A leke e ti fa tënë ti témoin ni kue
“Fade i ga atémoin ti Mbi na Jérusalem, na Judée kue, na Samarie, na juska na nda ti sese kue.”—KUSALA 1:8.
‘JÉSUS ti Nazareth akomande e ti fa tënë na azo, na ti sala tënë ti témoin, so Lo yeke Zo so Nzapa ahiri Lo na gigi ti ga Juge ti azo so ayeke na fini na ti awakinda.’ (Kusala 10:38, 42). Na lege ti atënë so, bazengele Pierre afa na Corneille nga na sewa ti lo so kusala so ni wara ayeke ti duti wafango nzo tënë.
2 Lawa si Jésus amû kusala so na adisciple ti lo? Peut-être, Pierre abi bê ti lo na ye so Jésus, so azingo na kuâ, atene gi ngoi kete kozoni si lo londo ti gue na yayu. Na ngoi ni so, Jésus atene na adisciple be-ta-zo ti lo: “Fade i ga atémoin ti Mbi na Jérusalem, na Judée kue, na Samarie, na juska na nda ti sese kue.” (Kusala 1:8). Ye oko, na ambeni ngoi kozoni na so, teti so lo yeke mbeni disciple ti Jésus, Pierre ahinga so a lingbi lo fa na azo tënë ti mabe ti lo na ndo Jésus.
Ngu ota ti mandango ye
3 Anze mingi na peko ti batême ti lo na ngu 29 ti ngoi ti e, Jésus ayeke fa tënë na Kota Ngu ti Galilée, ndo so Pierre na ita ti lo André ayeke sala kua dä tongana awagingo susu. Pierre na André agi asusu gbä na bï ni so kue. Ye oko, Jésus atene na ala: “Gue na ndo so ngu alï, i sa gbanda ti i ti gi asusu.” Tongana ala sala ye so Jésus ahunda, “ala gbu asusu mingi, na gbanda ti ala aye ti fâ.” So lo bâ ye ti kpene ni, mbito agbu Pierre, me Jésus adë bê ti lo na tenengo: “Zia mbito; na peko ti ye so, fade mo gi azo.”—Luc 5:4-10.
4 Fade fade, Pierre na André, nga Jacques na Jean, amolenge ti Zébédée, azia angö ti ala na ala mû peko ti Jésus. Teti ndulu na ngu ota, ala mû peko ti Jésus na yâ atambela ti lo ti fango tënë nga lo leke ala ti duti awafango nzo tënë (Matthieu 10:7; Marc 1:16, 18, 20, 38; Luc 4:43; 10:9). Na hunzingo ti mandango ye ni na lango 14 ti Nisan ti ngu 33, Jésus atene na ala: “Zo so amä na bê na Mbi, kusala so Mbi sala, fade lo sala kusala tongaso nga; na fade lo sala kusala kota ahon so.” (Jean 14:12). Adisciple ti Jésus ayeke fa tënë ti témoin kue tongana ti so Jésus asala, me ala yeke sala ni mingi ahon ti lo. Tongana ti so a tene na ala, ngoi kete na pekoni, ala nga na azo kue so ayeke ga ande disciple ayeke gue na tënë ti témoin na mbage ti “amara kue” juska na “nda ti ngoi so.”—Matthieu 28:19, 20.
5 E yeke duti na fini na “nda ti ngoi so.” (Matthieu 24:3). Nde na akozo disciple so, e lingbi pëpe ti tambela legeoko na Jésus na ti bâ tongana nyen lo yeke fa tënë na azo. Ye oko, e lingbi ti wara nzoni na lege ti fango lege so lo mû na dikongo na yâ Bible kode ti fango tënë ti lo nga na aye so lo fa lani na adisciple ti lo ti sala (Luc 10:1-11). Nga, article so ayeke sala ande tënë na ndo mbeni ye nde so ayeke tâ kota mingi na so Jésus afa ni na adisciple ti lo: nzoni bibe na ndo kusala ti fango tënë.
