16-22 MARS 2026
TI CHANTÉ No 20 Ou la done anou out Garson bien èmé
Akoz nou la bézoin la ranson
« Kisa va libèr amoin dan lo kor la pou ral amoin dan la mor-la ? » (ROM. 7:24).
SAK NOU SA OIR
Koman nou pé èt pardoné, vni parfé é artonb kamarad èk Jéova gras la ranson.
1-2. Poukosa nou la bézoin i sov anou ? (Romin 7:22-24 ; agard osi lo zimaj).
MAJINE sa : in limèb i viend dégrèné, anndan-la néna in bonom lé koinsé. Li lé vivan, mé li gingn pa dégaj ali par li mèm. Lo sèl zafèr li pé fé, sé kriyé pou k’in moun i vien sov ali.
2 Nou viv lo mèm zafèr. Akoz nou di sa ? Kan Adan la dézobéi Bondié, li la vni inparfé. Aprésa, li la pas lo péché tout son bann zanfan. Sé pou sa, tout bann zumin lé batu, zot lé koinsé dann péché. É kom lo bonom dan légzanp jus avan, nou gingn pa dégaj anou par nou mèm. Dan son lèt pou bann Romin, lapot Pol la di ké nout tout lé zèsklav lo péché (lir Romin 7:22-24). Li té ansupli pou k’i ‘libèr ali dan lo kor la pou ral ali dan la mor’. Pol té pri èk lo péché, é sa té amèn ali juska la mor (Rom. 6:23). Nou lé pri dan lo mèm kol jak. Anou osi nou la bézoin èt sové !
Parèy kom in bonom koinsé dan in limèb dégrèné, nou osi, nou lé koinsé dann péché é nou la bézoin k’i sov anou (agard paragraf 1-2).
3. Koman la ranson i pé sov anou ?
3 Rèzman Pol la pa fini ladsi, li la done in lèspoir. Dayèr, apré k’li la di : « Kisa va libèr amoin dan lo kor la pou ral amoin dan la mor-la ? », li mèm la répond son prop kèstion : « Mi romèrsi Bondié par Jézu Kris nout Ségnèr ! » (Rom. 7:25). Tèr la, Pol té koz su la ransona. Gras ranson-la, Jéova i pé 1) pardone nout bann péché, 2) done anou lèspoir vni parfé, é 3) artonb kamarad ansanm nou. Bann zidé-la, va èd anou fé grandi nout lamour pou Jéova, « lo Bondié i done lèspérans » (Rom. 15:13). Nou va osi fé grandi nout rokonésans pou Jézu, « ali ké la libèr anou par la ranson » (Kol. 1:14).
GRAS LA RANSON NOU PÉ ÈT PARDONÉ
4-5. Akoz tout domoun la bézoin la ranson ? (Éklézias 7:20).
4 Nou la bézoin la ranson pou ké nout bann péché lé pardoné. Nout tout i fé d’zérèr, kisoi dan sak nou di ou dan sak nou fé (lir Éklézias 7:20). É désèrtin péché lé pli grav ké dot. Par égzanp, dan la loi Moiz té di ké sak té tué, sak té tronp zot madam ou zot mésié, té doi mor (Lév. 20:10 ; Nonm 35:30, 31). Lé vré, désèrtin péché lé pa osi grav, mé sé kan mèm bann péché. Par égzanp, David la di : « Mi va vèy dési sak mi fé pou pa ké mi fé in péché èk mon lang » (Ps. 39:1). É oui, mèm kan nou koz i pé ariv anou péché (Jak 3:2).
5 Pans in zafèr ou la déja di oubien ou la déja fé. Si ou té gingn artourn an arièr, èské ou èmré pa chanj sak ou la di ? Èské ou la fine fé bann zérèr k’ou rogrèt ? Lé sur, ou va répond oui bann kèstion-la. La Bib i di : « Si nou di : “Nou la poin d’péché”, nou tronp anou nou mèm é nou na poin d’vérité an nou » (1 Jan 1:8).
