Tâ tënë asala kusala na yâ azo so mo yeke fa ye na ala?
NA NGOI so maseka-koli Eric atene so lo ye a hinga lo tongana Témoin ti Jéhovah mbeni pëpe, bê ti babâ na mama ti lo asi na kota vundu. Ala bâ pëpe so Eric agbian lege ti lo awe. Na ngoi so lo de kete, Eric ayeke manda Bible legeoko na sewa ni, lo yeke gue na bungbi ti aChrétien nga lo yeke bi tele ti lo na yâ kusala ti fango tënë legeoko na kongregation. So ti tene, a bâ so lo yeke na yâ tâ tënë. Me fadeso, teti lo zia da ti ala awe, babâ na mama ti lo aga ti hinga so tâ tënë ti Bible ayeke lani na yâ lo pëpe. Tënë ni ayengi ala mingi na aga na ala kota vundu.
Oko ye so asi nga na ambeni zo. A yeke gi na ngoi so ala ku pëpe si mbeni wamandango Bible azia lege ti mandango ye ni. Na angoi tongaso, fani mingi azo ni ayeke hunda tele ti ala mveni, ‘Ngbanga ti nyen mbi bâ ye so kozoni pëpe?’ Biani, lege ayeke dä ti hinga kozoni ye ti ngangu so alingbi ti si na mbeni zo na lege ti yingo wala ti hinga so tâ tënë so e fa na lo asala kusala na yâ lo? Na ndo tënë so, tongana nyen e lingbi ti hinga biani so tâ tënë ayeke sala kusala na yâ e nga na yâ azo so e yeke fa ye na ala? Na yâ parabole ti lo ti zo ti lungo le-kobe, Jésus azi na e nda ti mbeni ye so ayeke mû lege na e ti wara kiringo tënë na ahundango tënë so.
A lingbi tâ tënë ni andu bê ti zo
Jésus atene: “Le-kobe so ayeke Tënë ti Nzapa. Me lê ni so atï na nzo sese ayeke azo so amä Tënë na ala bata Tënë ni na bê ti mbilimbili na ti nzoni, na ala ngbâ ti lë lakue.” (Luc 8:11, 15). Tongaso, a lingbi kozoni tâ tënë ti Royaume asala kusala na yâ azo so e yeke manda Bible na ala na amû ndo na yâ bê ti ala na lege ti fä. Jésus amû na e zendo so, legeoko tongana nzo le-kobe so atï na ndo nzo sese, tongana tâ tënë ti Mbeti ti Nzapa andu bê ti mbeni nzoni zo fade fade a yeke sala kusala na yâ lo na a yeke lë lengo. A lingbi e gi ti bâ lengo wa?
A lingbi e gi ti bâ tâ ye so ayeke na yâ bê ti mbeni zo, na bango gi pëpe ye so zo ni ayeke sala na lê ti azo. Ngbango ti mû gi peko ti kapa ti aye so a leke ni awe ndali ti vorongo ayeke fa lakue pëpe na gigi ye so ayeke na yâ bê ti mbeni zo (Jérémie 17:9, 10; Matthieu 15:7-9). E yeke na bezoin ti gi ye ni na mbeni lege so alï mingi. A hunda ti bâ mbeni gbiango ye biaku biaku na yâ anzara ti bê, tâ ye so apusu lo ti sala ye nga na yâ aye so zo ni azia na kozo ndo. A lingbi zo ni ayü fini zo na salango ye so ague oko na ye so bê ti Nzapa aye (aEphésien 4:20-24). Zia e mû mbeni tapande: Na ngoi so azo ti Thessalonique amä nzo tënë, Paul atene so ala yeke ndulu ti yeda na ni tongana tënë ti Nzapa. Ye oko, a yeke gi na peko ti gbungo ngangu ti ala, dutingo be-ta-zo nga na ndoye ti ala si lo yeda so tâ ‘tënë ni asala kusala na yâ ala.’—1 aThessalonicien 2:13, 14; 3:6, NW.
