Chapitre Bale-use
Bata lâ ti Jéhovah na li
1. Tongana, na tongo nda ni a fa na mo so lege ayeke dä ti sigigi na gbe ti avundu ti bê so aye ti sese so ayeke ga na ni, bê ti mo atene na mo nyen?
MBENI oko ti akozo ye so mo manda lani na lege ti Bible ayeke so Jéhovah aleke ti sala si sese kue aga paradis. Na yâ fini sese so, fade bira, fango zo, nzinga, kobela, pasi, na kui ayeke duti dä mbeni pëpe. Même akuâ ayeke kiri ande na fini. So tâ pendere beku! Aye so kue aga ndulu awe. Ye so akiri akpengba tënë so ayeke fä ti singo ti Jésus na lege ti yingo tongana Gbia, singo so ato nda ni na ngu 1914. Nga ngbele ye na ngoi ni so, e yeke na yâ ti lâ ti nda ni ti sioni sese ti laso. Na hunzingo ti lâ ti nda ni so, Jéhovah ayeke futi ande aye ti sese so, na lo yeke ga na fini sese so lo mû zendo ni!
2. ‘Lâ ti Jéhovah’ ayeke nyen?
2 Ngoi ti futingo so ayeke ga so, Bible ahiri ni “lâ ti [Jéhovah]”. (2 Pierre 3:10). A yeke ‘lâ ti ngonzo ti Jéhovah’ na tele ti sese kue ti Satan (Sophonie 2:3). Lâ ni so ayeke si ande na kota mbage ni ti lo na ngoi ti “bira ti kota lâ ti Nzapa, Lo Ti Ngangu Ahon Kue. . . . , so ala di iri ni na yanga ti Hébreu, Harmaguédon.” A yeke na ngoi ti bira so si fade a futi “agbia ti sese kue”. (Apocalypse 16:14, 16). Fini ti mo afa na gigi so mo mä na bê biani so ‘lâ ti Jéhovah’ aga ndulu?—Sophonie 1:14-18; Jérémie 25:33.
3. (a) Lâ ti Jéhovah ayeke si ande lawa? (b) A yeke nzoni mingi tongana nyen, so Jéhovah afa pëpe ‘lango nga na l’heure ni so’?
3 Bible afa na e pëpe mbilimbili lango so Jésus Christ ayeke ga ande na tele ti aye ti sese ti Satan, tongana Wasalango ye alingbi na ye so Jéhovah atene. Jésus atene: “Tënë ti lâ ni kâ, na tënë ti l’heure ni kâ, zo oko ahinga pëpe, même a-ange ti yayu ahinga pëpe, na Molenge ahinga pëpe, gi Babâ ahinga.” (Marc 13:32). Tongana zo aye biani Jéhovah pëpe, lo yeke duti ande ndulu ti pusu lango ti Lo na peko na yâ li ti lo, na lo turne ti tomba peko ti aye ti sese so. Me ala so andoye Jéhovah biani ayeke sala na lo ande na âme ti ala kue, sân ti bi bê na lawa si fade nda ti asioni ye ti sese so ayeke si.— Psaume 37:4; 1 Jean 5:3.
4. Jésus atene lani nyen ti gboto mê?
4 Ti gboto mê ti azo so andoye Jéhovah, Jésus atene: “I bata nzoni, i bata na i sambela, teti i hinga l’heure ni pëpe.” (Marc 13:33-37). Lo wa e ngangu mingi ti zia lege pëpe na tengo ni, nyongo ni, wala ‘agingo bê ti fini’ ti gboto lê ti e kue, si na nda ni e bâ ngoi ni gi tongana mbeni senge ye.—Luc 21:34-36; Matthieu 24:37-42.
5. Tongana ti so Pierre afa, fade lâ ti Jéhovah ayeke ga na nyen?
5 Legeoko nga, Pierre awa e ti girisa pëpe “singo ti lâ ti Nzapa na . . . lâ ni so, fade ayayu agbi na afuti, na fade asungoye aga tongana ngu ngbanga ti wâ so ayeke ngangu mingi.” A yeke futi ande angorogbia kue ti azo, so ayeke “ayayu”, legeoko na bungbi ti azo ti sioni kue, so ayeke “sese” ni. Fade a futi nga ‘ambage’ ti sese ni, so ayeke abibe na akusala ti sioni sese ti laso, na tapande bibe ti lo ti dutingo yamba na Nzapa, nga kode ti fini ti lo so atomba peko ti ye ti pitan nga na amosoro. Na place ni, a yeke zia ande “ayayu ti fini [Royaume ti Nzapa na yayu] na sese ti fini [mbeni fini bungbi ti azo na sese]” so fade “mbilimbili aduti na yâ ni.” (2 Pierre 3:10-13). Aye so ayeke yengi sese ayeke si ande fade fade, na mbeni lango wala l’heure so a ku ni pëpe.—Matthieu 24:44.
