Ye Ti Héritier ti Ngele Ngangu: A Ye ti Tene Nyen Teti Mo?
“I ga, i so Baba ti mbi ahiri nzoni tene na ndo i, i kamata royaume so aleke ni teti i giriri na lâ ni so asala gere ti sese ni.”—MATTHIEU 25:34, NW.
1. Mara ti aye wa azo awara tongana ye ti héritier?
AZO kue ayeke na mbeni ye so ala wara tongana ye ti héritier. Ti ambeni, ye ti héritier alingbi ti ndu mosoro mingi so asala si ala duti na fini nzoni. Ti ambeni nde ayeke fini ti nzinga. Na yâ ti ambeni ye nde, azo ti awagame so ahon awe, teti so ye ni asi na ala wala ala mä ni, a mu na ahale ti ala mbeni sioni bibe ti ke na mbage ti mbeni bungbi ti kete mara nde. Ye oko, e kue e yeke na mbeni ye oko so tanga ti azo kue ayeke na ni. E kue e wara siokpari tongana ye ti héritier na lege ti kozo koli, Adam. Na nda ni, ye ti héritier so ague na kui.—Zo-ti-fa-tene 9:2, 10; aRomain 5:12.
2, 3. Ye ti héritier wa na tongo nda ni Jéhovah azi lege na ni teti hale ti Adam na Ève ti wara, na ngbanga ti nyen ala wara ni pepe?
2 Tongana mbeni Babâ ti yayu so ayeke ndoye, na tongo nda ni Jéhovah azia na gbele azo mbeni ye ti héritier so ayeke nde mingi: fini ti lakue lakue na dutingo mbilimbili-kue na yâ Paradis. A mu giriri na kozo babâ na mama ti e, Adam na Ève, mbeni tongo nda ni so ayeke mbilimbili, so siokpari ayeke dä pepe. Jéhovah Nzapa amu ngbongboro Sese kue na azo tongana matabisi. (Psaume 115:16) Lo mu yaka ti Éden tongana tapande ti ye so fade sese ayeke ga ni ande, na lo zia na gbele akozo babâ na mama ti e mbeni pendere kusala, so adö bê. A lingbi ala dü amolenge, ala lingbi ti bata sese na amara nde nde ti akugbe, na fini ti anyama, na ti kono akatikati ti Paradis ni juska ti mu sese kue. (Genèse 1:28; 2:8, 9, 15) Amolenge ti ala ayeke mu maboko na yâ ye so. So tä mbeni pendere ye ti héritier so ala lingbi fade ti mu na ala!
3 Ye oko, tongana ala ye ti wara ngia na yâ aye so kue, a lingbi Adam na Ève na amolenge ti ala aduti na nzoni songo na Nzapa. A yeke ngbanga ti ala ti ndoye Jéhovah la ni na ti mä yanga ti lo, me Adam na Ève aba na nene ni pepe ye so Nzapa amu na ala, na ala ke komandema ti lo. Ala glisa ndo ti ala ti Paradis nga na apendere beku so Nzapa azia na gbele ala. Ni la, ala lingbi pepe ti mu aye so na ahale ti ala.—Genèse 2:16, 17; 3:1-24.
4. Tongana nyen e lingbi ti wara ye ti héritier so Adam aglisa?
4 Na lege ti be-nzoni, Jéhovah aleke ti tene hale ti Adam na Ève alingbi ti wara lege ti wara ye ti héritier so Adam aglisa. Tongana nyen? Na ngoi so Nzapa adiko, Molenge ti lo, Jésus Christ, amu fini ti lo ti zo ti mbilimbili-kue teti ahale ti Adam. Na lege so, Christ avo ala kue. Ye oko, ye ti héritier ni aga pepe ti ala gi fade fade. A lingbi dutingo ti ala ayeke nzoni na gbele Nzapa, dutingo so ala lingbi ti wara na fango mabe na gigi na yâ ngele ti sadaka ti Jésus so alungula siokpari nga na fango ni na gigi na lege ti mabe na mango yanga. (Jean 3:16, 36; 1 Timothée 2:5, 6; aHébreu 2:9; 5:9) Fini ti mo afa na gigi so mo ba ye so aleke na nene ni?