Bingo bê na azo
6 Ngbanga ti nyen tënë ti témoin so Jésus afa alë lengo mingi? Mbeni nda ti tënë ni ayeke so lo yeke bi bê ti lo mingi na azo. Wasungo psaume atene kozoni so Jésus ayeke “sala be-nzoni na wanzinga na zo so ye amanke lo mingi”. (Psaume 72:13). Lo sala si prophétie so aga tâ tënë biani. Bible asala tënë so na ndo mbeni ye so asi: “Tongana Lo bâ azo mingi so, Lo ye ti sala be-nzoni na ala, teti ye nde nde agi ala, na ala kangbi kirikiri tongana angasangbaga so ayeke na berger pëpe.” (Matthieu 9:36). Même azo so ayeke akota wasiokpari ahinga so lo yeke bi bê na zo na a sala si ala ga na tele ti lo.—Matthieu 9:9-13; Luc 7:36-38; 19:1-10.
7 Laso, fango tënë ti e ayeke lë lengo ande tongana e fa na gigi mara ti bingo bê tongaso na mbage ti azo. Kozo ti gue na fango tënë, a yeke duti nzoni mingi ti mû ngoi ti gbu li na ti bâ na lege wa a yeke kota ye ti tene azo awara tënë so mo yeke gue na ni na ala. Gbu li na ndo akpale so ala lingbi ti duti na ni na so gi Royaume ti Nzapa oko si ayeke leke ni ande. Teti so mo hinga pëpe zo wa si ayeke yeda na tokua so, leke na bê ti mo ti duti na nzoni bibe na ndo azo kue. Peut-être zo ti peko so mo yeke gue na mbage ti lo asambela fade ti tene mbeni zo tongana mo aga ti mû maboko na lo!
Ndoye apusu lo ti sala ye
8 Nzo tënë so Jésus afa ayeke na ndo gango tâ tënë ti ye so bê ti Jéhovah aye, salango si iri ti Lo aga nzoni-kue nga fango na gigi mbilimbili ti kota yanga-ti-komande ti Lo. Aye so ayeke akota tënë so ayeke na gbele azo (Matthieu 6:9, 10). Ndoye teti Babâ ti lo apusu Jésus ti bata be-biani ti lo na ti fa tënë ti témoin kue na ndo Royaume ni so ayeke leke ande akota tënë so (Jean 14:31). Adisciple ti Jésus ti laso ayeke na oko ndoye so, ni la a pusu ala ti sala ye na bê ti ala kue tongana ala yeke fa tënë. Bazengele Jean atene: “So ayeke ndoye ti Nzapa; e bata komandema ti Lo”, so na popo ni a wara komandema ti fa nzo tënë na ti sala adisciple.—1 Jean 5:3; Matthieu 28:19, 20.
9 Jésus atene lani na adisciple ti lo: “Tongana i ndoye Mbi fade i bata komandema ti Mbi. Zo so ayeke na komandema ti Mbi, na lo bata komandema ni, a yeke lo so andoye Mbi.” (Jean 14:15, 21). Tongaso, ndoye teti Jésus alingbi ti pusu e ti fa tâ tënë na azo na ti bata ambeni ye so lo mû yanga na e ti sala. Na mbeni ngoi, na peko ti so lo zingo na kuâ na lo yeke fa tele ti lo na azo, Jésus amû akpengba wango so na Pierre: “Mû kobe na amolenge ti ngasangbaga ti Mbi. . . . Bata angasangbaga ti Mbi. . . . Mû kobe na angasangbaga ti Mbi.” A lingbi ye nyen apusu Pierre ti sala ni? Jésus afa kiringo tënë ni tongana lo hunda Pierre na peko ti tele: “Mo ndoye Mbi? . . . Mo ndoye Mbi? . . . Mo ye Mbi?” Biani, Pierre andoye Jésus, na tâ ndoye ti lo teti Jésus ayeke pusu lo ti fa tënë ti témoin ni kue, ti wara “amolenge ti ngasangbaga” ti Jésus nga, na pekoni, ti duti berger ti ala na lege ti yingo.—Jean 21:15-17.
