Lege so ambeni zo awara ândö na akiringo tënë
AZO kutu mingi ayeke sambela. Ambeni ahinga na bê ti ala biani so a yeke mä sambela ti ala. Ambeni ayeke hunda tele ti ala wala a yeke mä sambela ti ala mbeni lâ. Ye oko, ambeni ayeke gi akiringo tënë, me ala hinga ye oko pëpe na ndo lege ti fa aye so ala ye ti hunda na yâ sambela na Nzapa.
Bible afa tâ Nzapa tongana ‘Zo so ayeke mä sambela’. (Psaume 65:3). Tongana mo yeke sambela, mo hinga biani so asambela ti mo ague mbilimbili na tâ Nzapa? A yeke mara ti asambela so fade lo yeke mä ni?
Ti azo mingi na ndo ambage kue ti sese, kiringo tënë ni ayeke biani! Tongana nyen ala wara ândö akiringo tënë ni? Ye nyen ala manda lani?
Nzapa: Lo yeke zo wa?
Mbeni wafango-mbeti na Portugal so amamère na aprêtre afa lani mbeti na lo amû bê ti lo kue na lege ti vorongo ti lo. Tongana église ni agbian aye, na a zia lege ti akusala so a fa na lo lani ti bâ ni tongana kota ye, li ti lo aga kirikiri. Lo gue na tambela na mbeni kodoro nde na lo bâ lege so azo ti kodoro ti Asie ayeke voro Nzapa. Lo to nda ti hunda tele ti lo wala tâ Nzapa ayeke gi oko. Tongana nyen a lingbi lo voro Lo? Tongana lo hunda lani prêtre ti lo na ndo aye so ayeke na yâ ti Bible, a ke ti mû kiringo tënë na ahundango tënë ti lo, na ye so azia vundu na bê ti lo.
Église Catholique asigigi na mbeni mbeti na yâ gbata so wafango-mbeti ni ayeke dä ti gboto mê ti azo ti paroisse ni ti sala lisoro pëpe na aTémoin ti Jéhovah. Ye oko, ahundango tënë ti lo angbâ lakue. Mbeni lâ, tongana aTémoin aga na yanga da ti lo, lo mä ala na lo fa na gigi nzara ti bê ti lo teti ye so lo mä. A yeke ti fani oko ni si lo sala lisoro na ala.
Ti wara akiringo tënë na agbâ ti ahundango tënë ti lo, wali ni ato nda ti manda lani Bible na aTémoin ni. Yenga oko oko, lo yeke na atënë mingi ti hunda na ala. Lo ye lani ti hinga iri ti Nzapa, ti hinga wala tâ Nzapa ayeke gi oko wala Nzapa ayeda na salango kusala na a-image na yâ vorongo, na ambeni ye mingi nga. Lo bâ so akiringo tënë kue so lo wara alondo na yâ Bible, pëpe na ndo atënë ti zo mveni. Tongaso, bê ti lo adö na lo wara ngia na ye so lo yeke manda. Yeke yeke, lo wara akiringo tënë na agbâ ti ahundango tënë ti lo. Laso, lo yeke voro Jéhovah na yingo na tâ tënë tongana ti so Jésus Christ atene ândö so ayeke ku ye tongaso na mbage ti ‘atâ wavorongo’ ti sala ni.—Jean 4:23.
Na Sri Lanka, mbeni sewa ayeke diko lakue Bible legeoko. Ye oko, ala wara akiringo tënë pëpe na mingi ti ahundango tënë so ayeke na nene ni mingi na lê ti ala. Atâa so ala yeke na nzara ti tene a mû maboko na ala, prêtre ti ala alingbi lani pëpe ti sala ni. Ye oko, aTémoin ti Jéhovah asi na ndo ti ala na azia na sewa ni ambeti ti Bible so alingbi ti mû maboko. Na pekoni, tongana aTémoin ti Jéhovah akiri lani tënë na lege so adë bê na ahundango tënë ti ala na ndo Bible, ala yeda ti manda ni. Aye so ala manda anzere na ala mingi.