Sala hange na fä ni
6. (a) Tongana nyen kiringo tënë ti Jésus na hundango tënë ti adisciple ti lo andu hunzingo ti aye ti ngoi ti aJuif ? (b) Mbage wa ti kiringo tënë ti Jésus agboto lê na ndo aye nga na abango ndo so akomanse na ngu 1914 ti ga na ni?
6 Ndali ti angoi so e yeke na yâ ni laso, a lingbi e hinga mbilimbili anzene nzene mbage ti kota fä so aye mingi ayeke na yâ ni, na so amû lege ti hinga na lâ ti nda ni so, wala ‘hunzingo ti aye ti sese so’. Girisa pëpe so tongana Jésus akiri lani na peko ti hundango tënë ti adisciple ti lo, so a fa pekoni na Matthieu 24:3, ambeni ye so lo fa na aversê 4 ti si na 22 aga lani tâ tënë kete na ndo ti aye ti ngoi ti aJuif, na popo ti angu 33 juska 70 N.E. Me kota gango tâ tënë ti prophétie ni asi na angoi so akomanse na ngu 1914, ngoi ti ‘singo ti Christ, na ti hunzingo ti aye ti sese so’. Matthieu 24:23-28 afa ye so asi, a londo na ngu 70 N.E. juska na ngoi ti singo ti Christ. Aye so afa na Matthieu 24:29–25:46 ayeke si na ngoi ti nda ni.
7. (a) Ngbanga ti nyen a lingbi e mveni e bi lê nzoni na ndo lege so dutingo ti laso asala si fä ni aga tâ tënë? (b) Kiri tënë na ahundango tënë so ayeke ge na hunzingo ti paragraphe so, na fa tongana nyen fä ni akomanse awe ti ga tâ tënë ngbele ye na ngu 1914.
7 A lingbi e mveni e bi lê nzoni na ndo aye nga na abango ndo so asala si fä ni aga tâ tënë. Ti tingbi aye so na prophétie ti Bible ayeke mû ande maboko na e ti girisa lâ ti Jéhovah pëpe. A yeke mû ande nga lege na e ti ga na azo ti yeda na tënë ni tongana e yeke mû wango na ala ti fa so lâ ni so aga ndulu (Esaïe 61:1, 2). Na batango aye so kue na li, zia e kiri e bâ ahundango tënë so aga na gbe ni, so agboto lê na ndo ambeni mbage ti fä ni, tongana ti so a sû pekoni na Matthieu 24:7 nga na Luc 21:10, 11.
Na mbeni lege so apika bê, londongo ti ‘mara ti ke mbeni mara, na royaume ti ke mbeni royaume’ aga tâ tënë tongana nyen ngbele ye na ngu 1914? Na ndo tënë ti abira, ye nyen ayeke si ngbele ye na ngoi ni so?
Na ngu 1918, kobela wa ti futi kodoro afâ azo ahon Kozo Bira so Amû Sese Kue? Atâa ndara so azo awara na ndo tënë ti kaïngo kobela, akobela wa angbâ lakue ti fâ azo kutu mingi?
Na lege wa aboma asala sioni na sese, atâa so senda-ye ague na li ni mingi na yâ ti andangba ngu ngbangbo so ahon?
Ye nyen apusu mo ti yeda so 2 Timothée 3:1-5, 13 ayeke fa, pëpe gigi so ye angbâ lakue gi tongana ti kozo, me afa tongana nyen si bubango ti aye ayeke gue na li ni guengo, tongana e yeke gue na hunzingo ti lâ ti nda ni?
Kangbingo popo ti azo
8. (a) Mbeni ye nde wa, so a fa na Matthieu 13:24-30, 36-43, Jésus atingbi ni lani na hunzingo ti aye ti sese so? (b) Toli ti Jésus so aye ti tene nyen?