10 Laso, e hinga Jésus nzoni tongana ti Pierre pëpe. Ye oko, e hinga nzoni mingi nene ti ye so Jésus asala teti e. Bê ti e ayeke dö teti kota ndoye so ague na lo ti “tara kui teti azo kue.” (aHébreu 2:9; Jean 15:13). Atënë ti bê ti e ayeke tongana ti Paul so lo tene: “Ndoye ti Christ akomande bê ti e . . . Lo kui awe teti azo kue, tongaso a lingbi ala so ayeke na fini aduti teti ala mveni mbeni pëpe, me ala duti teti Lo.” (2 aCorinthien 5:14, 15). E yeke fa so e bâ ndoye ti Jésus teti e na nene ni mingi na e nga e ndoye lo na fango tënë ti témoin ni kue na bê ti e kue (1 Jean 2:3-5). E ye lâ oko pëpe ti bâ kusala ti fango tënë tongana mbeni ye so ayeke gi tongaso, mo bâ mo tene e bâ sandaga ti Jésus ni tongana mbeni ye so ngele ni ayeke ngangu nga pëpe.—aHébreu 10:29.
Bata lê ti mo gi na ndo tâ ye ni
11 Tongana lo yeke na gbele Ponce Pilate, Jésus atene: “A dü Mbi teti so, na Mbi ga na sese teti so, si Mbi sala tënë ti témoin ti tene-biani.” (Jean 18:37). Jésus azia lege na mbeni ye oko pëpe ti gboto lo yongoro na fango tënë ti témoin ti tâ tënë. Fango tënë ti témoin ayeke ye so Nzapa aye si lo sala.
12 Satan atara Jésus biani na ndo tënë so. Ngoi kete na peko ti batême ti lo, Satan aye ti sala si lo ga kota zo na sese so na ti mû na lo “aroyaume kue ti sese na gloire ti ala”. (Matthieu 4:8, 9). Na pekoni, aJuif aye ti sala si lo ga gbia (Jean 6:15). Ambeni zo alingbi ti tene so tongana Jésus ayeda lani ti ga gbia na sese ge, ka lo lingbi fade ti sala aye ti nzoni mingi teti azo. Ye oko, Jésus ake mara bibe so. Lê ti lo angbâ gi na ndo fango tënë ti témoin ti tâ tënë.
13 Na ndo ni, Jésus azia si tombango peko ti mosoro agboto lo pëpe. Ye ti pekoni ayeke so, lo yeke lani zo ti mosoro pëpe. Même da ti li ti lo ayeke dä pëpe. Na mbeni ngoi, lo tene: “Ambako ayeke na dû ti ala, na andeke ti nduzu ayeke na da ti ala, me Molenge Ti Zo ayeke na ndo oko pëpe ti zia li ti Lo dä.” (Matthieu 8:20). Na ngoi so lo kui, oko ye ti nginza so lo yeke na ni na so a sala tënë ni ayeke gi bongo ti lo ti ndo ni so aturugu ti Rome asala ye ti mû iri na ndo ni (Jean 19:23, 24). Ye oko, a ye ti tene so gigi ti Jésus abuba awe? Oko pëpe!
14 Jésus asala ye mingi ahon ye so mbeni zo ti mosoro ayeke sala na mungo gbâ ti nginza na azo. Paul atene: “I hinga grâce ti Seigneur ti e Jésus Christ, kamême Lo yeke na mosoro, Lo ga wanzinga teti i, si i lingbi wara mosoro na lege ti nzinga ti Lo.” (2 aCorinthien 8:9; aPhilippien 2:5-8). Atâa so na lege ti mitele lo yeke wanzinga, Jésus asala si asenge zo alingbi ti wara fini ti lakue lakue na yâ ti dutingo so ayeke nzoni-kue. So singila si e yeke kiri ni na lo! So ngia si e yeke na ni teti futa so lo wara ngbanga ti so lo bata lê ti lo gi na ndo salango ye so bê ti Nzapa aye!—Psaume 40:9; Kusala 2:32, 33, 36.
15 A-Chrétien so laso ayeke sala ngangu ti mû tapande ti Jésus ayeke zia nga pëpe si tombango peko ti mosoro agboto ala (1 Timothée 6:9, 10). Ala hinga so mosoro alingbi ti sala si fini aduti nzoni, me nga ala hinga so mosoro ayeke mû na ala fini ti lakue lakue pëpe. Tongana mbeni Chrétien akui, aye ti lo ti mitele ayeke na ngele mbeni pëpe tongana ti so bongo ti Jésus ayeke nga lani kota ye teti lo mbeni pëpe na ngoi so lo kui (Zo-ti-fa-tene 2:10, 11, 17-19; 7:12). Tongana mbeni Chrétien akui, oko ye ti ngele ngangu so lo yeke na ni ayeke gi songo ti lo na Jéhovah nga na Jésus Christ.—Matthieu 6:19-21; Luc 16:9.
Bê ti lo anze pëpe ndali ti kengo ndo
16 Kengo ndo agboto Jésus yongoro pëpe na fango tënë ti témoin ti tâ tënë. Atâa so lo hinga so kusala ti lo na sese ayeke hunzi na kuâ ti lo tongana sandaga, bê ti Jésus anze pëpe. Na ndo lo, Paul atene: “Lo so ahu pono ti [keke ti pasi, NW ], Lo bâ kamene ni tongana ye senge teti tâ ngia so A zia na gbele Lo, na Lo duti na koti ti trône ti Nzapa.” (aHébreu 12:2). Bâ so Jésus ‘abâ kamene tongana ye senge’. Lo gi bê ti lo ndali ti ye so awato ayeke tene lani na ndo ti lo pëpe. Lê ti lo angbâ gi na ndo salango ye so bê ti Nzapa aye.
17 Ti fa ye so ala lingbi ti manda na ndo gbungo ngangu ti Jésus, Paul awa aChrétien: “I bi bê ti i na Lo so agbu ngangu na yâ kengo-tene ti awasiokpari so ala ke Lo, si ngangu ti i awe pëpe, na bê ti i anze pëpe.” (aHébreu 12:3). Biani, ti luti na gbele kengo ndo wala hengo ndo lakue lakue alingbi ti sala si bê ti zo anze. Ti ngbâ lakue ti ke aye ti sese so ayeke gboto zo alingbi ti sala si bê ti zo anze; ye so alingbi ti sala si peut-être bê ti asewa so ayeke wa e ti “ga zo” na sese so ayeke so na tele ti e. Ye oko, na tapande ti Jésus e yeke gi mungo maboko na mbage ti Jéhovah tongana e leke biani na bê ti e ti zia aye ti Royaume na kozo ndo na yâ fini ti e.—Matthieu 6:33; aRomain 15:13; 1 aCorinthien 2:4.
18 Jésus ake na kuru go ti zia si mbeni ye agboto lê ti lo; kengo ye so asigigi polele na ngoi so lo to nda ti fa tënë ti kuâ ti lo so aga ndulu na adisciple ti lo. Pierre awa lo ti sala nzoni na tele ti lo mveni, na lo dë bê ti Jésus so mara ti ye tongaso ayeke si na lo “lâ oko pëpe.” Jésus ake ti mä ye kue so alingbi ti sala si bê ti lo anze na ye so lo leke biani na bê ti lo ti sala: ti sala ye so bê ti Jéhovah aye. Jésus aturne peko ti lo na Pierre na lo tene: “Mo zia lege ti Mbi, Satan; mo yeke tongana son na lege ti Mbi, teti mo bi bê ti mo na ye ti Nzapa pëpe, me na ye ti azo.” (Matthieu 16:21-23). Zia e nga e leke lakue na bê ti e ti ke abibe ti azo. Nde na so, e zia si abibe ti Nzapa afa lege na e lakue.