Ye oko, afango ye so a yôro na yâ li ti wali ni na église ti lo na ngoi so lo de kete akanga lege na lo ti bâ so Babâ ti Jésus Christ ayeke ‘gi oko tâ Nzapa’ tongana ti so Jésus lo mveni atene ândö (Jean 17:1, 3). A fa na lo lani so Jésus alingbi na Babâ ti lo na a lingbi a hunda tënë pëpe na ndo “ye ti ndima” so. Na bê kue nga na bê so awoko, lo sambela Jéhovah, na dingo iri ti lo, ti fa na lo so Jésus ayeke zo wa. Na pekoni, lo kiri lo gi nzoni aversê so asala tënë na ndo ni (Jean 14:28; 17:21; 1 aCorinthien 8:5, 6). Legeoko tongana mbeni ye so akanga lê ti lo ti bâ ndo nzoni alondo na lê ti lo atï, lo hinga fadeso polele so Jéhovah, Wasalango yayu na sese, na Babâ ti Jésus Christ, ayeke tâ Nzapa.—Esaïe 42:8; Jérémie 10:10-12.
Bango pasi: Ngbanga ti nyen?
Job abâ ândö pasi ahon ndo ni. A fâ amolenge ti lo kue na yâ mbeni kota pupu ti ngu, na lo tï na yâ nzinga. Lo bâ nga pasi teti mbeni kobela so aso lo mingi, na lo hon ndo ti ngangu so akamarade ti lo ti wataka asala na ndo lo. Na yâ ti aye so kue, Job atene ambeni tënë kirikiri (Job 6:3). Ye oko, Nzapa abi bê na ndo ye so asi na lo (Job 35:15). Lo hinga ye so ayeke na yâ bê ti Job na lo mû na Job wango so alingbi na lo. Lo yeke sala nga mara ti ye so na azo ti lo laso.
Na Mozambique, Castro ayeke lani gi na ngu bale-oko na ngoi so mama ti lo akui. Bê ti lo awoko kue. Lo hunda lani: “Ngbanga ti nyen lo kui na lo zia e?” Atâa so babâ na mama ti lo ayeke azo so akpe mbito ti Nzapa, li ti lo aga kirikiri. Ye nyen alingbi ti dë bê ti lo? Lo wara lani dengo bê na yâ dikongo mbeni kete Bible na yanga ti Chichewa na lo sala lisoro na ndo ni na ayaya ti lo ti koli.
Yeke yeke Castro aga ti hinga so mama ti lo akui ândö, pëpe ndali ti salango ye ti mbilimbili pëpe ti Nzapa, me ndali ti siokpari so lo wara na lege ti Adam (aRomain 5:12; 6:23). Zendo ti Bible na ndo zingongo ti azo na kuâ adë bê ti lo mingi ahon ti kozo ngbanga ti so lo bâ na yâ ni mbeni kpengba beku so lo lingbi ande ti kiri ti bâ mama ti lo (Jean 5:28, 29; Kusala 24:15). Mawa ni ayeke ti so, gi ngu osio na pekoni, babâ ti lo akui. Ye oko, ti so ni, Castro alingbi biani ti hon ndo ti ye ti vundu so. Laso, lo ndoye Jéhovah na lo mû fini ti lo na be-biani ti sala na kusala ti Nzapa. Azo kue so ahinga lo abâ polele ngia so lo wara.
Azo mingi so agirisa azo so ala ndoye ala awara dengo bê na a-oko tâ tënë ti Bible so aga lani na dengo bê na Castro. Ambeni zo so awara akota kpale teti salango ye ti azo ti sioni ahunda tele ti ala tongana ti Job: “Teti nyen azo ti sioni angbâ na fini?” (Job 21:7). Tongana azo amä biani kiringo tënë ti Nzapa so ayeke na yâ Mbeti ti lo, ala yeke hinga so lege so Nzapa ayeke sala na aye fadeso ayeke teti nzoni ti ala.—2 Pierre 3:9.
