Chapitre Gumbaya
Jéhovah Afa Ye na E Teti Nzoni ti E
1. Tongana nyen azo ti ndara akiri tene na atene ti Jéhovah?
TONGANA Jéhovah asala tene, azo so ayeke na ndara amä ni na kota yekiango ndo na ayeda na atene ti lo. Aye kue so Jéhovah atene ayeke teti nzoni ti e, na lo bi bê ti lo mingi na ndo nzoni duti ti e. Na tapande, so ye ti mu wâ na bê ti ba lege so Jéhovah asala tene na azo so lo te mbele na ala giriri: “Aï, tongana mo dengi mê biani ti mä akomandema ti mbi!” (Isaïe 48:18, NW) A lingbi afango ye ti Nzapa so e ba awe ayeke na tâ ngele ngangu apusu e ti mä lo na ti mu peko ti fango lege ti lo. Tondo ti aprophétie so aga tâ tene awe apusu yamba akite kue na ndo ye so Jéhovah aleke na bê ti sala ti tene azendo ti lo aga tâ tene.
2. A sû na mbeti atene ti Esaïe 48 teti azo wa, na ambeni zo nde wa alingbi nga ti wara nzoni dä?
2 A yeke polele so a sû atene ti chapitre 48 ti buku ti Esaïe teti aJuif so ayeke duti ande angba na Babylone. Na mbage, atene so ayeke na mbeni tokua so aChrétien laso alingbi pepe ti ke ti bi bê na ndo ni. Na Esaïe chapitre 47, Bible afa kozoni tingo ti Babylone. Fadeso Jéhovah afa peko ti ye so lo leke teti aJuif so ayeke angba na yâ gbata so. Vundu asala Jéhovah ndali ti ndendia ti azo ti lo so lo soro ala nga teti so ala ke ti mä na bê na azendo ti lo. Ye oko, lo ye ti fa ye na ala teti nzoni ti ala. Lo ba kozoni awe mbeni ngoi ti kiri ti leke ye nzoni ahon so ague ti si na kiringo na tanga ti abe-ta-zo na kodoro ti ala.
3. Ye wa ayeke sioni la ni na yâ vorongo ti Juda?
3 Azo ti Jéhovah ague yongoro mingi na vorongo so ayeke na sioni oko pepe! Akozo tene ti Isaïe asala si zo agbu li ti lo: “I mä tene so, O azo ti da ti Jacob, i so a di iri ti Israël, i so i sigigi na lege ti Juda; i so i deba na iri ti L’Eternel, na i sepela Nzapa ti Israël, me na tene-biani pepe, wala na lege ti mbilimbili pepe (teti ala tene ala yeke azo ti kodoro ti nzoni-kue, na ala zia bê ti ala na Nzapa ti Israël; iri ti Lo ayeke L’Eternel Ti Sabaoth).” (Esaïe 48:1, 2) So tâ ndendia! Ti ‘deba na iri ti Jéhovah’ ayeke biani ti sala kusala na iri ti Nzapa gi na yanga senge. (Sophonie 1:5) Kozo na guengo ti ala na ngba na Babylone, aJuif avoro Jéhovah na “kodoro ti nzoni-kue,” Jérusalem. Me vorongo ti ala alondo na bê kue pepe. Bê ti ala ague yongoro mingi na Nzapa, na akusala ti ala ti vorongo ayeke la ni “na tene-biani pepe, wala na lege ti mbilimbili pepe.” Ala yeke pepe na mabe ti ababâ ti sewa ti giriri.—Malachie 3:7.
4. Mara ti vorongo wa anzere na Jéhovah?
4 Atene ti Jéhovah adabe e so a lingbi vorongo aduti pepe mbeni ye so e yeke sala lakue gi tongaso. A lingbi a londo biani na bê kue. Mbeni kusala so a sala gi tongaso, peut-être gi ti nzere na ambeni zo nde wala ti pika lê ti ala, ayeke pepe “akusala ti dutingo ndulu na Nzapa.” (2 Pierre 3:11, NW) Gi ti tene mbeni zo adi iri ti lo mveni Chrétien asala pepe si Nzapa ayeda na vorongo ti lo. (2 Timothée 3:5) Ti hinga so Jéhovah ayeke dä ayeke kota ye, me a yeke gi tongo nda ni. Jéhovah aye vorongo so alondo na bê kue nga so kota ndoye na yekiango ndo ayeke na gunda ni.—aColossien 3:23.