Ye ti Héritier so Aga na Lege ti Abraham
5. Tongana nyen Abraham aba na nene ni songo ti lo na Jéhovah?
5 Na ngoi so lo yeke sala ye so bê ti lo aye na mbage ti sese, Jéhovah asala ye na Abraham na mbeni lege so ayeke nde. Lo hunda na koli be-ta-zo so ti zia kodoro ti lo na ti gue na mbeni sese so fade Nzapa mveni ayeke fa na lo. Na bê kue Abraham amä yanga. Tongana Abraham asi kâ awe, Jéhovah atene so, Abraham mveni pepe, me hale ti lo ayeke wara sese ni tongana ye ti héritier. (Genèse 12:1, 2, 7) Abraham asala ye tongana nyen? Lo ye la ni ti sala na Jéhovah na ndo kue nga na lege kue so Nzapa afa na lo, tongaso si ahale ti lo alingbi ti wara ye ti héritier ti ala. Abraham asala na Jéhovah na yâ mbeni kodoro so ayeke ti lo pepe teti ngu 100, juska na kuâ ti lo. (Genèse 12:4; 25:8-10) Tongana a yeke mo, mo yeke sala ni? Jéhovah atene la ni so Abraham ayeke “ndeko” ti lo.—Esaïe 41:8.
6. (a) Ye nyen Abraham afa na lege ti dutingo ti lo ndulu ti mu molenge ti lo ti koli na sadaka? (b) Ye ti héritier wa ti ngele ngangu Abraham azia teti hale ti lo?
6 Teti angu mingi, Abraham aku mbeni molenge ti koli, Isaac, so lo ndoye mingi. A lingbi ti tene na ngoi so molenge-koli ni akono lo ga pendere awe, Jéhovah ahunda Abraham ti mu molenge ni na lo tongana sadaka. Abraham ahinga la ni pepe so lo yeke gue ti zia na sese tapande ti ye so Nzapa mveni ayeke sala na mungo Molenge ti Lo tongana kota ngele; ye oko, lo mä yanga, na a yeke na ngoi so lo ye ti mu Isaac na sadaka si ange ti Jéhovah akanga lege na lo. (Genèse 22:9-14) Jéhovah atene kozoni awe so azendo ti lo na Abraham ayeke ga tâ tene na lege ti Isaac. Tongaso, Abraham amä na bê so, tongana a hunda ti sala ni, Nzapa alingbi ti kiri na Isaac na fini, atä so ade ti sala mara ti ye tongaso kozoni lâ oko pepe. (Genèse 17:15-18; aHébreu 11:17-19) Teti so Abraham agbanzi pepe même molenge ti lo ti koli, Jéhovah atene: “Fade biani amara kue ti sese ahiri deba nzoni na ndo ala mveni na lege ti hale ti mo.” (Genèse 22:15-18) A fa so Hale so asala tene ti lo na Genèse 3:15, Messie so aga ti zi zo, ayeke ga na lege ti hale ti Abraham. So tä mbeni ye ti héritier ti ngele ngangu ti mu na zo!
7. Tongana nyen Abraham, Isaac, na Jacob afa so ala ba na nene ni ye ti héritier ti ala?
7 Abraham ahinga la ni pepe nda ti ye so Jéhovah ayeke sala; atä molenge ti lo Isaac wala tara ti lo Jacob ahinga nga pepe, lo so na pekoni aga “afon héritier ti zendo so.” Me ala kue azia bê na Jéhovah. Ala ngbâ lakue pepe na yâ mbeni oko ti aroyaume ti kodoro ni ngbanga ti so ala yeke gi la ni mbeni ye nde, “kodoro so Nzapa ayeke Wakode ni na Zo ti salango ni.” (aHébreu 11:8-10, 13-16) Ye oko, a yeke pepe azo kue ti hale ti Abraham si aba na nene ni ngele ti ye ti héritier so a leke na lege ti Abraham.