6-7. Kosa té falé pou ké Jéova i pardone nout bann péché ? (agard osi lo zimaj).
6 Kom son justis lé parfé, té falé Jéova in rézon valab pou pardone nout bann péché. É pou sa, li la anvoy Jézu komsa li mor pou nou (Éféz. 1:7). Sèlman, sa i vé pa dir ké Jéova i pas dési nout bann zérèr, komsi li té fé pa in kont èk sa. Jéova i détès kan nou pèch (Izai 59:2).
7 La loi Moiz té domand bann Zisraélit done bann zanimo an sakrifis pou fé mont ké zot lavé ropanti azot (Lév. 4:27-31 ; 17:11). Bann sakrifis-la, té fé mont ké bann zumin noré bézoin in pli méyèr sakrifis. É sé lo sakrifis Jézu ké va amèn in takon bénédiksion pou tout domoun. Lo sakrifis Jézu, noré done Jéova in rézon valab pou pardone nout bann péché. Sak Pol la ékri bann krétien Korint, i fé mont ké li lavé konpri la valèr lo sakrifis Jézu. Apré ké li la koz dési bann mové zafèr zot té fé avan, li la di azot : « La lav azot, la mèt azot a par, la déklar azot kom jus o non lo Ségnèr Jézu Kris é avèk lèspri nout Bondié » (1 Kor. 6:9-11).
Bann Zisraélit té fé bann sakrifis zanimo pou k’i pardone zot péché. Sa té fé mont ké nou noré bézoin lo sakrifis Jézu pou fé pardone anou nout bann péché é sa i aport anou bann bon zafèr (agard paragraf 6-7).
8. Kosa ou pé fé pou prépar aou avan vni Mémoryal sèt ané ?
8 Avan vni Mémoryal, pran lo tan réfléchi pou oir koman out vi lé pli méyèr parské Jéova i pardone aou. Par égzanp, gras la ranson ou la pu bézoin santi aou dépité akoz bann péché ou la fé avan, alork ou la fine ropanti aou. Èské ou na du mal aksèp so lidé-la ? Riskab ou pans komsa : « Mi koné Jéova i gingn pardone amoin, mé moin mi gingn pa pardone amoin. » Si ou pans komsa, rapèl aou sa : sé Jéova i pardone é sé li ké la done son Garson lotorité pou jujé. Ni ou, ni pèrsone na lo droi désid kisa va èt pardoné ou pa. La Bib i di : « Si nou march dan la lumièr kom [Jéova] lé dan la lumièr, [...] lo san Jézu son Garson i rand anou pur pou tout péché » (1 Jan 1:6, 7). Kom ninport kèl lamontraj la Bib, ou pé èt sur d’sa. Gras la ranson, Jéova i gingn pardone aou é la Bib i di ké li lé « paré pou pardoné » (Ps. 86:5).
GRAS LA RANSON, IN JOUR NOU SRA PARFÉ
9. Dapré la Bib, kosa i vé dir lo mo « péché » ? (Psom 51:5).
9 Dan la Bib, i ansèrv lo mo « péché » pa sèlman pou koz su bann zafèr nou fé mé osi pou koz su sak nou lé, sétadir nou lé inparfé dépi k’nou lé né (lir Psom 51:5). É sé sa k’i pous anou fé bann zafèr lé pa bon, sé sa osi k’i détrak nout kor, donk nou tonb malad, nou viéi é nou mor. É la nou konpran poukosa bann marmay, ké la jamé fé péché, i tonb malad é i mor. Sa i èd anou konpran osi, poukosa tan bann mové moun ké bann bon moun i souf é i mor. Parské Adan la péché, nout tout nou lé batu.