Fango Kozoni Afini Ye
5. Ambeni ti ‘aye ti kozoni’ so Jéhovah afa giriri ayeke nyen?
5 Peut-être a lingbi akiri adabe ti aJuif so ayeke angba na Babylone na aye so ala hinga kozoni. Tongaso, Jéhovah akiri adabe ala so lo yeke Nzapa ti tâ prophétie: “Mbi fa tene ti ye ti kozoni na lâ ti giriri; biani, tene ni asigigi na yanga ti Mbi, na Mbi fa tene ti ye so; Mbi sala ye so fade fade, na ye ni asi.” (Esaïe 48:3) ‘Aye ti kozoni’ ayeke aye so Nzapa asala ni awe, tongana zingo azo ti Israël na Égypte nga mungo na ala Sese ti Zendo tongana mbeni ye ti héritier. (Genèse 13:14, 15; 15:13, 14) Atene tongaso asigigi na yanga ti Nzapa; ala londo na Nzapa mveni. Nzapa asala si azo amä ambela ti lo, na a lingbi ye so ala mä apusu ala ti mä yanga. (Deutéronome 28:15) Lo sala ye fade fade si ye so lo fa kozoni aga tâ tene. So Jéhovah ayeke Lo ti Ngangu Ahon Kue asala si ye so lo leke ti sala aga lakue tâ tene.—Josué 21:45; 23:14.
6. Tongana nyen aJuif aga azo “ti kpengba-li so ake tene”?
6 Azo ti Jéhovah aga azo “ti kpengba-li so ake tene.” (Psaume 78:8) Lo tene polele na ala: “Bê ti mo akpengba, na go ti mo akpengba tongana barre ti wen, na ndole ti mo ayeke tongana gengere.” (Esaïe 48:4) Tongana awen, li ti aJuif akpengba ngangu, ala ye ti yeda na tene pepe. A yeke mbeni nda ti tene oko so Jéhovah afa na gigi aye kozoni si a si. Tongaso pepe, fade azo ti lo ayeke sala tene so na ndo aye so Jéhovah asala awe: “Yanda ti mbi asala ye so, na yanda ti mbi so a leke na kode na yanda ti mbi ti wen akomande si ye ni so asi.” (Esaïe 48:5) Fade ye so Jéhovah ayeke tene fadeso asala mbeni ye na ndo aJuif so ayeke be-ta-zo pepe? Nzapa atene na ala: “Mo mä tene so awe; mo ba ye so kue; na mo, fade mo fa tene so na gigi pepe? A to nda ni laso, Mbi fa na mo fini ye, même ye so a honde so mo hinga pepe. A créé ye so fadeso, na a créé ala na lâ ti giriri pepe; mo mä tene ni kozoni pepe, gi laso; wala peut-être mo tene, Ba, mbi hinga tene so giriri.”—Esaïe 48:6, 7.
7. Fade aJuif so ayeke angba ayeke yeda na nyen, na ala lingbi ti ku nyen?
7 Ngoi mingi kozoni, Isaïe asû na mbeti tene ti tingo ti Babylone. Fadeso, tongana angba na Babylone, a hunda na aJuif na lege ti prophétie ti gbu li na ndo ti gango tâ tene ti ye ni. Ala lingbi ti bele so Jéhovah ayeke Nzapa ti prophétie so aga tâ tene awe? Na teti awakodoro ti Juda aba na amä awe so Jéhovah ayeke Nzapa ti tâ tene, a lingbi ala fa nga pepe tâ tene so na azo? Atene ti Jéhovah so a fa ni na gigi afa kozoni afini ye so ade ti si pepe, tongana tene ti Cyrus so ahon Babylone na ngangu nga zingo aJuif. (Esaïe 48:14-16) A ba so aye ti dongo bê tongaso alondo na mbeni ndo oko pepe. Zo oko alingbi pepe ti fa ni kozoni gi na lege ti bango tambelango ti aye so asi na ndo sese. Ala si mo ba mo tene a londo na mbeni ndo oko pepe. Zo wa ayeke na gunda ti aye so? Teti Jéhovah asala tene ni ndulu na angu 200 kozoni, kiringo tene ni ayeke polele.
