Mbage 9
E hinga tongana nyen so e yeke na “la ti ndani”
1, 2. Ye nyen alingbi ti mu lege na e ti tene so e yeke na la ti ndani?
E LINGBI ti hinga mbilimbili tongana nyen so e duti na ngoi so Royaume ti Nzapa aga ti sala kusala na tele ti yanga ti komande ti azo ti fadeso? E lingbi ti hinga tongana nyen so e yeke ndulu mingi na ngoi so Nzapa aga ti lungula aye ti sioni nde nde kue nga na pasi kue?
2 So ayeke aye so adisciple ti Jésus aye ti hinga ni giriri. Ala hunda na lo “fa” ti singo ti lo, tongana lo wara ngangu ti Royaume, nga na “hunzingo ti aye ti fadeso”. (Matthieu 24:3.) Jésus akiri tene na dikongo molongo ti aye so ayeke yengi sese nga na aye nde nde so, tongana atingbi tele, ayeke fa so sese ali na “ngoi ti ndani”, “la ti ndani” ti aye ti fadeso (Daniel 11:40; 2 Timothée 3:1). E baa na ngoi ti e fa so andu aye nde nde so? Biani, e baa ni, na e baa ni mingi ahon!
Abira so amu le sese kue
3, 4. Na lege wa abira ti ngoi ti e alingbi na prophétie ti Jésus?
3 Jésus atene kozoni: “Fade mara alondo ti ke mbeni mara na royaume alondo ti ke mbeni royaume.” (Matthieu 24:7). Na ngu 1914, sese abi tele ti lo na ya mbeni bira so andu amara na aroyaume na mbeni lege so ayeke nde mingi na abira kue so asi kozoni. Ye so afa ni ayeke so azo ti mbaï ahiri ni na ngoi ni ka Kota Bira. Lo duti kozo mara ti bira tongaso na ya Mbaï, kozo bira so amu le sese kue. Aturugu na asenge zo ahon kutu bale use awara kua na ya ni, mingi ahon wungo ti azo kue so akui na ya ambeni bira kue so asi kozoni.
4 Kozo Bira ti mu le sese kue atonda ti la ti ndani. Jésus afa so fade lo yeke duti, na ambeni ye so ayeke si, “tongo nda ti aye ti vundu”. (Matthieu 24:8.) A duti tongaso biani, teti Bira Use so amu le sese kue akiri aduti sioni mingi ahon, teti aturugu na azo senge ndulu na kutu bale oku awara kua da. Na ngoi ti e laso, azo ahon kutu ngbangbo oko awara kua na ya abira nde nde, wungo so awu fani osio ahon wungo ti azo kue so bira afa ala na ya angu ngbangbo osio so ahon! So taa sioni tene teti yanga ti komande ti azo!
Ambeni fa
5-7. Diko ambeni fa nde nde so afa so e duti na la ti ndani.
5 Jésus adiko ambeni ye so ayeke gue ande lege-oko na la ti ndani: “Fade sese ayengi ngangu mingi, na sioni kobela [akobela ti futi kodoro] na kota nzala asi na ndo nde nde.” (Luc 21:11). Tene so afa biani aye so e baa atondani na ngu 1914, teti avundu so aga na lege ti akpale so ague na li ni mingi.
6 Ngoi na ngoi ambeni kota yengingo sese ayeke si so afa azo mingi. “Grippe espagnole” gi lo oko afa azo ndulu na kutu bale use na peko ti Kozo Bira ti mu le sese kue — ambeni abi be ti ala so a yeke azo kutu bale ota si akui, wala ahon so. Kobela ti SIDA alungula fini ti azo saki ngbangbo mingi, na ambeni kutu mingi alingbi ti kui na ya ti ngoi kete. Na ya ngu oko oko, azo kutu mingi ayeke kui ngbanga ti kobela ti be, ti cancer nga na ambeni kobela. Ambeni kutu mingi ayeke kui yeeke yeeke ngbanga ti nzala. Biani, ‘azo ti kpengo na mbarata ti buku ti Apocalypse’ ayeke lungula, na lege ti abira ti ala, aboma ti ala na akobela ti futi kodoro ti ala, azo mingi mingi na popo ti sewa ti azo atondani na ngu 1914. — Apocalypse 6:3-8.
7 Jésus afa nga kozoni guengo na li ti kengo ndia so e baa na ndo le sese kue na lege ti tene so: “Teti so kengo ndia awu mingi, fade ndoyee ti azo mingi ahon aga de.” — Matthieu 24:12.