Barbara, so akono na kodoro ti Amerika, abâ lani na lê ti lo mveni pëpe asioye ti bira. Ye oko, na ngoi so lo kono, bira ayeke na yâ ti ambeni kodoro mingi. Atondo ti aye ti sioni mingi ti bira ayeke sigigi lani lâ oko oko na yâ asango. Na ngoi so lo yeke manda mbeti na ekole, lo manda aye so asi na yâ mbaï so atambela na lege so zo aku ni pëpe. Nda ni nyen? Nzapa ayeke bâ ndo na ndo ye so ayeke si? Lo mä na bê so Nzapa ayeke dä biani, me atënë na ndo Lo aga kirikiri na li ti lo.
Ye oko, bango ndo ti Barbara na ndo fini agbian yeke yeke na peko ti salango lisoro na aTémoin ti Jéhovah. Lo mä ala lani na lo yeda ti tene ala manda Bible na lo. Lo gue na abungbi na Da ti Royaume. Lo gue même na mbeni oko ti akota bungbi ti ala. Na ndo ni, tongana lo hunda atënë, lo bâ so bibe ti aTémoin nde nde na ndo atënë ni kue ayeke gi oko. Atënë ti aTémoin ni kue ague legeoko ngbanga ti so ye so ala yeke tene aluti na ndo Bible.
A-Témoin ni agboto lê na ndo atënë ti Bible so afa so sese ayeke na gbe ti ngangu ti mokonzi ti lo Satan Zabolo, na sese ni afa na gigi bibe ti lo (Jean 14:30; 2 aCorinthien 4:4; aEphésien 2:1-3; 1 Jean 5:19). Ala fa so, a tene kozoni awe na yâ Bible tënë ti aye so asi, so asala si Barbara agi bê ti lo (Daniel, achapitre 2, 7, na 8). Nzapa asala tënë ti ala kozoni ngbanga ti so lo yeke na ngangu ti bâ ye so ayeke si kekereke tongana lo soro ti sala tongaso. Ambeni na popo ti aye so asi, a yeke lani Nzapa si aga na ni. Ti ambeni, Lo zia gi lege na ni ti tene asi. A-Témoin ni afa lani na Barbara so Bible asala nga tënë ti aye ti nzoni na ti sioni ti ngoi ti e, na lo fa nda ti ala (Matthieu 24:3-14). Ala fa na lo azendo ti Bible ti mbeni fini sese, so na yâ ni, fade mbilimbili ayeke duti dä na so bango pasi ayeke ga ye ti giriri.—2 Pierre 3:13; Apocalypse 21:3, 4.
Yeke yeke, Barbara ato nda ti hinga so, atâa so Jéhovah Nzapa ayeke na gunda ti bango pasi ti azo pëpe, lo yeke kanga lege na ni pëpe na gbungo azo na ngangu ti mä akomandema ti lo tongana ala soro ti ke ni (Deuteronome 30:19, 20). Nzapa aleke aye, so na yâ ni, e lingbi ti duti lakue lakue na ngia. Ye oko, lo mû na e fadeso lege ti fa na gigi wala e yeke sala ande ye alingbi na alege ti lo ti mbilimbili (Apocalypse 14:6, 7). Barbara aleke na bê ti lo ti manda aye so Nzapa ahunda na ti sala ni na yâ fini ti lo. Lo wara nga na popo ti aTémoin ti Jéhovah mara ti ndoye so Jésus atene ayeke fä ti hingango na atâ disciple ti lo.—Jean 13:34, 35.
Mo nga kue mo lingbi ti wara aye ti nzoni na lege ti aye so aleke so amû lani maboko na lo.