8. A-Chrétien laso ayeke na beku teti afini ye wa, na ngbanga ti nyen ala zia bê kue na atene ti prophétie ti Jéhovah?
8 Na mbage, Jéhovah asala si atene ti lo aga tâ tene alingbi na dikongo ngoi ti lo mveni. Aprophétie so aga tâ tene afa na gigi dutingo ti lo ti Nzapa, gi pepe na aJuif ti giriri, me nga na aChrétien laso. Aprophétie mingi so a sû na mbeti, so aga tâ tene giriri, ‘aye ti kozoni,’ afa biani so afini ye so Jéhovah amu zendo ni: gango ti “kota ye ti vundu,” songo kuâ ti “azo mingi so asi singo” na yâ ye ti vundu so, “sese ti fini,” na ambeni ye nde mingi, ayeke ga ande tâ tene. (Apocalypse 7:9, 14, 15; 21:4, 5; 2 Pierre 3:13) Beku so apusu azo ti bê ti mbilimbili laso ti sala tene na ndo lo na wâ. Ala kangbi abibe ti wasungo psaume, so atene: “Mbi fa nzo tene ti mbilimbili na yâ kota bungbi ti azo. Ba! Mbi kanga yanga ti mbi pepe.”—Psaume 40:10 (40:9, NW).
Jéhovah Afa Ngangu ti Kanga Nzala ti Tele
9. Tongana nyen mara ti Israël ayeke ‘zo ti ke ndia na lâ ti dungo lo’?
9 So aJuif amä na bê pepe na aprophétie ti Jéhovah a kanga lege na ala ti bata agbotongo mê ti lo. A yeke ndali ni si lo ngbâ ti tene na ala: “Biani, mo mä pepe; biani, mo hinga pepe; a to nda ni giriri, mê ti mo alungula pepe; teti Mbi hinga giriri mo sala na lege ti handa mingi; na lâ ti dungo ti mo a di iri ti mo zo ti ke ndia.” (Esaïe 48:8) Juda akanga mê ti lo na anzo tene ti Jéhovah. (Esaïe 29:10) Lege ti salango ye ti azo so Nzapa ate mbele na ala afa so mara ni ayeke ‘azo ti ke ndia na lâ ti dungo ala.’ A to nda ni na lâ ti dungo lo nga na yâ mbaï ti lo kue, mara ti Israël ake yanga ahon ndo ni. Kengo ndia nga salango ye na handa ayeke sioni so azo ni asala lakue, a yeke pepe asiokpari so a sala gi ngoi na ngoi.—Psaume 95:10; Malachie 2:11.
10. Ngbanga ti nyen fade Jéhovah ayeke gbanzi tele ti lo mveni?
10 Beku oko ayeke dä pepe? A yeke dä. Atä Juda ake yanga na asala ye na handa, lakue Jéhovah ayeke tene tâ tene na lo yeke be-ta-zo. Ndali ti gonda ti kota iri ti lo mveni, fade lo yeke zia katikati na fango na gigi ngonzo ti lo. Lo tene: “Teti iri ti Mbi mveni, fade Mbi zia ngonzo ti Mbi aku kete; teti tene ti sepela Mbi, fade Mbi gbanzi ngonzo ti Mbi si Mbi lungula mo pepe.” (Esaïe 48:9) So kota kangbi! Azo ti Jéhovah, Israël nga na Juda, aduti be-ta-zo pepe na mbage ti lo. Me fade Jéhovah asala si iri ti lo aga nzoni-kue, na salango ye na mbeni lege so aga na sepela nga na gonda na iri ni. Ndali ti tene so, fade lo lungula pepe azo so lo soro ala.—Joël 2:13, 14.