Royaume ayeke ga na atâ ye ti nzoni
19 Jésus asala gbâ ti aye ti kpene ti fa so lo yeke Messie. Lo zingo même akuâ. Aye so lo sala agboto gbâ ti azo, me Jésus aga na sese gi ti sala ye ti nzoni na azo pëpe. Lo ga ti fa tënë ti témoin ti tâ tënë. Lo hinga so aye ti nzoni kue so lo sala na lege ti mitele ayeke gi teti kete ngoi. Même azo so lo zingo ala akiri akui. A yeke gi na lege ti fango tënë ti témoin ti tâ tënë si lo lingbi ti mû maboko na ambeni zo ti wara fini ti lakue lakue.—Luc 18:28-30.
20 Laso, ambeni zo ayeke tara ti haka peko ti anzoni ye so Jésus asala na lekengo ahôpital wala na salango ambeni nzoni kusala na popo ti awanzinga. Ti sala ambeni ye ni, a hunda ye mingi na mbage ti ala, na a lingbi ti gonda nzoni bê ti ala; me ye ti nzoni kue so ala sala ayeke ngbâ lakue lakue pëpe. Gi Royaume oko si ayeke ga na dengo bê teti lakue lakue. Ni la, na tapande ti Jésus, aTémoin ti Jéhovah ayeke bata lê ti ala gi na ndo fango tënë ti témoin ti Royaume so.
21 Tâ tënë, atâ Chrétien ayeke sala aye ti nzoni nga. Paul asû na mbeti: “Tongana e wara lege ni, a lingbi e sala ye ti nzoni na azo kue; na a hon kue, a lingbi e sala ye ti nzoni na aita ti e awamabe.” (aGalate 6:10). Tongana mbeni kpale asi wala tongana ye atia ambeni zo, e yeke ku pëpe ti “sala ye ti nzoni” na azo ti vaka ti e wala na aita ti e Chrétien. Ye oko, e yeke bata lê ti e gi na ndo ye so Jésus abâ ni tongana ye so ayeke tâ kota mingi: fango tënë ti témoin ti tâ tënë.
Manda ye na lege ti tapande ti Jésus
22 Paul asû na mbeti: “Vundu aga na mbi tongana mbi fa Tene-nzoni pëpe!” (1 aCorinthien 9:16). Teti so fango nzo tënë ni aye ti tene fini teti lo mveni nga na ti azo so amä lo, kusala ni agbu bê ti lo ngangu (1 Timothée 4:16). A yeke nga oko bango ndo ti e na ndo kusala ti fango nzo tënë. E ye ti mû maboko na azo ti vaka ti e. E ye ti fa ndoye ti e teti Jéhovah, teti Jésus nga e ye ti fa bê ti kiri singila ti e ndali ti kota ndoye ti lo na mbage ti e. Ni la, e yeke fa nzo tënë na tongaso e yeke “tambela na nzara ti tele mbeni pëpe, me na yâ ye so Nzapa aye.”—1 Pierre 4:1, 2.
23 Na tapande ti Jésus, tongana azo ayeke he wala ake tokua ti e na kuru go, e yeke bata lê ti e lakue gi na ndo kozo kusala ti e. E wara mbeni ye ti manda na lege ti ye ti kpene so Jésus asala tongana lo hiri Pierre na André ti mû peko ti lo. E hinga so tongana e mä yanga ti Jésus nga, na lege ti fä, e bi gbanda ti e même na yâ ti angu so mo bâ mo tene asusu ayeke dä pëpe, e lingbi ti gbu gbâ ti asusu. Mingi ti aChrétien awara aye ti nzoni na peko ti so ala fa tënë teti angu mingi na yâ ti aterritoire so, na bango ni gi tongaso, mo bâ mo tene asusu ayeke dä pëpe. Ambeni awara lege ti gue ti sala kodoro na ando so asusu ayeke dä mingi na ala gbu gbâ ti asusu. Atâa ye wa e yeke sala, e yeke zia ande pëpe ti bi gbanda ti e. E hinga so ade Jésus atene pëpe so kusala ti fango tënë ahunzi na mbeni mbage ti sese.—Matthieu 24:14.
