Zia E Kiri Lâ Oko Pepe na Peko ti Wara Futingo!
“E yeke pepe mara ti azo so akiri na peko ti wara futingo.”—AHÉBREU 10:39, NW.
1. Aye wa ague na bazengele Pierre ti tï na yâ mbito?
BÊ TI abazengele ayengi mingi tongana Jésus, Maître ti ala so ala ndoye mingi, atene na ala so fade ala yeke kpe kirikiri na ala zia lo. Tongana nyen mara ti ye tongaso alingbi ti si, nga na ngoi so lo hunda maboko mingi ahon? Pierre atene na kuru go: “Kamême azo kue azia Mo, fade mbi zia Mo pepe.” Ti tâ tene ni, Pierre ayeke na kpengba-be, koli so ayeke na mbito pepe. Me na ngoi so a kä Jésus na a gbu lo, abazengele, na Pierre nga, akpe kirikiri. Na pekoni, na ngoi so a yeke hunda tene na Jésus na yâ da ti Kota Prêtre Caïphe, Pierre ayeke ku na mbito na yâ sedu ni. Na ngoi so dede bï ayeke hon yeke yeke, peut-être Pierre ato nda ti sala mbito so fade a fâ Jésus nga na azo kue so ayeke na songo na lo. Tongana ambeni zo so ayeke nga dä afa Pierre tongana mbeni oko ti akota songo ti Jésus, kota mbito agbu lo. Fani ota lo ke ti yeda na songo ti lo na Jésus. Pierre abele même so lo hinga Jésus!—Marc 14:27-31, 66-72.
2. (a) Ngbanga ti nyen mbito ti Pierre na bï so agbu Jésus asala pepe si lo ga ‘mara ti zo so akiri na peko’? (b) A lingbi e leke na bê ti e ti sala nyen?
2 So ayeke la ni mbeni sioni ngoi na yâ fini ti Pierre, mbeni ngoi so azia vundu na bê ti lo mingi teti tanga ti fini ti lo kue. Me ye so Pierre asala na bï so asala si lo yeke tâ zo ti mbito? A sala si lo ga mbeni oko ti “mara” ti zo so bazengele Paul asala tene ni na pekoni tongana lo sû na mbeti: “E yeke pepe mara ti azo so akiri na peko ti wara futingo”? (aHébreu 10:39, NW) Mingi na popo ti e ayeke yeda so atene ti Paul andu Pierre pepe. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so mbito ti Pierre ayeke gi teti kete ngoi, mbeni wokongo teti ndulu ngoi na yâ mbeni fini so asi singo na kpengba-be na mabe so ayeke kota mingi. Legeoko nga, mingi na popo ti e ayeke na ambeni kete ngoi na yâ fini ti e ti giriri so e dabe na ni na kamela kete, akete ngoi so na yâ ni mbito agbu e na ndembe so e yeke ku ni pepe na a kanga lege na e ti luti na mbito pepe teti tâ tene tongana ti so e ye fade. (Ba aRomain 7:21-23.) E lingbi ti hinga na bê ti e kue so amara ti kete ngoi ti mbito tongaso asala pepe si e ga mara ti azo so akiri na peko ti wara futingo. Ye oko, a lingbi e leke na bê ti e ti ga lâ oko pepe mara ti azo tongaso. Ngbanga ti nyen? Na tongana nyen e lingbi ti kpe ti ga mara ti zo tongaso?
Ye so Kiringo na Peko ti Wara Futingo Aye ti Tene
3. Tongana nyen aprophète Éliya na Yona atï na gbe ti mbito?
3 Tongana Paul asala tene ti “mara ti azo so akiri na peko,” lo ye ti sala pepe tene ti ala so aduti na kpengba-be pepe gi teti mbeni kete ngoi. Paul ahinga biani ye so asi na Pierre nga na ambeni mara ti tapande nde tongaso. Éliya, mbeni prophète so ayeke na mbito pepe nga so asala tene polele, atï na gbe ti mbito mbeni lâ na akpe teti fini ti lo ndali ti so sioni wo-gbia Jézabel atene lo yeke fâ lo. (1 aGbia 19:1-4) Mbito ti kota ahon agbu prophète Yona. Jéhovah atokua lo ti tambela ti gue na Ninive, mbeni gbata so ahinga ni ndali ti salango ngangu na sioni ti lo. Fade fade Yona ama na yâ mbeni mangboko so ayeke gue na Tarsis, akilomètre 3500 nde na lege so ato lo dä! (Jonas 1:1-3) Ye oko, a lingbi pepe ti fa aprophète be-ta-zo so wala bazengele Pierre tongana biani mara ti azo so akiri na peko. Ngbanga ti nyen?
