te tu aroa Kerititiano

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke