Gingo mbeni nzoni ngorogbia
“Teti e yeke na mbeni ngoi so akodoro oko oko kue ayeke lakue na bezoin ti amba ti ala, ye so adü ambeni molongo ti akpale so ayeke kota mingi, akpale so gi ala akodoro ni mveni alingbi ti hon ndo ni pëpe. A yeke gi na lege ti salango kusala maboko na maboko si e lingbi ti leke akpale so azo kue ayeke na gbele ni na so angbâ ti gue na li ni.”—Ghulam Umar, mbeni wagingo nda ti aye ti poroso ti kodoro ti Pakistan.
SESE ti laso asi singo na aye so ague nde nde. Atâa so ala duti na ando so mosoro ayeke dä, azo mingi, lâ na lâ, ayeke tiri ngangu ti wara kobe ti yanga. Azo ti laso, so abâ gigi na ngoi ti a-ordinateur, ayeke biani ala so amanda mbeti mingi ahon atanga ni kue; ye oko, a yeke ngangu na azo mingi ti wara mbeni kua so ayeke nzoni na so alingbi ti ninga. Atâa so a bâ so azo awara laso liberté ahon ti giriri, mingi ti azo laso ayeke lango na ando so mbito ti tene a sala sioni na ala ayeke mingi, ando so nzoni duti ayeke dä pëpe. E yeke peut-être na gbâ ti anzoni lege ti sigigi na yâ ti akpale so, me tënë ti petengo goro na kengo-ndia so amû yâ ti kodoro kue asala si azo mingi ayeke na beku pëpe.
Akpale ni so azo ayeke na gbele ni amû ndo kue na ayeke ngangu mingi; ni la, mbeni mara wala bungbi ti amara alingbi pëpe ti leke ni. Tongaso, azo mingi so ayeke bâ ye ni atene so, ti tene sese so awara biani siriri na nzoni dutingo, a lingbi amara kue abungbi oko na gbe ti mbeni yanga-ti-komande oko. Na tapande, Albert Einstein amaï giriri mbeni mara ti bibe tongaso. Lo tene lani na ngu 1946: “Mbi mä na bê biani so mingi ti azo ti sese kue aye ti duti na siriri nga na nzoni dutingo . . . Ye so bê ti azo kue aye ni alingbi ti ga tâ tënë gi tongana a zia na sese mbeni ngorogbia oko teti sese ni kue.”
Ngu 50 na ndo ni na pekoni, ade a sala ye alingbi na kota tënë so pëpe. Na fango peko ti akpale so alondo na ngu 2000 juska laso, Le Monde, mbeni mbeti-sango ti Paris, France, atene: “A hunda ti leke mbeni ndo ti fango ngbanga, ti bango lege ti andokua nga na mbeni mama-ndia tongana gunda ti mbeni ngorogbia oko so akomande sese kue, si lo lingbi ti leke hio akpale ti ndo lê sese kue; na tapande, akpale tongana ti mbeni bira so ayeke ti futi mbeni mara kue. Na a hunda ti mû peko ti bibe so atene dunia mobimba ayeke gi kodoro oko.” Zo wa wala ye wa ayeke na ngangu ti sala si tënë so aga tâ tënë na ti mû na azo mbeni beku ti dutingo na siriri ande?
Bendo ti Gigi alingbi ti leke akpale so?
Mingi ti azo azia beku ti ala na Bendo ti Gigi ti ga na tâ siriri na ndo sese kue. Bendo ti Gigi ayeke mbeni ngorogbia so alingbi ti ga na tâ siriri nga na nzoni dutingo na ndo sese? Kite ayeke pëpe so adiskur so a leke ni ti pusu zo ti yeda na tënë ni so asi singo. Na tapande, na yâ ti “Kota diskur teti ngu saki oko” so lo sala ni na ngu 2000, mbeni oko ti akota bungbi ti Bendo ti Gigi amû tâ yanga so: “Fade e yeke sala ngangu ti e kue ti zi azo ti e na gbe ti asioni kpale ti bira, atâa tongana abira ni ayeke na popo ti azo ti kodoro oko wala na popo ti akodoro nde nde; asioni kpale ti abira so afâ azo ahon kutu oku na yâ ti ngu bale-oko so ahon awe.” Mara ti adiskur tongaso ague na azo mingi ti gonda Bendo ti Gigi, legeoko tongana ti so mungo na lo Palata ti Siriri ti ngu 2001 agonda ni. Na mungo gonda so na lo, Bungbi ti azo so ayeke mû Palata ni, so ayeke na kodoro ti Norvège, atene: “Bendo ti Gigi ayeke gi oko lege so a lingbi ti mû ni ti ga na siriri na ndo lê sese mobimba nga ti tene azo asala kusala maboko na maboko.”
Atâa aye so kue, Bendo ti Gigi, so a zia gere ni na sese na ngu 1945, afa tele ti lo tongana ngorogbia so alingbi biani ti ga na tâ siriri so aninga na ndo sese? Oko pëpe, teti bê ti kion nga na nzara ti wara yango iri so amara so ayeke na yâ ti bungbi ni ayeke na ni akanga lege na angangu so lo sala ni. Na lege ti atënë ti mbeni mbeti-sango, azo mingi abâ ti ala so Bendo ti Gigi ayeke gi mbeni senge “ye so a mû ti hinga na tënë ti bê ti azo ti dunia mobimba” na so programme ti aye so lo leke ti sala asi singo na akpale so a pika patara na ndo ni teti angu mingi awe, me so ade a ga ndulu ti leke ni pëpe.” Hundango tënë so angbâ: Fade amara ti sese kue aduti biani beoko mbeni lâ?
Bible afa na gigi so na yâ ngoi kete mara ti dutingo beoko tongaso ayeke ga tâ tënë. Fade ye so ayeke si ande tongana nyen? Na yanga-ti komande wa si ayeke ga ti sala ye so ande? Ti wara akiringo tënë ni, diko article ti peko.
[Foto na lembeti 3]
Einstein ayeda lani na tënë ti mbeni yanga-ti-komande oko teti sese
[Lingu ti foto ni]
Einstein: U.S. National Archives photo