4, 5. (a) Tongana nyen aye so angoro tene ni amu maboko na e ti hinga ye wa Paul aye ti tene na lege ti tene “futingo” na aHébreu 10:39? (b) Paul aye ti tene nyen tongana lo tene: “E yeke pepe mara ti azo so akiri na peko ti wara futingo”?
4 Ba atene kue so Paul asala na kusala: “E yeke pepe mara ti azo so akiri na peko ti wara futingo.” Tongana lo tene “futingo,” lo ye ti tene nyen? Tene ti Grec so lo sala na kusala andu ngoi na ngoi futingo ti lakue lakue. Nda ti tene so ague oko na aye so angoro ni. A de ti ninga pepe, Paul agboto mê: “Teti tongana e sala siokpari na mbana na peko ti so e wara tâ hingango ye ti tâ tene awe, sadaka teti asiokpari angbâ mbeni pepe; me e ku ngbanga na mbito, na wâ ti ngangu so fade ate awato.”—aHébreu 10:26, 27, NW.
5 Tongaso, tongana Paul atene na afon lo wamabe, “E yeke pepe mara ti azo so akiri na peko ti wara futingo,” lo ye ti tene so lo nga na aChrétien be-ta-zo so adiko mbeti ti lo aleke na bê ti ala ti gue lâ oko pepe yongoro na Jéhovah na ti zia lege ti sala na lo. Ti sala tongaso a lingbi gi ti gue na futingo ti lakue lakue. Judas Iscariote ayeke giriri mbeni zo so akiri na peko teti mara ti futingo tongaso, legeoko tongana ambeni wato nde ti tâ tene so asala ye ti ke yingo ti Jéhovah na mbana. (Jean 17:12; 2 aThessalonicien 2:3) Mara ti azo tongaso ayeke na popo ti “azo ti mbito” so ayeke wara futingo ti lakue lakue na yâ lac ti wâ na lege ti fä. (Apocalypse 21:8, NW) Tâ tene, e ye lâ oko pepe ti duti mara ti azo tongaso!
6. Satan Diable aye e mu lege wa?
6 Satan Diable aye si e kiri na peko ti wara futingo. Teti lo yeke mveni ti “aye ti handa,” lo hinga so mara ti lege so ague na futingo tongaso ayeke to nda ni fani mingi na yâ akete ye. (aÉphésien 6:11, NW) Tongana salango ngangu polele na zo asala kusala pepe, lo gi ti buba mabe ti atâ Chrétien na lege ti aye ti mayele. Lo ye si akanga yanga ti aTémoin ti Jéhovah so ayeke na wâ nga na mbito pepe. Zia e ba akode so lo sala na kusala na tele ti aChrétien so ayeke Hébreu so Paul asû mbeti na ala.
Lege so Asala Ngangu na ndo A-Chrétien ti Kiri na Peko
7. (a) Mbaï ti kongrégation na Jérusalem ayeke so wa? (b) Adutingo wa na lege ti yingo ayeke la ni na popo ti azo so adiko mbeti ti Paul?
7 Aye ayeke dä ti fa so Paul asû mbeti ti lo na aHébreu ndulu na ngu 61 N.E. Mbaï ti kongrégation na Jérusalem asi singo na wuluwulu. Na peko ti kui ti Jésus, mbeni kapa ti sioni salango ye ti ngangu alondo, na a pusu aChrétien mingi na yâ gbata ni ti kpe kirikiri. Ye oko, na pekoni mbeni ngoi ti siriri aduti so amu lege na wungo ti aChrétien ti gue na li ni. (Kusala 8:4; 9:31) Na ngoi so angu ayeke hon, ambeni ye ti ngangu na akpale aga na ahon. A lingbi ti tene so na ngoi so Paul asû mbeti na aHébreu, kongrégation ni akiri awara mbeni ngoi ti kete siriri. Ye oko, ambeni ngangu nde ayeke dä. A sala awe ndulu na angu bale ota ngbele ye so Jésus asala tene giriri na ndo futingo ti Jérusalem. Peut-être ambeni zo ayeke dä so aba so nda ni aga pepe na ngoi so ala tene a yeke na lege ni nga so a lingbi pepe ti si na ngoi so ala de na fini. A de ti tara pepe ambeni nde, mbilimbili ala so ade aninga pepe na yâ mabe, na lege ti kota salango ngangu na ala hinga ye mingi pepe na ndo nene ti gbu ngangu na gbele tara. (aHébreu 12:4) Satan agi la ni biani ti wara nzoni na lege ti mara ti aye tongaso. Lo sala kusala na “aye ti mayele” wa?