11. Ngbanga ti nyen fade Nzapa ayeke zi pepe lege ti tene a futi biani azo ti lo?
11 Sengo ndo ti Nzapa azingo azo ti bê ti mbilimbili na popo ti aJuif so ayeke angba na ala leke na bê ti ala ti bata afango ye ti lo. Tene so aga na peko adë biani bê ti mara ti azo tongaso: “Ba, Mbi sukula mo awe, me Mbi sukula mo pepe tongana so zo alungula saleté ti argent; Mbi tara mo na four ti ye ti vundu. Teti iri ti Mbi mveni, teti iri ti Mbi mveni, fade Mbi sala ye so (fade a sala iri ti Mbi ti ga sioni tongana nyen?); fade Mbi mu gloire ti Mbi na mbeni zo pepe.” (Esaïe 48:10, 11) Akota tara, mo ba mo tene “four ti ye ti vundu,” so Jéhovah azi lege na ni ti ga na ndo azo ti lo, atara na akiri aleke ala nzoni ahon, na fango na gigi ye so ayeke na yâ bê ti ala. Oko ye tongaso asi asiècle mingi kozoni tongana Moïse atene na akotara ti ala: “L’Eternel Nzapa ti mo afa lege na mo na yâ ngu bale osio so na yando, na Lo sala si mo ga kete na lê ti mo mveni, ti tara mo, ti hinga ye so ayeke na bê ti mo.” (Deutéronome 8:2) Atä bibe ti ala ti kengo yanga, Jéhovah afuti mara ni pepe na ngoi ni kâ, na fade lo yeke futi pepe biani mara ni fadeso. Na lege so, fade iri na yango-iri ti lo angbâ na nduzu. Tongana fade azo ti Babylone afuti azo ti lo, ka lo yeke sala pepe ye alingbi na mbele ti lo na iri ti lo ayeke wara zonga. Fade azo ayeke ba so Nzapa ti Israël ayeke na ngangu pepe ti sö azo ti lo.—Ezéchiel 20:9.
12. Tongana nyen a kiri aleke nzoni ahon atâ Chrétien na ngoi ti kozo bira so amu sese kue?
12 Na ngoi ti laso nga, a hunda ti leke nzoni ahon azo ti Jéhovah. Na tongo nda ti siècle bale use ni, mingi ti kete bungbi ti aWamandango Bible asala na Nzapa na tâ bê kue ti nzere na lo, me ambeni ayeke na sioni bibe, tongana nzala ti duti na kota ndo. Kozoni si kete bungbi so alingbi ti mu li ni na yâ kusala ti fango nzo tene na ndo sese kue, so a sala tene ni kozoni teti ngoi ti lâ ti nda ni, a lingbi a sukula ala. (Matthieu 24:14) Prophète Malaki afa kozoni so mara ti kusala ti lekengo ye nzoni ahon tongaso ayeke gue oko na gango ti Jéhovah na temple ti lo. (Malachie 3:1-4) Atene ti lo aga tâ ye na ngu 1918. Atâ Chrétien ahon na yâ mbeni ngoi ti ngangu tara na kota mbage ti kozo bira so amu sese kue, na tara so ague asi na bingo na da ti kanga Joseph F. Rutherford, président ti Société Watch Tower na ngoi ni kâ, nga na ambeni ti azo so amu li ni. A-Chrétien so, so asala ye na tâ bê kue, awara nzoni na lege ti kusala ti lekengo ye nzoni ahon. Na peko ti Kozo Bira so Amu Sese Kue, ala leke na bê ti ala mingi ahon ti kozoni ti sala na kota Nzapa ti ala na yâ aye kue so lo fa.
13. Tongana nyen azo ti Jéhovah asala ye na gbele salango ngangu ngbele ye na kozo bira so amu sese kue?
13 Ngbele ye na ngoi ni kâ, aTémoin ti Jéhovah aluti fani mingi na gbele asalango ngangu ti sioni ahon kue. Ye so asala pepe si ala dë kite na tene ti Wasalango ala. Nde na so, ala bata tene so bazengele Pierre atene na aChrétien so a sala ngangu na ala na ngoi ti lo: “A yeke ngbanga ti i ti wara vundu na yâ ye nde nde so atara i, si tarango ti mabe ti i . . . alingbi ga tene ti mu singila, na gloire, na yango-iri, na lâ ti singo ti Jésus Christ.” (1 Pierre 1:6, 7) Sioni salango ngangu afuti pepe be-biani ti atâ Chrétien. Nde na so, a fa na gigi so ye so apusu ala ti sala ye ayeke nzoni. A zia na ndo mabe ti ala mbeni lengo so a tara ni awe na a fa kota ti mungo tele ti ala nga na ndoye ti ala.—aProverbe 17:3.