8. Na lege wa prophétie ti 2 Timothée chapitre 3 alingbi na ngoi ti e?
8 Na mbage, aprophétie ti Mbeti ti Nzapa asala nga tene ti nzoni tambela so akiri na peko, na so e baa laso na ndo le sese kue: “Na la ti ndani, fade la ti ye ti ngangu aga. Teti fade azo ayeke azo ti ndoyee tele ti ala mveni, azo ti ndoyee nginza, azo so ayaa iri ti ala mveni, azo ti baba, awazonga, azo so ake yanga ti mama na baba ti ala, azo so akiri singila pepee, azo so ayeke be-taa-zo pepee, azo so andoyee asongo ti ala pepee, azo so aye ti leke songo pepee, azo so atene mvene na ndo mba ti ala, azo so akanga nzala ti tele ti ala pepee, azo so asala pasi na amba ti ala, azo so andoyee nzoye pepee, azo so aka aita ti ala, azo ti kpengba li, azo so be ti ala aga kota mingi, azo so andoyee ngia ahon ti ndoyee Nzapa, abaa ala tongana azo ti bata tene ti Nzapa, me ala ke ngangu ni awe. (...) Azo ti sioni na azo ti handa azo so aga lakue sioni ahon.” (2 Timothée 3:1-13). Ye so kue aga taa tene na gbe le ti e.
Mbeni fa nde
9. Ye nyen asi na yayu na ngoi so la ti ndani atondani na ndo le sese?
9 Mbeni fa nde ayeke na gunda ti pasi so ague na li ni mingi na ngoi ti e. Na ngoi so la ti ndani ayeke tondani na ngu 1914, mbeni ye so asi azia azo na gbele mbeni kota kpale. Na ngoi ni so, na lege ti atene ti prophétie so ayeke na ya buku ti ndani ti Mbeti ti Nzapa, “mbeni bira alondo na yayu: Michel [Christ na ya ngangu ti lo ti nduzu] na a-ange ti lo atiri na kota ngbo ni [Satan], na kota ngbo ni na a-ange ti lo [ayingo sioni] atiri, me ala hon na ngangu pepee, na ala wara ndo ti ala na yayu mbeni pepee. Tongaso, a bi kota ngbo ni, ngbo ti giriri, lo so ahiri lo Diable na Satan, lo so ahanda azo ti sese kue; a bi lo na sese, na a bi a-ange ti lo lege-oko na lo nga”. — Apocalypse 12:7-9.
10, 11. A tondani na ngoi ni so abi Satan na ayingo sioni ti lo na ndo le sese, ye nyen asi teti azo?
10 Aye wa asi na lege so teti sewa ti azo? Prophétie ni angba ti tene: “Vundu aga na sese na kota ngu ti ingo, ngbanga ti so Diable azu na i na ngonzo mingi, teti lo hinga ngoi ti lo angba gi kete kete.” Biani, Satan ahinga so ye ti lo aga ndulu ti hunzi, tongaso lo sala ngangu ti lo kue ti pusu azo si ala ke Nzapa kozoni si alungula lo mveni nga na sese ti lo (Apocalypse 12:12; 20:1-3). Azo ti yingo so ati ngangu mingi ngbanga ti so ala sala kusala na lege ni pepee na ngangu ti sala ye ti be ti zo mveni! Na baa aye ti sioni mingi so aduti na ndo le sese a tondani na ngoi so sese ni ayeke na gbe ti ngangu ti ala, na mbilimbili atondani na ngu 1914!
11 A yeke tene ti dongo be pepee tongana Jésus asala tene so teti ngoi ti e: “Fade ye ti vundu aga na popo ti amara na ndo sese, na ala hinga lege pepee (...), fade azo awoko ngbanga ti mbito so asala ala tongana ala baa ye so ayeke ga na ndo sese.” — Luc 21:25, 26.
Hunzingo ti yanga ti komande ti azo nga ti ayingo sioni aga ndulu
12. Mbeni oko ti tanga ti aprophétie so angba ti ga taa tene kozo na hunzingo ti aye ti fadeso ayeke so wa?
12 Aprophétie ti Mbeti ti Nzapa oke angba ti ga taa tene kozoni si Nzapa afuti aye ti fadeso? Mingi pepee! Mbeni oko ti aprophétie so angba ayeke na kozo mbeti ti aThessalonicien 5:3, na ndo so e diko: “Na ngoi so ala yeke sala tene ti siriri na nzoni dutingo, fade fade ye ti futi ati na ndo ala.” (The New English Bible). Tene ni afa so nda ti aye ti fadeso ayeke tondani ande ‘na ngoi so ala yeke sala tene’. Ye so sese ayeke ku pepee, fade futingo ayeke ti na ndo ala na ngoi so ala ku ni pepee, na ngoi so azo ayeke bi be ti ala kue na ndo beku ti siriri na nzoni dutingo so ala ku mingi.
13, 14. Ngoi ti kpale wa Jésus asala tene ni kozoni, na fade a yeke kondani tongana nyen?