8. Bango ndo wa aJuif mingi ayeke na ni na mbage ti fini kongrégation ti aChrétien?
8 Bungbi ti aJuif na Jérusalem nga na Judée aba fini kongrégation ti aChrétien na nzoni lë oko pepe. Na bango ni na lege ti tene ti yâ ti mbeti ti Paul, e lingbi ti hinga ambeni tene ti mbana so amokonzi ti aJuif so asala baba na afon ala atene na ndo ti aChrétien. Peut-être ala tene tongaso: ‘E yeke na kota temple na Jérusalem, so aluti teti angu ngbangbo mingi! E yeke na mbeni ngangu kota prêtre so ayeke sala kusala kâ, legeoko na tele ti agbenyon-prêtre ti lo. A yeke mu asadaka lâ na lâ. E yeke na Ndia, so a mu na Moïse na lege ti a-ange na so azia gere ni na sese na lege ti akota ye ti kpene na ndo Hoto ti Sinaï. Secte so ato nda ni fade fadeso, aChrétien so ake tene ti lege ti vorongo ti aJuif, ayeke na mbeni oko ti aye so pepe!’ Tene ti hengo zo na sioni yanga tongaso asala kusala ti lo? Bê ti ambeni Chrétien so ayeke Hébreu ayengi biani ndali ti agingo yanga so. Mbeti ti Paul aga ti mu maboko na ala tâ na ngoi ni.
Nda ni so A Lingbi Ala Kiri Lâ Oko Pepe na Peko ti Wara Futingo
9. (a) Kota li ti tene wa amu yâ ti mbeti na aHébreu? (b) Na lege wa aChrétien asala kusala na yâ mbeni temple so ayeke nzoni ahon ti so ayeke la ni na Jérusalem?
9 Zia e ba anda ti tene use so Paul amu na aita ti lo ti koli na ti wali kâ na Judée si ala kiri lâ oko pepe na peko ti wara futingo. Kozoni kue, kota ti lege ti vorongo ti aChrétien, amu yâ ti mbeti na aHébreu. Na yâ mbeti ti lo kue, Paul amaï kota li ti tene so. Temple na Jérusalem ayeke gi mbeni tapande senge ti mbeni tâ ye so ayeke kota ahon, temple ti Jéhovah ti yingo, mbeni da “so maboko ti zo asala pepe.” (aHébreu 9:11) A-Chrétien so ayeke na matabisi ti sala kusala na yâ ye ti yingo so a leke ni teti vorongo so ayeke na sioni oko pepe. Ala sala kusala na gbe ti mbeni mbele ti nzoni ahon, fini mbele so a mu zendo ni a ninga mingi, so ayeke na mbeni Wasala-songo so ayeke kota ahon Moïse, Jésus Christ.—Jérémie 31:31-34.
10, 11. (a) Ngbanga ti nyen tene ti mbeso ti Jésus akanga lege na lo pepe ti sala kusala tongana Kota Prêtre na yâ temple ti yingo? (b) Na alege wa Jésus ayeke Kota Prêtre so ayeke kota ahon lo so ayeke sala kusala giriri na temple na Jérusalem?