‘Mbi Yeke Lo ti Kozoni, Mbi Yeke Lo ti Nda Ni’
14. (a) Na lege wa Jéhovah ayeke “Lo Ti Kozoni” na “Lo Ti Nda Ni”? (b) Akusala ti ngangu wa Jéhovah asala na lege ti “tïtî” lo?
14 Fadeso na nzobe Jéhovah ahunda na azo so lo te mbele na ala: “Mo mä Mbi, O Jacob, na Israël, lo so Mbi hiri lo! Mbi yeke Lo; Mbi yeke Lo Ti Kozoni, na Mbi yeke Lo Ti Nda Ni nga. Biani, tïtî Mbi aleke gere ti sese, na tïtî Mbi ti koti agbala ayayu; tongana Mbi hiri ala, ala ga ala luti legeoko.” (Esaïe 48:12, 13) Nde na azo, Nzapa ayeke lakue lakue na lo gbian pepe. (Malachie 3:6) Na yâ buku ti Apocalypse, Jéhovah atene: “Mbi yeke Alpha na Oméga, Lo Ti Kozoni na Lo Ti Nda Ni, Mbi yeke Tongo Nda ti ye kue na Mbi yeke Nda ti ye kue.” (Apocalypse 22:13) Kozoni na Jéhovah mbeni Nzapa ti ngangu ahon kue ayeke dä pepe, na fade mbeni ayeke duti nga dä pepe na peko ti lo. Lo yeke Kota Ahon Kue na Zo ti Lakue Lakue, Wasalango ye. “Tïtî” Lo, ngangu ti lo so asala kusala, aleke gere ti sese na agboto yâ ti ayayu so asi singo na atongoro. (Job 38:4; Psaume 102:26 [102:25, NW]) Tongana lo hiri aye so lo leke, ala yeke ndulu ti sala na lo.—Psaume 147:4.
15. Na lege wa nga ndali ti nyen Jéhovah “andoye” Cyrus?
15 A tokua mbeni nene tisango ndo na aJuif nga na ala so ayeke aJuif pepe: “I kue, i bungbi tele ti i, na i mä! yanda nyen na popo ti ala si afa ye so? Zo so L’Eternel andoye lo, fade lo sala ye so L’Eternel aye na ndo Babylone, na fade tïtî lo aga na ndo azo ti Chaldée. Mbi, Mbi sala tene awe; biani, Mbi hiri zo so awe, Mbi ga na lo, na fade lo sala si lege ti lo aga nzoni.” (Esaïe 48:14, 15) Gi Jéhovah oko ayeke ngangu ahon kue na lo lingbi ti fa tâ na lege ni aye so ayeke si ande. Zo oko na popo ti “ala,” asenge senge yanda, alingbi pepe ti fa aye so. Jéhovah, pepe ayanda, “andoye lo,” Cyrus, so ti tene Jéhovah asoro lo awe teti mbeni mbilimbili kusala. (Esaïe 41:2; 44:28; 45:1, 13; 46:11) Jéhovah aba kozoni singo ti Cyrus na gbele azo na ndo sese nga Lo soro lo tongana zo so ayeke hon ande na ngangu Babylone.
16, 17. (a) Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so Nzapa afa aye kozoni pepe na hondengo ni? (b) Tongana nyen Jéhovah ayeke fa laso polele aye so lo leke ti sala?
16 Na lege ti tisango ndo, Jéhovah angbâ ti tene: “I ga ndulu na Mbi, i mä tene so; a to nda ni na lâ ti kozoni, Mbi sala tene na lingo pepe; na lâ ni so ye so asi, Mbi yeke kâ.” (Esaïe 48:16a) A mu giriri pepe afango nda ti ye so alondo na Jéhovah na hondengo ni, wala a fa ni pepe na mbeni kete wungo ti azo so gi ala si alingbi ti hinga tene ni. Aprophète ti Jéhovah asala tene polele teti Nzapa. (Esaïe 61:1) Ala fa na gbele azo kue ye so bê ti Nzapa aye. Na tapande, aye so asi so andu Cyrus ayeke la ni pepe fini ye teti Nzapa wala pepe mbeni ye so lo hinga tene ni kozoni pepe. Ndulu na angu 200 kozoni, Nzapa afa ni polele na lege ti Isaïe.