Ambeni Zo so Aba Ye ti Héritier ni na Nene ni Pepe
8. Tongana nyen Esaü afa so lo ba na nene ni pepe ngele ti ye ti héritier ti lo?
8 Esaü, kozo molenge ti Isaac, amu pepe na nene ni dutingo ti lo ti kozo molenge. Lo ba pepe na nene ni aye ti nzoni-kue. Tongaso na mbeni lâ so nzala asala Esaü, lo kä dutingo ti lo ti kozo molenge na ita ti lo ti koli, Jacob. Teti nyen? Na place ni lo hunda ti tene amu na lo mapa na kobe ti lentille! (Genèse 25:29-34; aHébreu 12:14-17) Mara so na lege ti lo zendo so Nzapa amu na Abraham ayeke ga tâ tene alondo na Jacob, so Nzapa agbian iri ti lo ti ga Israël. Mbilimbili ye ti héritier so azi lege na aye wa teti ala?
9. Ndali ti ye ti ala ti héritier na lege ti yingo, a zi ahale ti Jacob, wala Israël na gbe ti nyen?
9 Na ngoi ti mbeni kota nzala, Jacob na sewa ti lo ague na Égypte. Kâ, ala dü na ala ga mingi mingi, me ala ga ngba nga. Ye oko, Jéhovah aglisa pepe mbele ti lo na Abraham. Na ngoi so Nzapa adiko, lo zi amolenge ti Israël na gbe ti ngba na lo tene biani na ala so lo yeke gue na ala na yâ “sese so dulait na ngu-lavu ayeke sua dä,” sese so lo mu zendo ni giriri na Abraham.—Exode 3:7, 8; Genèse 15:18-21.
10. Na Hoto ti Sinaï, ambeni kpengba ye nde wa asi so andu ye ti héritier ti amolenge ti Israël?
10 Na ngoi so amolenge ti Israël ayeke na lege ti gue na Sese ti Zendo, Jéhovah abungbi ala na Hoto ti Sinaï. Kâ, lo tene na ala: “Fadeso tongana i ye ti mä yanga ti Mbi, tongaso fade i ga ye ti Mbi mbeni na popo ti amara kue; teti sese kue ayeke ti Mbi; na fade i ga royaume ti aprêtre teti Mbi, na i ga mara ti nzoni-kue.” (Exode 19:5, 6) Na peko ti so, na bê ti ala mveni, azo ni kue ayeda na ni, Jéhovah ato nda ti mu Ndia ti lo na ala, mbeni ye so lo sala lâ oko pepe na ambeni mara.—Psaume 147:19, 20.
11. Ambeni ye wa ti ngele ngangu ayeke la ni na popo ti ye ti héritier na lege ti yingo ti amolenge ti Israël?
11 So tâ ye ti héritier na lege ti yingo si fini mara so ayeke na ni! Ala yeke voro la ni oko tâ Nzapa. Lo zi ala na gbe ti Égypte na ala ba na lê ti ala aye so amu mbito mingi na ngoi so a mu na ala Ndia na Hoto ti Sinaï. Ye ti héritier ti ala akiri aga kota mingi na ngoi so, na lege ti aprophète, ala wara na ndo ni ‘atene ti yanga ti Nzapa.’ (aRomain 3:1, 2) Jéhovah asoro ala ti duti atémoin ti lo. (Esaïe 43:10-12) Hale so ayeke Messie ni ayeke sigigi ande na yâ mara ti ala. Ndia agboto lê na ndo lo, amu lege ti hinga lo, na a lingbi mu maboko na ala ti ba na nene ni so a lingbi lo ga teti ala. (aGalate 3:19, 24) Na ndo ni, a mu na ala lege ti sala kusala na tele ti Hale ni so ayeke Messie tongana mbeni royaume ti aprêtre na mara ti nzoni-kue.—aRomain 9:4, 5.
12. Atä so ala lï na Sese ti Zendo, ye wa azo ti Israël awara pepe? Ngbanga ti nyen?
12 Tongana ti so zendo ti lo atene, Jéhovah ague na azo ti Israël na Sese ti Zendo. Me tongana ti so bazengele Paul atene na pekoni, teti so mabe atia ala, sese ni aduti kue pepe mbeni “ndo ti hu tele.” Tongana mara, ala lï pepe na yâ “hungo tele ti Nzapa” ngbanga ti so ala hinga pepe nga ala sala ye pepe alingbi na nda ti lâ ti hungo tele ti Nzapa mveni, so a to nda ni na peko ti création ti Adam na Ève.—aHébreu 4:3-10, NW.