Mara ti fini so anzere biani
Même ala so mo bâ mo tene fini ti ala atambela na lege ni ayeke gi akiringo tënë na ahundango tënë so ayeke gi bê ti ala. Na tapande, Matthieu, mbeni maseka-koli ti kodoro ti Grande-Bretagne, ayeke lakue na kota nzara ti gi ti hinga tâ Nzapa na ngbanga ti nyen zo ayeke na fini. Babâ ti lo akui na ngoi so Matthieu ayeke na ngu 17. Na pekoni, lo wara diplôme ti mozoko na yâ mbeni da senda-gi. Lo bâ so tombango aye ti mitele ayeke gi ye senge. Lo zia ndo ti lo ti gue na Londres; kâ lo tï na yâ nyongo mbangi, guengo na ada ti dodo ti bï, bango yâ ti atongoro, salango ye ti ayingo sioni, na yâ Zen Bouddhisme nga na ambeni senda-ndara, so kue gi ti sala si fini ti lo anzere. Teti so ye ni ahon ndo ti lo, lo dekongo na Nzapa ti mû maboko na lo ti wara tâ tënë.
Lango use na pekoni, Matthieu atingbi na mbeni ngbele kamarade ti lo na lo fa na lo kpale so asi na lo. Kamarade ti lo ni amanda lani na aTémoin ti Jéhovah. Na ngoi so a fa na Matthieu mbeti use ti Timothée 3:1-5, bê ti lo adö na lege so Bible asala mbilimbili tënë ti sese so angoro e. Tongana lo diko lani Fango ye ti Jésus na ndo Hoto, tënë ni andu bê ti lo (Matthieu, achapitre 5-7). Kozoni, lo dë kite ngbanga ti so lo diko giriri ambeti so a kasa aTémoin ti Jéhovah na yâ ni. Ye oko, na nda ni, lo mû yanga ti gue na abungbi na Da ti Royaume so ayeke ndulu na lo.
Matthieu awara lani ngia na yâ ye so lo mä na lo to nda ti manda Bible na mbeni oko ti a-ancien ti kongregation ni. Fade fade lo bâ so ye so lo manda ayeke ye so lo yeke gi, tâ kiringo tënë na kozo sambela ti lo na Nzapa. Lo wara lani aye ti nzoni tongana lo dö lege ti asalango ye so anzere na Jéhovah pëpe lo zia. Na ngoi so lo yeke lë lani kota kpengo mbito ti Nzapa, ye so apusu lo ti sala si fini ti lo ague legeoko na akomandema ti Nzapa. Matthieu amanda so mara ti salango ye tongaso ayeke mû lege na zo ti hinga tâ ye so lo yeke sala na yâ fini ti lo.—Zo-ti-fa-tene 12:15.
A diko lani pëpe so Matthieu wala ambeni zo so asala tënë ti ala na yâ article so alingbi ande ti wara mbeni fini so anzere. Ye oko, ala manda so Jéhovah Nzapa ayeke na mbeni ye so Lo leke na ndoye, so andu azo kue so asoro, na ngia, ti mä akomandema ti lo (Kusala 10:34, 35). Ye so lo leke andu fini ti lakue lakue na ndo mbeni sese so bira, kobela, nzara na même kui ayeke dä mbeni pëpe (Esaïe 2:4; 25:6-8; 33:24; Jean 3:16). A yeke ye so mo ye? Tongana a yeke tongaso, mo lingbi ti manda aye mingi mingi na ndo lege ti wara mbeni fini so anzere na guengo na abungbi, so atënë ni aluti na ndo Bible, na Da ti Royaume ti aTémoin ti Jéhovah. A tisa mo na wâ ti sala tongaso.
[Foto na lembeti 7]
Sambela Nzapa na bê kue na dingo tâ iri ti lo
[Foto na lembeti 7]
Manda Bible na ala so ayeke fa biani aye so ayeke na yâ ni
[Afoto na lembeti 7]
Gue na abungbi na Da ti Royaume
[Lingu ti foto na lembeti 4]
Zo so ayeke gue na yongoro tambela: Chad Ehlers/Index Stock Photography