8 Ambeni kpengba ye nde ayeke dä, so Jésus atingbi ni na hunzingo ti aye ti sese so. Mbeni oko ti aye so ayeke kangbingo popo ti “amolenge ti royaume” na “amolenge ti wato-sioni”. Jésus asala tënë ti ye so na yâ parabole ti lo na ndo yaka ti nzo blé, so mbeni wato aga alu sio blé ti ngonda na yâ ni. “Nzo blé” na yâ toli so aduti fä ti atâ Chrétien so a sa yingo na ndo ti ala. “Sio blé ti ngonda” ni ayeke ala so a tene ala yeke aChrétien, me so afa na gigi biani so ala yeke “amolenge ti wato-sioni”, teti ala hule ngangu na tele ti sese so Diable ayeke mokonzi ni. Ala yeke nde na “amolenge ti royaume [ti Nzapa]”, na a zia marque ti futingo na ndo ala (Matthieu 13:24-30, 36-43). A yeke sala kangbi so na ndembe so?
9. (a) Na peko ti Kozo Bira so Amû Sese Kue, kota kangbi wa asi na popo ti ala kue so a tene ala yeke Chrétien? (b) Tongana nyen aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala afa lani polele so ala yeke biani atâa wakua ti Royaume?
9 Na peko ti Kozo Bira so Amû Sese Kue, a kangbi yâ ti ala kue so a tene ala yeke Chrétien na ambage use: (1) Bungbi ti amokonzi ti Chrétienté na azo so amû peko ti ala, so amû maboko mingi na Bungbi ti Amara (so aga fadeso O.N.U.) na so, na mbage, ayekia tënë ti kodoro ti ala ngangu, nga (2) atâa Chrétien so ayeke na fini na peko ti bira ni, so amû mbage ti Royaume ti Messie ti Nzapa kue, me pëpe ti amara ti sese so ( Jean 17:16). Ala fa na gigi so ala yeke biani atâa wakua ti Royaume ti Nzapa na lege ti fango “Tene-nzoni so ti royaume” na ndo sese mobimba (Matthieu 24:14). Ye ti pekoni ayeke so wa?
10. Kozo ye wa aga na peko ti kusala ti fango tënë?
10 Kozoni kue, a bungbi lani tanga ti ala so a sa yingo ti Nzapa na ndo ti ala, so ayeke na beku ti duti na tele ti Christ, tongana mbeni mbage ti Royaume ti yayu. Atâa so ala kangbi na ando nde nde na yâ ti amara, a leke ala kue na yâ mbeni bungbi so ayeke beoko. Kongo nda ti ziango sceau na ndo ala so a sa yingo na ndo ti ala aga ndulu awe.—Apocalypse 7:3, 4.
11. (a) Kusala wa ti bungbingo azo angbâ lakue ti tambela, na ague oko na prophétie wa? (b) Gango tâ tënë ti prophétie so aye ti tene nyen?
11 Na pekoni, na gbe ti fango lege ti Christ, a to nda ti bungbi “azo mingi so asi singo . . . ti amara kue, ti akete mara kue, ti azo nde nde kue, na ti yanga nde nde kue”. A yeke ala si a bungbi aga “ambeni ngasangbaga” so fade asö kuâ na yâ “kota ye ti vundu”, ti li na yâ fini sese ti Nzapa (Apocalypse 7:9, 14; Jean 10:16). Kusala ti fango tënë ti Royaume ti Nzapa kozoni si nda ni asi angbâ lakue ti tambela juska laso. Na be-biani, azo mingi so asi singo ti ambeni ngasangbaga, so wungo ti ala asi fadeso akutu mingi awe, ayeke mû maboko na tanga ti azo so a sa yingo na ndo ti ala ti fa kpengba tokua ti Royaume so. A yeke mä tokua so na yâ ti amara kue.
Ye nyen ayeke si ande?