13. Teti so ala ba pepe na nene ni ye ti héritier ti ala na lege ti yingo, ye wa mara ti Israël aglisa?
13 Israël na lege ti mitele alingbi fade ti mu wungo kue ti azo so ayeke sala kusala na tele ti Messie na yâ Royaume ti lo ti yayu tongana mbeni royaume ti aprêtre na mara ti nzoni-kue. Me ala ba na nene ni pepe ye ti héritier ti ala ti ngele ngangu. Na ngoi so Messie aga, a yeke gi mbeni kete wungo ti azo ti Israël na lege ti mitele si ayeda na lo. Ye so asi na pekoni ayeke so, wungo ti ala so akamata ala na yâ royaume ti aprêtre so a sala tene ni giriri ayeke mingi pepe. A lungula Royaume ni na maboko ti azo ti Israël ti mitele na “a mu na mbeni mara so alë lê ni.” (Matthieu 21:43) Mara wa?
Ye ti Héritier na Yayu
14, 15. (a) Na peko ti kuâ ti Jésus, tongana nyen amara ato nda ti wara deba nzoni ala mveni na lege ti “hale” ti Abraham? (b) Ye wa azo so ayeke na yâ ti “Israël ti Nzapa” awara tongana ye ti héritier?
14 Mara so a mu Royaume ni na lo ayeke “Israël ti Nzapa,” Israël ti yingo, so na yâ ni a wara adisciple ti Jésus Christ 144 000 so a dü ala na lege ti yingo. (aGalate 6:16; Apocalypse 5:9, 10; 14:1-3) Ambeni ti azo 144 000 ayeke la ni aJuif na lege ti mitele, me mingi ni alondo na yâ amara so ayeke aGentil. Na lege so, zendo so Jéhovah amu na Abraham, lo tene na lege ti “hale” ti lo amara ayeke wara deba nzoni, ato nda ti ga tene. (Kusala 3:25, 26; aGalate 3:8, 9) Na yâ kozo gango tâ tene ni, a sa yingo ti nzoni-kue na ndo azo ti amara, na Jéhovah Nzapa ayeda na ala tongana amolenge na lege ti yingo, aita ti Jésus Christ. Tongaso, ala nga aga use mbage ti “hale” so.—aGalate 3:28, 29.
15 Kozoni na kui ti lo, Jésus afa tene ti mbeni fini mbele, so ayeke ga tâ ye na lege ti mênë ti lo mveni, na aJuif so alingbi ande ti ga mbage ti fini mara so. Na lege ti mabe ti ala na yâ sadaka so a sala si ye asi biani, a yeke sala si azo so a kamata ala na yâ mbele so ‘alingbi kue teti lakue.’ (aHébreu 10:14-18) A lingbi ti ‘diko ala azo ti mbilimbili’ na a mu pardon na asiokpari ti ala. (1 aCorinthien 6:11) Ni la, na lege so ala yeke tongana ti so Adam ayeke giriri kozoni si lo sala siokpari. Ye oko, ala yeke duti ande pepe na fini na yâ paradis na ndo sese. Jésus atene so lo yeke gue ti leke ndo teti ala na yayu. (Jean 14:2, 3) Ala zia lege ti abeku ti ala ti sese ti tene ala wara ‘mbeni ye ti héritier so abata na yayu teti ala.’ (1 Pierre 1:4) Ala yeke sala nyen kâ? Jésus afa: “Mbi te mbele na i, . . . teti mbeni royaume.”—Luc 22:29, NW.
16. Kpengba matabisi wa ti kusala ayeke ku aChrétien so asa yingo na ndo ti ala?
16 Na yayu, mbeni oko ti aye so ala so ayeke komande ande legeoko na Jésus ayeke sala, a yeke ti lungula na ndo sese place ti aye kue so andu kengo kota yanga-ti-komande ti Jéhovah. (Apocalypse 2:26, 27) Tongana use mbage ti hale ti Abraham na lege ti yingo, ala yeke mu ande mbage na yâ gango na deba nzoni ti fini ti mbilimbili-kue na ndo azo ti amara kue. (aRomain 8:17-21) So tâ mbeni ye ti héritier ti ngele ngangu si ala yeke na ni!—aEphésien 1:16-18.