10. Koman Adan èk Èv té san azot apré zot péché ?
10 Majine koman Adan èk Èv té san azot, jus apré ké zot la péché é ké zot la vni inparfé. Zot té san azot mal tèlman zot péché la chanboul azot, é toutsuit, zot konsians la travay azot (Rom. 2:15). Dirèk zot la santi in chanjman. Zot la konpri ké té falé kouv détroi parti zot kor é ké zot té doi kachièt kom bann kriminèl dovan zot Kréatèr (Jén. 3:7, 8). Pou lo promié foi, Adan èk Èv té san azot koupab, zot lavé pèr é la ont té su zot. É zot té doi viv èk bann santiman komsa juska zot mor (Jén. 3:16-19).
11. Kèl léfé lo péché néna dési nou ?
11 Lo péché na lo mèm léfé dési nou. Tout bann soufrans dan nout kor é dan nout tèt, sé akoz lo péché. Nou pé fé tout bann zéfor nou vé pou sort la ddan, nou gingnra pa. Akoz ? Parské la Bib i di ké bann zumin nora toujour bann problèm pou sobat avèk (Rom. 8:20). Lé vré pou nou, mé osi pou tout domoun su la tèr. Par égzanp, majine tout zéfor domoun i fé pou pran soin la tèr, pou fini èk la violans, pou tir la mizèr é pou mèt la pé partou. Malgré tout sak zot i fé, o final tout zot zéfor i sèrv pa rien, parské bann problèm-la lé toujour la. Koman la ranson i pé tir anou dann péché ?
12. Kèl lèspoir nou néna gras la ranson ?
12 Gras la ranson, in jour « la kréasion [...] sra libèré lèsklavaj lo péché èk la mor » (Rom. 8:21). Sa i vé dir ké kan nou sra parfé dann paradi, nou sra pu malad ni dépité. Nou santira pu nou koupab, nou nora pu pèr é nou nora pu ont. Kan Jézu lo « Prins la pé », ké la pèy la ranson, va dirij anou, tout zéfor nou va fé pou pran soin la tèr é pou mèt la pé partou, nora in vré rézulta (Izai 9:6, 7).
13. Kosa ou pé fé an plis pou prépar aou sèt ané avan Mémoryal ?
13 Majine koman i sra kan ou va viv san péché. Tou lé matin, kan aou oubien in moun ké ou èm va lèvé, zot sra an form, zot nora pu pèr rès san manjé, tonb malad oubien mor. É si dépi koméla mèm, ou pran lo tan réfléchi su sak i atand aou pou lavnir, ou sra pli kalm (Ébré 6:18, 19). Plis ou va réfléchi su lèspoir-la, plis ou va fé grandi out foi, é sa, va èd aou tienbo kan ou pas dann malizé. Ou pé èt sur ké Jéova va vni « lo Bondié k’i rékonpans sak i rod ali èk tout zot kèr » (Ébré 11:6). Dayèr sé gras la ranson, si jordi ou néna in joli ti lèspérans é si out kèr lé soulajé.
GRAS LA RANSON NOU PÉ ROTROUV IN LAMITIÉ SANM JÉOVA
14. Koman lo péché la kas nout lamitié ansanm Jéova, é poukosa ?
14 Dépi lo péché Adan èk Èv, bann zumin té pu kapab aoir in lamitié sanm Jéova. La Bib i di mèm ké nout tout nou la vni bann zènmi Bondié (Rom. 8:7, 8 ; Kol. 1:21). Akoz sa ? Parské kom Jéova lé parfé, li pé pa aksèp lo péché. La Bib i di dési Jéova : « Out zié lé tro prop pou gard sak lé mové, é ou gingn pa suport la méchansté. » (Abak. 1:13). Dépi ké bann zumin la péché, sa la kas zot lamitié sanm Jéova. É pou gingn répar so lamitié-la, nou la bézoin in zafèr i èd anou rotrouv ali, parské tousèl nou pé pa. É sé la ranson va èd anou fé sa.