17 Legeoko nga laso, Jéhovah asala ye na lingo pepe na ndo aye so lo leke ti sala. Azo kutu mingi na yâ akodoro na azoa ti ngu-ingo ngbangbo mingi ayeke fa da na da, na ndo abalabala, na ndo kue so ala wara lege ti sala ni, gbotongo mê na ndo gango ti hunzingo ti bungbi ti aye ti fadeso, na nzo tene ti adeba nzoni so ayeke ga na gbe ti Royaume ti Nzapa. Tâ tene, Jéhovah ayeke mbeni Nzapa so ayeke fa na azo tene ti aye so lo leke ti sala.
‘Dengi Mê ti Mä Akomandema ti Mbi!’
18. Ye wa Jéhovah aye teti azo ti lo?
18 Teti yingo ti Jéhovah amu ngangu na lo, prophète ni atene: “Seigneur L’Eternel ato Mbi, na Lo to Yingo ti Lo nga. So ayeke ye so Jéhovah, Lo ti ton mo, Lo ti Nzoni Ahon Kue ti Israël, atene: ‘Mbi, Jéhovah, mbi yeke Nzapa ti mo, Lo so afa ye na mo ti wara ye ti nzoni teti mo mveni, Lo so asala si mo tambela na lege so a lingbi mo tambela dä.’” (Isaïe 48:16b, 17, NW) A lingbi fango na gigi batango ndo ti ndoye ti Jéhovah adë bê ti mara ti Israël so Nzapa ayeke ndulu ti zi ala na Babylone. Lo yeke Zo ti ton ala. (Esaïe 54:5) Ye so bê ti Jéhovah aye ayeke ti tene azo ti Israël akiri aleke songo ti ala na lo na ala dengi mê ti mä akomandema ti lo. Tâ vorongo aluti na ndo yengo dä na afango lege ti Nzapa. Azo ti Israël alingbi la ni ti tambela na ndo mbilimbili lege gi tongana a fa na ala ‘lege ti tambela dä.’
19. Tisango ndo wa so alondo na bê Jéhovah amu?
19 A fa na gigi na mbeni lege so ayeke pendere mingi nzala ti Jéhovah ti tene azo ti lo akpe akpale na awara ngia na yâ fini: “Aï, tongana mo dengi mê biani ti mä akomandema ti mbi! Ka siriri ti mo ayeke ga tongana mbeni bale, na mbilimbili ti mo tongana amapo ti kota ngu ti ingo.” (Isaïe 48:18, NW) So mbeni tisango ndo so alondo na bê ti Wasalango ye so ayeke na ngangu ahon kue! (Deutéronome 5:29; Psaume 81:14 [81:13, NW]) A hon ti gue na ngba, azo ti Israël alingbi ti wara siriri so fade ayeke wu mingi tongana ngu ti bale so asua. (Psaume 119:165) Akusala ti ala ti mbilimbili alingbi ti ga mingi tongana amapo ti ngu-ingo. (Amos 5:24) Teti lo yeke zo so asala nzala ti ala biani, Jéhovah atisa azo ti Israël, na ndoye lo fa na ala lege so a lingbi ala tambela dä. Aï, gi tongana ala mä lo ande!
20. (a) Ye wa Nzapa aye teti Israël atä kpengba-li ti lo? (b) Ye wa e manda na ndo Jéhovah na lege ti asalango ye ti lo na azo ti lo? (Ba encadré na lembeti 133.)
20 Adeba nzoni wa ayeke ga tongana Israël agbian bê ti lo? Jéhovah atene: “Ahale ti mo aga tongana mbutu, na amolenge ti yâ ti mo aga mingi tongana mbutu nga; na a lungula iri ti lo, wala a futi iri ti lo na gbele Mbi pepe.” (Esaïe 48:19) Jéhovah adabe azo ni na zendo ti lo so hale ti Abraham ayeke ga mingi, “legeoko tongana atongoro ti yayu nga tongana alê ti mbutu so ayeke na yanga ti ngu-ingo.” (Genèse 22:17; 32:12, NW) Ye oko, ahale ti Abraham ayeke azo ti kpengba-li, na ala lingbi pepe ti wara gango tâ tene ti zendo ni. Tâ tene, mbaï ti ala ayeke sioni mingi si na lege ti Ndia ti Jéhovah mveni a lingbi a lungula iri ti ala tongana mbeni mara. (Deutéronome 28:45) Ye oko, Jéhovah aye pepe ti futi azo ti lo, na lo ye pepe ti ke ala biani.