17. Ambeni mbage wa ti ye ti ala ti héritier aChrétien so asa yingo na ndo ti ala ayeke wara ngia dä na ngoi so ala ngbâ na sese?
17 Me ye ti héritier ti adisciple ti Jésus so asa yingo na ndo ti ala ayeke kue pepe gi na angoi so ayeke ga. Na mbeni lege so ambeni zo nde alingbi pepe ti sala, Jésus amu maboko na ala ti hinga Jéhovah, oko tâ Nzapa. (Matthieu 11:27; Jean 17:3, 26) Na lege ti tene nga na tapande, lo fa na ala ye so ‘ziango bê na Jéhovah’ aye ti tene, na ye so andu mango yanga ti Jéhovah. (aHébreu 2:13; 5:7-9) Jésus amu na ala hingango ye ti tâ tene na ndo ye so Nzapa aleke ti sala, na lo dë bê ti ala so fade yingo ti nzoni-kue ayeke gue na ala ti gbu nda ni mingi ahon. (Jean 14:24-26) Lo yôro ngangu na yâ bibe nga na bê ti ala nene ti Royaume ti Nzapa. (Matthieu 6:10, 33) Jésus amu nga na ala kungba ti sala tene ti témoin ti sala adisciple na popo ti azo ti Jérusalem, Judée, Samarie, nga juska na nda ti sese kue.—Matthieu 24:14; 28:19, 20; Kusala 1:8.
Mbeni Ye ti Héritier ti Ngele Ngangu Teti Azo Mingi so Asi Singo
18. Na lege wa zendo so Jéhovah amu lo tene fade amara kue ayeke wara deba nzoni ala mveni na lege ti “hale” ti Abraham ayeke ga tâ tene laso?
18 A lingbi ti tene so, a soro awe wungo kue ti azo ti Israël ti yingo, “kete kundu” ti afon héritier ti Royaume. (Luc 12:32) A sala laso angu mingi, Jéhovah abi lê na ndo bungbingo ala ti azo mingi so asi singo na gigi ti amara kue. Na lege so, zendo ti Jéhovah na Abraham so a tene fade na lege ti “hale” ti lo amara kue ayeke wara deba nzoni ala mveni ayeke ga tâ tene na mbeni lege so akono mingi. Na ngia, ala so awara deba nzoni tongaso nga ayeke sala na Jéhovah mbeni kusala so a zia nde, na ala yeda so salut ti ala aluti na ndo mabe ti ala na Molenge ti Ngasangbaga ti Nzapa, Jésus Christ. (Apocalypse 7:9, 10) Mo yeda na tisango ndo ti Jéhovah ti be-nzoni ti duti mbeni mbage ti bungbi ti azo so ayeke na ngia?
19. Azo ti amara so ayeke wara deba nzoni laso ayeke ku ye ti héritier wa?
19 Ye ti héritier wa ti ngele ngangu Jéhovah azia na gbele ala so ayeke pepe ti kete kundu? A yeke pepe mbeni ye ti héritier na yayu. A yeke ye ti héritier so Adam alingbi fade ti zia na hale ti lo, beku ti fini ti lakue lakue na ti dutingo mbilimbili-kue na yâ paradis so fade yeke yeke amu sese kue. A yeke duti ande mbeni sese so na yâ ni “kui ayeke mbeni pepe, fade mua wala wuluwulu wala pasi ayeke mbeni pepe.” (Apocalypse 21:4, NW) Tongaso, a yeke na mo si Tene ti Nzapa so asû na gbe ti yingo atene: “Zia bê ti mo na L’Eternel, na mo sala nzoni; Sala kodoro na sese ni, na fade be-biani ti Lo aga kobe ti mo. Gi lege ti wara ngia ti mo na yâ L’Eternel, na fade lo mu na mo ye so bê ti mo aye. A ngbâ kete, na fade azo ti sioni ayeke mbeni pepe . . . Me azo so ayeke na tâ be-ti-molenge, fade sese ni aga ye ti héritier ti ala, fade ala wara ngia na yâ siriri so awu mingi. Sese ni aga ye ti héritier ti azo ti mbilimbili, na fade ala duti dä lakue.”—Psaume 37:3, 4, 10, 11, 29, NW.