13 Ngoi aga ndulu teti sese ti laso so aduti na gbe ngangu ti Satan. Lo ga ndulu ti hunzi na ya mbeni ngoi ti kpale so Jésus asala tene ni: “Teti na la ni ka, fade kota ye ti vundu aga tongana so ade aga pepee atondani na ngoi so asala sese asi fadeso, na fade ye tongaso alingbi ti si mbeni la oko pepee.” — Matthieu 24:21.
14 Kota ngoi ti “kota ye ti vundu” ayeke duti ande Harmaguédon, bira ti Nzapa. A yeke ngoi so prophète Daniel asala tene ni tongana lo fa so fade Nzapa “ayeke neka aroyaume so kue, si ala we”. Aye ti tene ande hunzingo ti ayanga ti komande kue ti azo ti laso, so aduti nde na Nzapa. Fade yanga ti komande ti Royaume ti lo so ayeke na yayu ayeke mu ande li ni kue na ya ye ti azo. Tongana ti so Daniel afa kozoni, fade azia ngangu ti komande “na mbeni mara nde” la oko pepee. — Daniel 2:44; Apocalypse 16:14-16.
15. Fade ngangu ti Satan na ayingo sioni ti lo ayeke ga tongana nyen?
15 Lege-oko, na ngoi ni so nga, fade angangu ti Satan wala ti ayingo sioni kue ayeke hunzi. Fade ayeke lungula azo ti yingo so asala kpengba li, tongaso ala yeke ‘handa amara mbeni pepee’. (Apocalypse 12:9; 20:1-3.) A fa ngbanga ti kua na ndo ti ala na ala yeke ku futingo ti ala. Fade be ti azo ade biani tongana azi ala na gbe ti sioni ngangu ti azo so!
Fade zo wa aso kua? Fade afuti zo wa?
16-18. Fade zo wa aso kua na hunzingo ti aye ti fadeso, na fade afuti zo wa?
16 Fade zo wa aso kua tongana fango ngbanga ti Nzapa ati na ndo sese so? Fade afuti zo wa? Mbeti ti Nzapa afa so fade abata na aso na kua ala so asala nzala ti yanga ti komande ti Nzapa. Fade abata pepee ala so aye pepee yanga ti komande ti Nzapa, me fade afuti ala lege-oko na sese ti Satan.
17 A-Proverbe 2:21, 22 atene: “Teti azo ti mbilimbili [azo so ayeda na yanga ti komande ti Nzapa] ayeke ala so fade aduti na sese so, na azo so sioni ayeke na li ti ala pepee, fade ala ngba da. Me ti azo ti sioni [azo so ayeda pepee ti duti na gbe ti yanga ti komande ti Nzapa], fade alungula ala na sese so biani; na ti awahanda, fade agboto ala na sese ni.”
18 Lege-oko, Psaume 37:10, 11 atene: “A ngba ngoi kete, na fade azo ti sioni ayeke mbeni pepee (...). Me azo so ayeke na taa-be-ti-molenge, fade sese ni aga ye ti ala, na fade ala wara taa ngia na ya siriri so awu mingi.” Verset 29 akiri atene: “Sese ni aga ye ti héritier ti azo ti mbilimbili, na fade ala duti da lakue.”
19. Wango wa alingbi e bi be ti e da?
19 A lingbi e bi be ti e na ndo wango ti Psaume 37:34, so atene: “Zia beku ti mo na Jéhovah na mo ngba na lege ti lo, na fade lo yaa iri ti mo si sese ni aga ye ti mo. Fade mo baa la ti lungulango azo ti sioni.” E diko nga na averset 37 na 38: “Baa lege ti zo so alingbi kue, mo baa zo ti mbilimbili, na hale ti zo ti siriri ayeke mingi. Me azo ti kengo ndia, fade afa ala kue, na fade alungula hale ti azo ti sioni.”
20. Ngbanga ti nyen e lingbi tene so e duti na mbeni ngoi ti nzoni mingi?
20 A yeke tene ti dengo be biani, taa tene, a yeke tene ti mungo ngangu ti hinga so Nzapa abi be ti lo biani na ndo e na so fade fade lo yeke hunzi asioye kue nga na pasi kue! A yeke ye so amu ngia ti hinga so e yeke gi na kete ngoi ti ku ti baa gango taa tene ti apendere prophétie so!
[Foto na lembeti 20]
Mbeti ti Nzapa afa kozoni awe aye so ayeke duti ande mbage ti “fa” ti la ti ndani.
[Foto na lembeti 22]
Na ya ngoi kete, na Harmaguédon, fade ayeke lungula ala so ayeda pepee na yanga ti komande ti Nzapa. Fade ala so ayeda na ni ayeke so kua na ayeke li na ya mbeni fini sese ti mbilimbili.