21. Adeba nzoni wa e lingbi ti wara laso tongana e gi afango lege ti Jéhovah?
21 Akpengba-ndia so ayeke na yâ kota versê so alingbi na awavorongo Jéhovah laso. Jéhovah ayeke Lingu ti fini, na lo hinga nzoni ahon tanga ti azo kue tongana nyen a lingbi e sala ye na fini ti e. (Psaume 36:10 [36:9, NW]) Lo yeke fa lege na e, pepe ti gbanzi ngia na bê ti e, me teti nzoni ti e. Atâ Chrétien ayeda na ni na gingo ti tene Jéhovah afa ye na ala. (Michée 4:2) Afango lege ti lo abata dutingo ti e na lege ti yingo na songo ti e na lo, nga a bata e yongoro na sioni ngangu ti Satan. Tongana e ba na nene ni akpengba-ndia so ayeke na peko ti andia ti Nzapa, e ba so Jéhovah afa ye na e teti nzoni ti e. E ga ti hinga so “akomandema ti lo ayeke ye so ane pepe.” Na fade a yeke futi e pepe.—1 Jean 2:17; 5:3, NW.
‘I Sigigi na Babylone!’
22. A wa aJuif be-ta-zo ti sala nyen, na dengo bê wa a mu na ala?
22 Na ngoi so Babylone ayeke tï, fade a yeke wara ambeni Juif so bibe ti ala ayeke na lege ni? Fade ala yeke sala ye nzoni na zingo ala so alondo na Nzapa, ti kiri na kodoro ti ala, na ti kiri ti leke vorongo so ayeke sioni oko pepe? Biani. Atene ti Jéhovah so aga na peko afa so lo zia bê so fade a yeke si tongaso. “I sigigi na Babylone, i kpe azo ti Chaldée! i fa tene ti ye so na kongo na ngia, i tene ye so, i sala tene ni même juska na nda ti sese kue; i tene, L’Eternel ato boi ti Lo Jacob awe. Na nzala ti ngu asala ala pepe tongana Lo fa lege na ala na désert; Lo sala si ngu asigigi na yâ tênë teti ala; Lo suru tênë so nga, na ngu asigigi na ngangu.” (Esaïe 48:20, 21) Na lege ti prophétie, a wa azo ti Jéhovah ti londo na Babylone fade fade. (Jérémie 50:8) A lingbi a sala si a hinga tene ti zingo ala na ndo sese kue. (Jérémie 31:10) Na peko ti Exode, wala sigingo na Égypte, Jéhovah amu aye so atia azo ti lo na ngoi so ala yeke tambela na akodoro ti yando. Legeoko nga, fade lo mu ye teti azo ti lo na ngoi so ala tambela ti londo na Babylone ti kiri na kodoro.—Deutéronome 8:15, 16.
23. Fade azo wa ayeke wara pepe siriri so Nzapa amu?
23 Mbeni kota kpengba-ndia nde ayeke dä so a lingbi aJuif adabe na ni na ndo akusala ti songo zo ti Jéhovah. Azo so ayeke ndulu ti sala ye ti mbilimbili alingbi peut-être ti ba pasi teti asiokpari ti ala, me fade a futi ala pepe. Ye oko, a yeke nde teti azo ti kirikiri. “L’Eternel atene, Siriri ayeke na awasiokpari pepe.” (Esaïe 48:22) Fade awasiokpari so agbian bê ti ala pepe ayeke wara pepe siriri so Nzapa aleke teti ala so andoye lo. A leke akusala ti songo zo pepe teti azo ti sioni so li ti ala akpengba wala azo so amä na bê pepe. Mara ti akusala tongaso ayeke gi teti azo so ayeke na mabe. (Tite 1:15, 16; Apocalypse 22:14, 15) Siriri so alondo na Nzapa ayeke pepe teti azo ti sioni.