20. Tongana nyen “ambeni ngasangbaga” ayeke wara ngia mingi na yâ ye ti héritier ti aChrétien so asa yingo na ndo ti ala?
20 “Ambeni ngasangbaga” ti Jésus ayeke na ye ti héritier na yâ mbage ti Royaume ti yayu so ayeke na ndo sese. (Jean 10:16a) Atä so ala yeke duti ande pepe na yayu, a yeke mu na ala kota mbage ti ye ti héritier ti yingo so ala so asa yingo na ndo ti ala ayeke na ni. A yeke na lege ti bungbi kue ti ala so asa yingo na ndo ti ala, “ngba ti be-ta-zo na ti ndara,” si lege azi na ambeni ngasangbaga ti gbu nda ti apendere zendo so ayeke na yâ Tene ti Nzapa. (Matthieu 24:45-47, NW; 25:34) Na ndo oko, ala so asa yingo na ndo ti ala nga na ambeni ngasangbaga abungbi ti hinga na ti voro oko tâ Nzapa, Jéhovah. (Jean 17:20, 21) Na ndo oko, ala kiri singila na Nzapa teti ngele ti sadaka ti Jésus so alungula siokpari. Ala yeke sala kusala na ndo oko tongana mbeni kundu oko na gbe ti Berger oko, Jésus Christ. (Jean 10:16b) Ala kue ayeke mbage ti songo ti aita ti sese kue so ndoye ayeke dä. Ala kue ayeke na matabisi ti duti aTémoin ti Jéhovah na ti Royaume ti lo. Biani, tongana mo yeke mbeni wakua ti Jéhovah so amu tele na lo na awara batême awe, ye so kue ayeke na yâ ye ti héritier ti mo na lege ti yingo.
21, 22. Tongana nyen e kue e lingbi ti fa so e ndoye mingi ye ti héritier ti e na lege ti yingo?
21 Ye ti héritier na lege ti yingo so ayeke na ngele mingi teti mo? Mo ba ni tongana ye ti mosoro mingi si apusu mo ti ba salango ye so bê ti Nzapa aye tongana kota ye mingi na yâ fini ti mo? Tongana mbeni ye so amu lege ti hinga na ni, mo yeke bata wango ti Tene nga ti bungbi ti lo so ahunda ti gue lakue na abungbi kue ti kongrégation ti aChrétien? (aHébreu 10:24, 25) Ye ti héritier so ayeke na ngele mingi teti mo si mo ngbâ lakue ti sala na Nzapa atä kpale ayeke dä? Mo yeke ba ni na nene ni mingi si akpengba mo ti ke tara kue so apusu mo ti mu mbeni lege so alingbi sala si mo glisa ni?
22 Zia e kue e ndoye mingi ye ti héritier na lege ti yingo so Nzapa amu na e. Na ngoi so e ngbâ ti bata lê ti e ngangu na ndo Paradis so ayeke ga, zia e mu mbage kue na yâ amatabisi ti yingo so Jéhovah ayeke mu na e laso. Na salango si fini ti e kue aluti na ndo songo ti e na Jéhovah, e yeke mu kpengba fä so biani ye ti héritier so Nzapa amu na e ayeke ti ngele ngangu. Zia e duti na popo ti azo so atene: “Fade mbi yä iri ti Mo, Nzapa ti mbi, Gbia ti mbi; Na fade mbi sala tene nzoni na iri ti Mo lakue lakue.”—Psaume 145:1.
Mo Yeke Fa Nda ni Tongana nyen?
• Tongana Adam aduti la ni be-biani na Nzapa, lo lingbi fade ti mu na e ye ti héritier wa?
• Tongana nyen ahale ti Abraham asala ye na ye ti héritier so azia na gbele ala?
• Ye ti héritier ti adisciple ti Christ so asa yingo na ndo ti ala andu ye wa?
• Ye ti héritier ti azo mingi so asi singo ayeke nyen, na tongana nyen ala lingbi ti fa so ala ba ni na nene ni?
[Afoto na lembeti 29]
Hale ti Abraham awara zendo ti mbeni ye ti héritier ti ngele ngangu
[Afoto na lembeti 31]
Mo yeke ba na nene ni ye ti héritier ti mo na lege ti yingo?