12. Tanga ti fango tënë so a lingbi a sala kozoni si lâ ti Jéhovah asi ayeke tongana nyen?
12 Aye kue so a fa na nduzu ge afa so e yeke ndulu na ngoi so lâ ti nda ni ayeke hunzi, na so lâ ti Jéhovah aga ndulu mingi. Me, ambeni prophétie angbâ, so a lingbi a ga tâ tënë kozoni si lâ ti mungo mbito so akomanse? Biani. Kozoni kue, a de ti hunzi pëpe kangbingo popo ti azo na ndo tënë ti Royaume. Na ambeni ndo so si kangango lege ayeke dä ngangu teti angu mingi, wungo ti afini disciple ayeke gue fadeso na li ni. Même na ando so azo ake nzo tënë dä, be-nzoni ti Jéhovah asigigi polele na lege so e ngbâ lakue ti fa tënë dä. Tongaso, zia e ngbâ lakue ti sala kusala ni! Jésus adë bê ti e so tongana kusala ni ahunzi awe, fade nda ni aga.
13. Tongana ti so a sû pekoni na 1 aThessalonicien 5:2, 3, kpengba ye wa e yeke ku ti tene aga tâ tënë, na fade aye ti tene nyen teti e?
13 Mbeni kpengba prophétie nde ti Bible atene giriri: “Tongana ala yeke tene, Ndo adë siriri, na ye ti sioni alingbi ga pëpe, fade fade ye ti futi atï na ndo ala, legeoko tongana gua ate wali; na fade ala lingbi kpe pëpe.” (1 aThessalonicien 5:2, 3). E ngbâ ti ku ti bâ tongana nyen si a yeke tene ande “Ndo adë siriri, na ye ti sioni alingbi ga pëpe”. Me a ye ande pëpe ti tene so amokonzi ti sese aleke biani awe akpale kue ti azo. Mara ti tënë tongaso ayeke handa ande pëpe ala so abata lâ ti Jéhovah na li. Ala hinga so fade fade na pekoni, futingo ayeke ga.
14. Aye wa ayeke si ande na ngoi ti kota ye ti vundu, na molongo ti singo ti aye ni ayeke so wa?
14 Na tongo nda ti kota ye ti vundu, amokonzi ayeke turne ande na tele ti Babylone ti Kota, bungbi ti alege ti vorongo ti wataka ti sese kue, na ala yeke futi lo kue (Matthieu 24:21; Apocalypse 17:15, 16). Na pekoni, amara ayeke turne ande na tele ti ala so amû mbage ti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah, na fade a sala si ngonzo ti wâ ti Jéhovah ayeke londo na tele ti angorogbia ti poroso nga na azo so ayeda na ala, na fade a futi ala kue. So ayeke duti ande Har–Maguédôn, kota mbage ti kota ye ti vundu. Na pekoni, fade a bi Satan na ayingo sioni ti lo na yâ bukulugbu ti bingo. Ala lingbi ande mbeni pëpe ti sala ngangu na ndo azo. Ye so ayeke ko ande nda ti lâ ti Jéhovah, na ngoi so a yeke yä iri ti lo na nduzu.—Ezéchiel 38:18, 22, 23; Apocalypse 19:11–20:3.
15 Nda ti aye ti sese so ayeke si ande tâ na ngoi ni so Nzapa adiko. Fade asi na l’heure (Habakuk 2:3). Dabe mo, futingo ti Jérusalem na ngu 70 N.E. aga lani gi fade fade, na ngoi so aJuif aku ni pëpe, na ngoi so ala pensé ye ti sioni ahon awe. Ka ti Babylone ti giriri? Lo yeke lani na ngangu mingi, mbito ti ye oko asala lo pëpe, na akota gbagba angoro lo kue. Me gi na bï oko, lo tï. Legeoko nga, fade futingo ayeke tï fade fade na ndo asioni ye ti sese so. Na ngoi so a yeke si, zia si a wara e na salango beoko na yâ tâ vorongo, teti e bata na li lâ ti Jéhovah.
Lisoro ti dango bê
• Ngbanga ti nyen a yeke kota ye mingi ti bata na li lâ ti Jéhovah? E lingbi ti sala ni tongana nyen?
• Kangbingo popo ti azo, so ayeke tambela laso, andu e mveni tongana nyen?
• Ye nyen e ngbâ ti ku ti tene asi kozoni si lâ ti Jéhovah akomanse? Tongaso, a lingbi e mveni e yeke sala nyen laso?
15. Ngbanga ti nyen a yeke duti ye ti ndara pëpe ti tene so lâ ti Jéhovah angbâ yongoro?
[Afoto na lembeti 180, 181]
Na yâ ngoi kete, fade lâ ti nda ni ayeke hunzi na futingo ti aye ti sese ti Satan