10 A-Chrétien so ayeke nga na mbeni Kota Prêtre so ayeke nzoni ahon, Jésus Christ. Tâ tene, lo yeke pepe hale ti Aaron. Nde na so, lo yeke la ni mbeni Kota Prêtre “legeoko tongana ti Melchisédek.” (Psaume 110:4, NW) Melchisédek, so a sû na mbeti pepe iri ti akotara ti lo, ayeke giriri gbia ti Salem nga kota prêtre ni. Tongaso, na lege ni, lo duti mbeni tapande ti prophétie ti Jésus, so kusala ti lo ti prêtre aga pepe na lege ti mbeni kotara ti mitele so ayeke mbilimbili-kue pepe, me na lege ti mbeni ye nde ti kota ahon, tâ deba ti yanga ti Jéhovah Nzapa. Legeoko tongana Melchisédek, Jésus asala kusala pepe gi tongana Kota Prêtre me nga tongana Gbia, so fade ayeke kui lâ oko pepe.—aHébreu 7:11-21.
11 Na ndo ni, nde na kota prêtre na temple na Jérusalem, a hunda na Jésus pepe ti mu asadaka ngu na ngu. Sadaka ti lo ayeke fini ti lo mveni ti mbilimbili-kue, so lo mu fani oko teti ngoi kue. (aHébreu 7:27) Asadaka kue so a yeke mu la ni na temple ayeke gi gbede wala afä ti ye so Jésus amu. Sadaka ti lo ti mbilimbili-kue aleke ye teti tâ mungo pardon na asiokpari ti ala kue so afa mabe na gigi. Atene ti Paul amu nga wâ na bê na fango so Kota Prêtre so ayeke gi lo Jésus so agbian pepe, lo so aChrétien na Jérusalem ahinga lo giriri. Lo yeke la ni zo ti tâ be-ti-molenge, ti nzobe, na lo so alingbi ti “ba mawa ti awokongo ti e.” (aHébreu 4:15, NW; 13:8) A-Chrétien so asa yingo na ndo ti ala ayeke la ni na beku ti sala kusala tongana aprêtre na gbe ti Christ! Ala lingbi tongana nyen ti bi bê ti kiri na peko na aye “so ayeke na ngangu pepe na ayeke ye ti nzinga” ti Judaïsme so abuba awe?—aGalate 4:9.
12, 13. (a) Use nda ti tene wa Paul amu ti tene zo akiri lâ oko pepe na peko? (b) Ngbanga ti nyen tondo ti gbungo ngangu ti ala ti giriri ayeke kpengba aChrétien so ayeke Hébreu ti kiri lâ oko pepe na peko ti wara futingo?
12 Tongana afä so alingbi pepe, Paul amu mbeni use nda ti tene na aHébreu ti kiri lâ oko pepe na peko ti wara futingo: tondo ti gbungo ngangu ti ala mveni. Lo sû na mbeti: “I dabe i na lâ ti giriri, lâ ni so tongana i hinga lege ti Nzapa awe, i gbu ngangu na yâ kota tiri ti pono mingi.” Paul adabe ala so a zonga ala na a sala ye ti vundu na ala “na gbele azo.” A bi ambeni na da ti kanga; ambeni nde asala nzobe na amu maboko na ala so ayeke na da ti kanga. Biani, ala fa na gigi pendere tapande ti mabe na ti gbungo ngangu. (aHébreu 10:32-34) Ye oko, ngbanga ti nyen Paul ahunda ala ti ngbâ ti ‘dabe ala’ na aye ti vundu tongaso? So asala pepe si zo anze?
13 Oko pepe, ‘dango bê na lâ ti giriri’ ayeke dabe ti aHébreu na lege so Jéhovah amu maboko na ala na gbe ti tara. Ndali ti maboko ti lo, ala ke na ngangu awe abira mingi ti Satan. Paul asû na mbeti: “Nzapa ayeke kirikiri pepe si Lo lingbi glisa kusala ti i, ndoye so i fa giriri teti iri ti Lo.” (aHébreu 6:10) Biani, Jéhovah adabe lo na akusala ti ala kue ti be-ta-zo, na batango ni na yâ kota ngangu ti lo ti dabe na ye so ayeke na nda ni pepe. So adabe e na wango ti Jésus ti bungbi mosoro na yayu. Wanzi oko pepe alingbi ti nzi mosoro so; papalapo wala soko alingbi pepe ti te ni. (Matthieu 6:19-21) Biani, a lingbi ti futi mosoro so gi tongana mbeni Chrétien akiri na peko ti wara futingo. Salango tongaso ayeke buba yâ ti mosoro kue so lo bungbi na yayu. So mbeni kota nda ti tene si Paul amu na aChrétien so ayeke Hébreu ti tomba lâ oko pepe peko ti mbeni lege tongaso! Nda ni nyen ti buba angu kue ti kusala ti ala ti be-ta-zo? A yeke duti na lege ni nga nzoni mingi ahon ti ngbâ ti gbu ngangu.