15. Koman la mor Jézu la èd bann zumin rotrouv in lamitié sanm Jéova ?
15 La Bib i di ké Jézu lé « in sakrifis pou nout bann péché, pou ké nou gingn èt an pé èk Bondié » (1 Jan 2:2). Koman bann zumin i pé èt an pé èk Bondié gras lo sakrifis Jézu ? La ranson lé an akor èk son justis parfé. Gras sa, Jéova néna in bon rézon pou fé la pé èk domoun (Rom. 3:23-26). É mèm, tout sak té sèrv Jéova avan la mor Jézu, lé konsidèré kom bann jus (Jén. 15:1, 6, é lo ti not an fransé). Koman sa s’fé ? Sé gras la ranson. Pou Jéova navé poin dout : té sur son Garson té sa done son vi (Izai 46:10). La ranson la rouv lo chemin pou ké bann zumin i rotrouv in lamitié sanm Jéova.
16. Kosa ou pé fé ankor pou prépar aou sèt ané avan Mémoryal ? (agard osi lo zimaj).
16 Majine koman out gayar lamitié sanm Jéova i rand out vi pli méyèr jordi. Par égzanp, pétèt ou apèl Jéova ‘Papa’ kom Jézu la amont anou (Mat. 6:9). Nadfoi, ou apèl ali osi ‘mon Kamarad’. Kan nou apèl Jéova ‘Papa’ ou ‘mon Kamarad’, nou doi fé sa èk in gran rèspé é san mèt anou su la otèr. Poukosa nou di sa ? Parské nou lé péchèr, nou gingn pa kos koté li par nout prop mérit. Lé rienk gras la ranson ké nou gingn très in lamitié èk Jéova. Sé Jéova la done son Garson pou ké nou gingn artonb kamarad sanm li (Kol. 1:19, 20). Ala poukosa nou gingn aprésié nout gayar lamitié ansanm li, é sa dépi koméla mèm, alork nou lé inparfé.
Na rienk gras la mor Jézu ké anou, bann zumin, nou gingn très in lamitié èk Jéova (agard paragraf 16).
LA RANSON I FÉ MONT KÉ JÉOVA I ÈM ANOU
17. Koman la ranson i fé mont Jéova i èm anou ? (Éfézien 2:4, 5).
17 La ranson i fé mont ké Jéova i èm anou in bonpé. « Li la fé viv anou [...] alor ké nou té déja mor akoz nout bann fot » (lir Éfézien 2:4, 5). Sak néna « la mantalité k’i fo pou gingn viv pou toultan » i kri o sokour, parské zot lé koinsé dann péché é ké zot la bézoin i sov azot (Akt 13:48). É Jéova i sov azot gras lo gayar nouvèl lo Roiyom, komsa zot i aprann konèt ali èk son Garson Jézu (Jan 17:3). Si Satan té kalkul ké lo péché Adan èk Èv noré anpèch Bondié fé son projé, la li la fé in lérèr !
18. Kosa i fo pa oubliyé kan nou réfléchi dési la ranson ?
18 Kan nou réfléchi, lé bien nou majine tout sak nou pé aoir gras la ranson. Mé i fo pa nou oubli in zafèr inportan : la ranson lété pa rienk pou sov anou, mé lété surtou pou répond lo kèstion Satan kan li té dann jardin Lédèn (Jén. 3:1-5, 15). Gras la ranson, Jéova la fé mont ké tout sak Satan la di dési li, té mantèr. Mé osi dan son gran lamour, li sov anou lo péché èk la mor. É dan son gran bonté, mèm si nou lé péchèr, Jéova i pèrmèt anou osi fé mont ké Satan lé in mantèr (Prov. 27:11). Koman nou pé fé mont nou aprésié la ranson ? Nou va oir sa, dan lo sujé i vien apré.
TI CHANTÉ No 19 Ropa lo Ségnèr
a POU BIEN KONPRAN : La ranson sé lo pri fo péyé pou libèr in moun la fé kidnap ali. La mor Jézu, sé la ranson k’i pèrmèt libèr tout sak i obéi Bondié, parské zot lé pri dan lo péché èk la mor.