Biani, ye kue so ayeke na yâ bê ti mbeni wamandango Bible ayeke sigigi ande polele na yâ salango ye ti lo tongana ti so tapande ti Eric afa ni (Marc 7:21, 22; Jacques 1:14, 15). Mawa ni ayeke so, tongana ambeni sioni salango ye alï mingi awe na yâ tambela ti mbeni zo, a lingbi ti sala mbeni ye ndali ni pëpe. Tongaso, kota kusala ni ayeke ti tara ti bâ ambeni wokongo kozoni si na lege ti yingo a ga tënê ti pikango gere. Ti sala tongaso, a hunda na e ti wara lege ti bâ ye na yâ bê ti zo na lege ti fä. E lingbi ti sala ni tongana nyen?
Manda ye na lege ti Jésus
Biani, Jésus alingbi lani ti diko tâ na lege ni ye so ayeke na yâ bê ti azo (Matthieu 12:25). Me zo oko na popo ti e alingbi ti sala tongaso pëpe. Ye oko, lo fa na e so e nga e lingbi ti bâ anzara ti bê, tâ ye so apusu mbeni zo ti sala ye nga na aye so zo ni azia na kozo ndo na yâ fini ti lo. Gi legeoko tongana ti so mbeni docteur so ahinga kua ti lo nzoni ayeke sala kusala na akode nde nde ti bâ ye so ayeke nzoni pëpe na yâ bê ti mbeni zo ti kobela, Jésus asala kusala lani na Tënë ti Nzapa ti “tö” wala ti sigigi na ‘nda ti bibe na ti ye so bê aye’ nga ti fa ni na gigi atâa so ade ti sigigi polele pëpe na lê ti azo.—aProverbe 20:5; aHébreu 4:12.
Na tapande, na mbeni ngoi, Jésus amû maboko na Pierre ti hinga mbeni wokongo so na pekoni a ga lani mbeni tënê ti pikango gere. Jésus ahinga lani so Pierre andoye lo, nga lo mû na Pierre “clé ti royaume”. (Matthieu 16:13-19). Ye oko, Jésus ahinga nga so Satan azia lani lê ti lo na ndo ti abazengele ni. Na yâ ti alango so ayeke ga, ala yeke duti na gbe ti aye ti ngangu so ayeke pusu ala ti bele yanga ti ala. Biani, Jésus abâ kozoni so mabe ti ambeni disciple ti lo ayeke na ambeni wokongo. Tongaso, lo sala lani kamene pëpe ti fa na ala mbilimbili ye so a lingbi ala sala ndali ni. Bâ tongana nyen lo sigigi na tënë ni ti tene ala sala lisoro na ndo ni.
Matthieu 16:21 atene: “Na lâ ni so, Jésus akomanse ti fa na adisciple ti Lo a yeke ngbanga ti Lo . . . ti hu pono . . . Fade azo afâ Lo.” Bâ, Jésus afa na adisciple ti lo ye so ayeke si na lo me lo sala gi tënë ni senge pëpe. Peut-être lo sala kusala na aversê so a wara na Psaume 22:15-19 wala na Esaïe 53:10-12 so afa so Messie ayeke hu pono na lo yeke kui. Atâa ye ni ayeke tongana nyen, na dikongo nga na fango peko ti tënë ti Mbeti ti Nzapa, Jésus amû lani na Pierre nga na amba ti lo lege ti fa tënë so ayeke na yâ bê ti ala. Ala yeke sala ye ande tongana nyen na gbele salango ngangu so angbâ ti ga?
Ye ti dongo bê ni ayeke so, na kiringo tënë ti lo so lo gbu li dä pëpe na ngoi ni so, Pierre, so afa tele ti lo tongana zo so ayeke sala ye na mbito pëpe nga na wâ, afa na gigi mbeni bibe so ayeke na lege ni pëpe. Lo tene: “Seigneur, mo sala nzoni na tele ti mo mveni; fade ye tongaso asi na mo oko pëpe.” Bibe ti Pierre ayeke lani biani na lege ni pëpe, ndali ni, Jésus atene na lo: “Tënë ti bê ti mo ayeke ti Nzapa pëpe, me ti azo.” A yeke biani mbeni kota girisango lege so alingbi ti gue na lo ti wara akota kpale. Na pekoni, Jésus asala lani nyen? Na peko ti so lo suku na Pierre awe, lo tene na lo nga na tanga ti adisciple ni: “Tongana mbeni zo aye ti ga na peko ti mbi, zia lo ke tele ti lo mveni, na lo kamata keke ti pasi, na lo ga na peko ti mbi lakue.” Na salango kusala na atënë so ayeke na Psaume 49:9 nga 62:13, na nzobe, lo dabe ala so beku ti ala ti fini ti lakue lakue ayeke na maboko ti azo pëpe, so alingbi ti mû na ala salut pëpe, me na tïtî Nzapa.—Matthieu 16:22-28, NW.