24. Ye wa aga na ngia na azo ti Nzapa ti ngoi ti e?
24 Na ngu 537 K.N.E., lege ti sigigi na Babylone aga na kota ngia na azo ti Israël so ayeke be-ta-zo. Na ngu 1919, zingo azo ti Nzapa na gbe ti ngba ti Babylone aga na ala ngia. (Apocalypse 11:11, 12) Ala si singo na beku, na ala gbu ngoi ni ti kono yâ ti kusala ti ala. Tâ tene, a hunda la ni kpengba-be teti kete bungbi ti aChrétien so ti kamata afini lege so azi ti fa tene na yâ mbeni sese so aye tene ti ala pepe. Me na lege ti maboko ti Jéhovah, ala bi bê na kusala ti fango nzo tene. Mbaï ayeda so Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo ala.
25. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti bi bê nzoni na ambilimbili mbela ti Nzapa?
25 Mbage ti prophétie ti Isaïe so agboto lê na ndo tene so Jéhovah afa ye na e teti nzoni ti e. A yeke kota ye ti bi bê nzoni na ambilimbili mbela ti Nzapa. (Apocalypse 15:2-4) Tongana e bata na li ti e ndara na ndoye ti Nzapa, fade a yeke mu maboko na e ti sala ye alingbi na ye so Jéhovah atene a yeke mbilimbili. Akomandema ti lo kue ayeke teti nzoni ti e.—Esaïe 48:17, 18.
[Encadré/Afoto na lembeti 133]
Nzapa ti Ngangu Ahon Kue Agbanzi Tele ti Lo
“Fade Mbi zia ngonzo ti Mbi aku kete . . . Fade Mbi gbanzi ngonzo ti Mbi.” A yeke tene so Jéhovah atene na a-apostat ti Israël. (Esaïe 48:9) Mara ti atene tongaso amu maboko na e ti ba so Nzapa azia mbeni tapande ti mbilimbili-kue na yâ salango lâ oko pepe kusala ahon ndo ni na ngangu. A yeke tâ tene so zo oko ti hon Nzapa na ngangu ayeke dä pepe. A yeke ndali ni si e sala tene ti lo tongana Lo ti ngangu ahon kue, Lo so katikati ayeke na ngangu ti lo pepe. Na lege ni lo hiri lo mveni “Nzapa Ti Ngangu Ahon Kue.” (Genèse 17:1) Lo yeke na ngangu so ayeke na katikati pepe, me nga ngangu ti komande kue teti dutingo ti lo tongana Seigneur Gbia ti ndagigi so lo sala. A yeke ni la si zo oko alingbi pepe ti tara ti gbanzi tïtî lo wala ti tene na lo, “Mo sala nyen?”—Daniel 4:35.
Ye oko, Nzapa asala ngonzo hio pepe, atä a hunda ti fa na gigi ngonzo ti lo na tele ti awato ti lo. (Nahum 1:3) Jéhovah alingbi ti ‘kanga ngonzo ti lo’ nga na lege ni a fa lo tongana zo so ‘ngonzo agbu lo hio pepe’ teti ndoye, pepe ngonzo, ayeke kota lengo ti lo. Ngonzo ti lo, tongana a fa ni na gigi, ayeke lakue mbilimbili, nda ni ayeke dä, na lo fa lege na ni lakue.—Exode 34:6; 1 Jean 4:8.
Ngbanga ti nyen Jéhovah asala ye tongaso? Ngbanga ti so ngangu ti lo ti kota ahon kue asala kusala na lege ni na ambeni kota lengo ti lo ota so: ndara, mbilimbili, na ndoye. Salango kusala na ngangu ti lo ague lakue legeoko na tanga ti alengo so.
[Foto na lembeti 122]
Tokua ti Isaïe ti kiri ti leke ye amu mbeni beku na aJuif be-ta-zo so ague na ala na ngba
[Afoto na lembeti 124]
A-Juif ayeke giriri ndulu ti mu gonda na ayanda teti akusala so ayeke biani ti Jéhovah
1. Ishtar 2. Mbeni zongo brique ti Lege so azo ti Matanga ahon dä na Babylone 3. Fä ti kota ngbo ti Marduk.
[Foto na lembeti 127]
Mbeni “four ti ye ti vundu” alingbi ti fa na gigi wala aye so apusu e ti sala na Jéhovah ayeke nzoni-kue wala pepe
[Afoto na lembeti 128]
Atâ Chrétien aluti awe na gbe ti amara ti salango ngangu ti sioni ahon