24 A-Témoin ti Jéhovah ahon kutu omene ayeke fa tënë fadeso na yâ ti akodoro ahon 230. Tour ti Ba Ndo ti lango 1 ti février 2005 ayeke fa ande tondo ti kusala ti ala na ndo sese kue na yâ ti ngu ti kusala 2004. A yeke fa ande gbâ ti adeba nzoni ti Jéhovah na ndo kusala ti fango tënë. Na yâ ngoi so angbâ teti aye ti sese ti laso, zia e ngbâ ti bata na bê atënë ti Paul so ayeke pusu zo ti sala ye: “Mo fä Tënë ni, na mo ngbâ dä.” (2 Timothée 4:2). Zia e ngbâ ti fa tënë ti témoin kue juska na ngoi so Jéhovah atene kusala ni ahunzi awe.
A to nda ni na ngu so, Tondo ti aTémoin ti Jéhovah ti ndo sese kue ayeke sigigi ande na yâ Tour ti Ba Ndo ti lango 1 ti janvier mbeni pëpe, me na yâ numéro ti lango 1 ti février.
Mo lingbi ti kiri tënë?
• Jésus amû lani fango lege na adisciple ti lo; tongana nyen e lingbi ti wara nzoni dä?
• Bibe wa Jésus ayeke na ni na mbage ti azo so lo fa tënë na ala?
• Ye nyen ayeke pusu e ti fa tënë ti témoin ni kue?
• Na tapande ti Jésus, tongana nyen e lingbi ti bata lê ti e gi na ndo salango ye so bê ti Nzapa aye?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1, 2. Kusala wa Pierre awara, na zo wa amû ni na lo?
3. Ye ti kpene wa Jésus asala? Na lo mû tisango ndo wa na Pierre nga na André?
4. (a) Tongana nyen Jésus aleke adisciple ti lo ti fa tënë ti témoin? (b) Kusala ti adisciple ayeke duti ande tongana nyen tongana a haka ni na ti Jésus?
5. Tongana nyen e lingbi ti wara nzoni na lege ti fango lege so Jésus amû lani na adisciple ti lo?
6, 7. Ye nyen asala si fango tënë ti Jésus alë lengo? Na tongana nyen e lingbi ti mû tapande ti lo?
8. Na mungo tapande ti Jésus, ye nyen apusu adisciple ti lo ti fa nzo tënë?
9, 10. Nde na ndoye ti Nzapa, mbeni ndoye wa ayeke pusu e ti fa tënë ti témoin kue?
11, 12. Jésus aga na sese ngbanga ti nyen? Na tongana nyen lo bata lê ti lo gi na ndo ye so lo ga ngbanga ni?
13, 14. (a) Ye nyen awara lege pëpe ti gboto lê ti Jésus nde na ndo ye so lo zia gi lê ti lo dä? (b) Atâa so na lege ti mitele lo yeke lani wanzinga, ye wa Jésus asala?
15. Ye nyen ayeke na ngele mingi ahon mosoro?
16. Jésus asala ye tongana nyen na gbele kengo ndo?
17. Ye nyen e lingbi ti manda na ndo gbungo ngangu ti Jésus?
18. Pendere ye wa e lingbi ti manda na yâ ti atënë ti Jésus na Pierre?
19. Atâa so lo sala aye ti kpene, kota mbage ti kusala ti Jésus ayeke lani nyen?
20, 21. Tongana a ndu salango aye ti nzoni, tongana nyen atâ Chrétien ayeke sala ye na lege ni?
22. Ngbanga ti nyen aChrétien ayeke fa tënë na azo ti vaka ti ala?
23, 24. (a) Ye wa e manda na ndo gbungo asusu na lege ti ye ti kpene? (b) Laso, azo wa ayeke fa tënë ti témoin ni kue?
[Foto na lembeti 15]
Fango tënë ti e ayeke lë ande lengo tongana e bi bê na azo tongana ti so Jésus asala
[Foto na lembeti 16]
Kozo ye so Jésus aga na sese ngbanga ni ayeke ti sala tënë ti témoin ti tâ tënë
[Afoto na lembeti 17]
A-Témoin ti Jéhovah abata lê ti ala gi na ndo fango tënë ti témoin ni kue