Nda Ni so A Lingbi E Kiri Lâ Oko Pepe na Peko ti Wara Futingo
14. Akota kpale wa e yeke na gbele ni so akpa ala so aChrétien ti kozo siècle aluti na gbele ni?
14 Atâ Chrétien laso ayeke nga na angangu nda ti tene ti kiri pepe na peko. Kozoni kue, zia e dabe e na tâ deba nzoni so e yeke na ni na yâ lege ti vorongo so ayeke na sioni oko pepe, so Jéhovah amu na e. Legeoko tongana aChrétien ti kozo siècle, e yeke na yâ mbeni ngoi so azo ti akota lege ti vorongo ayeke kiri na nengo ti e na peko nga ayeke he e na ngia, na gbotongo lë na baba na ndo akota da ti lege ti vorongo ti ala nga na ndo angobo ti salango ye ti ala so aninga mingi. Ye oko, Jéhovah adë bê ti e so lo yeda na lege ti vorongo ti e. Tâ tene, e yeke laso na adeba nzoni so aChrétien ti kozo siècle ayeke na ni giriri pepe. Mo lingbi ti hunda tele ti mo, ‘A lingbi ti duti tongaso tongana nyen?’ Teti biani, ala duti na fini na ngoi so temple ti yingo ato nda ti sala kusala. Christ aga Kota Prêtre ti temple so na ngoi ti batême ti lo na ngu 29 N.E. Ambeni na popo ti ala aba biani Molenge ti Nzapa so asala miracle. Même na peko ti kuâ ti lo, ambeni ye ti kpene aduti dä. Me, tongana ti so a tene kozoni, amatabisi tongaso ahunzi na pekoni.—1 aCorinthien 13:8.
15. Atâ Chrétien laso aduti na ngoi ti gango tâ tene ti prophétie wa, na so aye ti tene nyen teti e?
15 Ye oko, e yeke na fini na ngoi ti mbeni kpengba gango tâ tene ti yongoro prophétie ti temple ti Ézékiel achapitre 40-48.a Tongaso, e ba awe kiringo na aye so Nzapa aleke teti vorongo so ayeke na sioni oko pepe. A sukula temple ti yingo so na mara ti asioni ye kue ti lege ti vorongo nga na ti vorongo yanda. (Ézéchiel 43:9; Malachie 3:1-5) Bi bê kete na ndo anzoni ye so sukulango ye so amu na e.
16. A-Chrétien ti kozo siècle aluti la ni na gbele ye wa so amu vundu?
16 Na kozo siècle, gigi ti kekereke ti kongrégation ti aChrétien so a leke ni akpa ye ti sioni. Jésus atene kozoni so a yeke duti tongana ti so akiri alu sioni pele na yâ ti mbeni yaka so alu blé dä fade fade, na salango si a lingbi pepe ti sala kangbi na popo ti blé na asioni pele. (Matthieu 13:24-30) Na a si tongaso. Na hunzingo ti kozo siècle, na ngoi so bazengele Jean so aga kangba ayeke sala kusala tongana ndangba ngangu ti kanga lege na bubango ti ye, kengo tene ti mabe ato nda ti maï awe. (2 aThessalonicien 2:6; 1 Jean 2:18) Ngoi mingi pepe na peko ti kuâ ti abazengele, mbeni bungbi ti amokonzi so azia ala nde aba gigi, ala sala sioni na kundu ni nga ala yü bongo so ayeke nde ti tene ahinga na ala. Kengo tene ti mabe amu ndo kue. Ye so asi asala si aChrétien be-ta-zo anze! Ala ba so mbeni lege ti vorongo so abuba aga ahon ndo ti fini lege so aleke ni teti vorongo so ayeke na sioni oko pepe. Ye so asi même kozoni si angu ngbangbo oko ahon na peko ti so Christ azia na sese gere ti kongrégation.
