Chapitre 87
Leke ye teti kekereke na lege ti ndara so asala ye
JÉSUS asala tene fade fade ti mbai ti molenge so aglisa na azo mingi so asi singo. Na popo ti ala e lingbi wara adisciple ti lo, azo ti kamata lapo so ayeke azo ti kirikiri na ambeni wasiokpari, nga na amaître ti ndia na aFarizien. Lo sala tene fadeso na adisciple ti lo, na lo mu na ala mbeni toli na ndo ti mbeni zo ti mosoro so ama sio tene so azo adiko na ndo zo so ayeke bata mosoro ti lo, wabatango ye ti lo.
Jésus atene so zo ti mosoro ni ahiri wabatango ye ti lo, na lo tene so fade lo yeke lungula lo na kusala. Wabatango ye atene na be ti lo: “Fade mbi sala nyen? Teti mveni ti mbi ayeke lungula kusala ti batango ye na ti ti mbi. Ngangu ti mbi ti sala yaka ayeke pepee, na mbi yeke na kamela ti hiri ye. Mbi hinga ye so fade mbi sala, si azo akamata mbi na da ti ala, tongana alungula kusala ti batango ye na ti ti mbi.”
Wabatango ye so asala nyen? Lo hiri awakuda ti mveni ti lo, na lo tene na zo ti kozoni: “Kuda ti mveni ti mbi ayeke na ti ti mo oke?”
Lo kiri tene na lo: ‘Litre ti mafuta ti olive saki use na ndoni ngbangbo use.’
Wabatango ye atene na lo: ‘Kamata mbeti ti kuda ti mo, mo duti fade, mo gbian mbeti ti kuda ti mo ti ga litre ti mafuta ti olive saki oko na ndoni ngbangbo oko.’
Na pekoni lo tene na mbeni zo: “Kuda ti mo ayeke oke?”
Lo tene: ‘Litre ti blé saki bale use na ndoni saki use.’
‘Kamata mbeti ti kuda ti mo, mo gbian mbeti ti kuda ti mo ti ga litre ti blé saki bale oko na ndoni saki miombe.’
Wabatango ye alingbi ti gbian wungo ti ye so azo alingbi ti futa na mveni ti lo teti na ngoi so lo ngba ti sala kusala ti wabatango ye ti mveni ti lo. Na lege ti salango ye tongaso, lo wara andeko so alingbi mu maboko na lo na ngoi so alungula lo na kusala ti lo.
Tongana mveni ti wabatango ye ama tene so, be ti lo ado mingi. Lo ‘gunda wabatango ye, — kamême so lo yeke sioni, — teti lo sala kusala na lege ti ndara so asala ye’. Jésus atene nga: “Teti na popo ti awagame so, amolenge ti ngoi so ahon amolenge ti lumière na ndara so asala ye.”
Jésus afa fadeso ye so adisciple ti lo alingbi ti manda na lege ti toli so. Lo mu na ala wango so: “I gi akamarade ti i mveni na lege ti mosoro ti kirikiri, si tongana mosoro ni awe, ala lingbi kamata i na da ti lakue lakue.”
Jésus agunda wabatango ye teti sio kusala ti lo pepee, me teti so lo leke ye kozoni na lege ti ndara so asala ye. Mingi, “amolenge ti ngoi so” asala ye na lege ti ndara na mosoro ti ala wala na lege ti kota ndo ti ala ti wara akamarade so alingbi ti mu maboko na ala mbeni la. Awakua ti Nzapa, “amolenge ti lumière”, alingbi nga ti duti na ndara na lege ti sala ye na mosoro ti ala ti mitele, wala “mosoro ti kirikiri”, si ala lingbi wara anzoye.
Me, Jésus atene so amolenge ti lumière alingbi ti sala ye na mosoro ti ala si ala wara akamarade so alingbi ti kamata ala na “da ti lakue lakue”. Teti amembre ti kete kundu, da so ayeke na yayu; teti “ambeni ngasangbaga”, a yeke na sese so aga Paradis. Teti so gi Jéhovah Nzapa na Molenge ti lo alingbi ti kamata azo na da so, tongana e yeke na “mosoro ti kirikiri” mingi wala mingi pepee, e lingbi ti mu ni ti sala na kusala teti Royaume. Na lege ti salango ye tongaso, e yeke ga akamarade ti Jéhovah na ti Jésus. Tongana mbeni la mosoro ti mitele atia wala ahunzi, ye so ayeke si biani, e yeke na beku ti fini ti lakue lakue.
Jésus atene nga so azo so ayeke be-taa-zo, même na ya ye so ayeke kete, wala aye ti mitele, ayeke duti be-taa-zo na ya ye so ayeke kota. Na lo kiri lo tene: “Tongaso, tongana i yeke be-taa-zo pepee na lege ti mosoro ti kirikiri, fade zo nyen amu na i taa mosoro ti bata [aye ti yingo wala ti Royaume]? Na tongana i yeke be-taa-zo pepee na ya ye so ayeke ti mbeni zo [aye ti Royaume so Nzapa amu na awakua ti lo], fade zo nyen amu na i taa ye ti i mveni [futa ti fini na ya da ti lakue lakue]?”
E lingbi pepee ti duti ataa wakua ti Nzapa na angbaa ti mosoro ti kirikiri, mosoro ti mitele. Jésus akonda ti tene ti lo tongaso: “Ngbaa oko alingbi ti sala na azo use pepee; teti fade lo ke oko, na lo ndoyee mbeni, wala fade lo ye oko, na lo ke mbeni. I lingbi ti ga ngbaa ti Nzapa na ti Mosoro lege-oko pepee.” Luc 15:1, 2; 16:1-13; Jean 10:16.
▪ Wabatango ye ti toli ti Jésus asala nyen ti wara akamarade so alingbi ti mu na lo maboko mbeni la?
▪ “Mosoro ti kirikiri“ ayeke nyen? E lingbi ti wara akamarade na lege ti ala tongana nyen?
▪ Zo wa alingbi ti kamata e “na da ti lakue lakue”? Da so aduti fa ti nyen?