17. Na lege wa kongrégation ti aChrétien ti laso aninga ahon lo ti kozo siècle?
17 Fadeso, ba mbeni ye so ayeke nde. Laso, vorongo so ayeke na sioni oko pepe aninga awe ahon ngoi so asi juska na kui ti abazengele. A londo na sigingo na kozo numéro ti Tour ti Ba Ndo giriri na ngu 1879, Jéhovah ahiri adeba nzoni mingi na ndo e na lege ti vorongo so a ngbâ lakue ti sukula ni nzoni ahon. Jéhovah na Christ Jésus alï na yâ temple ti yingo na ngu 1918 ti sukula ni. (Malachie 3:1-5) Ngbele ye na ngu 1919, yeke yeke a leke nzoni ahon aye teti vorongo Jéhovah Nzapa. E gbu nda ti aprophétie na akpengba-ndia ti Bible nzoni ahon. (aProverbe 4:18) Aye so kue amu gonda na zo wa? Pepe na asenge zo so ayeke mbilimbili-kue pepe. Gi Jéhovah, na Molenge ti lo tongana Beli ti kongrégation, alingbi ti bata azo ti Lo nde na bubango ti ye na yâ ngoi ti e tongana aye mingi abuba. Tongaso, zia e glisa lâ oko pepe ti kiri singila na Jéhovah teti so lo zi lege na e ti mu mbage na yâ vorongo so ayeke na sioni oko pepe laso. Na zia e leke biani na bê ti e ti kiri lâ oko pepe na peko ti wara futingo!
18. Ndali ti tene wa e ye ti kiri lâ oko pepe na peko ti wara futingo?
18 Legeoko tongana aChrétien so ayeke Hébreu, e yeke na mbeni use nda ti tene ti ke lege ti azo ti mbito so akiri na peko: gbungo ngangu ti e mveni. Atä e to nda ti sala na Jéhovah ade ti ninga pepe wala e yeke sala tongaso na be-biani teti angu mingi, e leke awe mbeni tondo ti akusala ti Chrétien. Mingi na popo ti e aba pasi ti salango ngangu, peut-être ti da ti kanga, kangango lege na kusala, sioni ye ti ngangu, wala glisango akungba. Azo mingi ahon agbu ngangu na gbele kengo ndo ti sewa, tene ti mbana, hengo ndo, na salango nzala ti tene pepe. E kue e gbu ngangu, e ngbâ ti gue na li ni na yâ kusala ti e ti be-ta-zo na Jéhovah atä akota kpale na atara ti fini. Na salango tongaso, e leke awe mbeni tondo ti gbungo ngangu so Jéhovah ayeke glisa ni ande pepe, mbeni gogoro ti amosoro na yayu. Tongaso, biani, so ayeke pepe ngoi ti kiri na peko na ngbele bungbi ti aye so abuba, so e zia na peko ti e! Nda ni nyen ti buba ngangu kusala kue ti e? Ye so ayeke mbilimbili tâ tene laso, so ngoi “a ngbâ kete kete” kozoni na nda ni.—aHébreu 10:37.
19. Fade e yeke ba tene wa na yâ article ti peko?
19 Biani, zia e leke na bê ti e so “e yeke pepe mara ti azo so akiri na peko ti wara futingo”! Nde na so, zia e duti “mara ti azo so ayeke na mabe.” (aHébreu 10:39, NW) Tongana nyen e lingbi ti hinga biani so e yeke tongaso, na tongana nyen e lingbi ti mu maboko na afon e Chrétien ti sala legeoko nga? Article ti e ti peko ayeke ba ande tene so.
[Kete Tene na Gbe Ni]
a Ba Tour ti Ba Ndo, 1 mars 1999, alembeti 17-32.
Mo Dabe Mo?
• Ti kiri na peko ti wara futingo aye ti tene nyen?
• Angangu wa a sala giriri na ndo aChrétien so ayeke Hébreu so Paul asû mbeti na ala?
• Anda ti tene wa ti kiri pepe na peko ti wara futingo Paul amu na aHébreu?
• Anda ti tene wa e yeke na ni ti leke na bê kue ti kiri lâ oko pepe na peko ti wara futingo?
[Afoto na lembeti 7]
Kete ngoi so Pierre atï na gbe ti mbito asala pepe si lo yeke ‘mara ti zo so akiri na peko ti wara futingo’