Ye oko, na pekoni, teti mbeni kete ngoi, Pierre azia mbito asala lo na lo bele Jésus fani ota. Me kite ayeke dä pëpe so lisoro so ala sala ni lani nga na ambeni nde amû maboko na lo hio ti wara ngangu na lege ti yingo (Jean 21:15-19). Gi lango 50 na pekoni, na mbito pëpe, Pierre aluti ti fa na gbele azo mingi na Jérusalem tënë ti témoin ti londongo ti Jésus na popo ti akuâ. Na yâ ti ayenga, anze nga na angu so aga na pekoni, na mbito pëpe lo luti na gbele gbungo lo fani mingi, pika nga na bingo ala na da ti kanga. Lo zia mbeni kpengba tapande ti dutingo be-biani.—Kusala 2:14-36; 4:18-21; 5:29-32, 40-42; 12:3-5.
E manda nyen na ndo ye so? Mo lingbi ti bâ ye so Jésus asala lani ti gboto na ti sigigi na ye so ayeke na yâ bê ti Pierre? Kozoni, lo soro ambeni versê so alingbi ti zi lê ti Pierre polele na ndo mbeni tënë ti gingo bê. Na pekoni lo mû na Pierre lege ti fa ye so ayeke na yâ bê ti lo. Na nda ni, Jésus amû na lo ambeni wango so alondo na Mbeti ti Nzapa ti mû maboko na lo ti leke abibe nga na abango ndo ti lo. Mo lingbi ti bâ so kode ti fango ye so ahon ngangu ti mo, me zia e bâ ambeni tapande use so afa na lege wa lekengo tele nga na ziango bê na Jéhovah alingbi ti mû maboko na e kue ti mû peko ti tapande ti Jésus.
Sigigi na ye so ayeke na yâ bê ti zo
Na ngoi so mbeni babâ so ayeke Chrétien amä so amolenge ti lo ti koli use ti ngu omene na ti ngu mbasambala amû bonbon na ndo table ti maître ti ala, lo bungbi ala ti sala lisoro na ndo tënë ni. Ahon ti bâ ni hio gi tongana mbeni sioni ye pëpe, tongana mbeni ngia ti amolenge, babâ ni afa pekoni, lo tene: “Mbi tara ti sigigi na ye so ayeke na yâ bê ti ala na so apusu ala ti sala ye ti sioni so.”
Babâ ni ahunda na amolenge-koli ni ti dabe ti ala na ye so asi na Acan tongana ti so a fa pekoni na Josué chapitre 7. Amolenge-koli ni agbu nda ti ye ni hio na ala fa siokpari ti ala na gigi. Même kozoni na lisoro ni, yingo-ti-hinga ti ala asala si ala gi bê ti ala mingi. Tongaso, babâ ni ahunda na ala ti diko aEphésien 4:28, so atene: “A lingbi wanzi asala nzi mbeni pëpe; me a lingbi lo sala kusala nzoni . . . si lo wara ye ti mû na zo so ye amanke lo.” Lo hunda na amolenge ni ti vo mbeni bonbon ti kiri na ni na maître ti ala, na ye so asala si ala lingbi ti girisa wango ti Mbeti ti Nzapa so pëpe.
Babâ ni atene: “Na lege ti salango lisoro na ala, e tara ti zi asioni bibe kue so e bâ ni na yâ ti amolenge ti e na e zia na place ni abibe so ayeke nzoni, so ayeke na sioni oko pëpe.” Biani, na mungo tapande ti Jésus na ngoi so ala yeke fa ye na amolenge ti ala, ababâ na mama tongaso ayeke wara anzoni ye na pekoni. A tisa amolenge-koli ni use kue ti sala kusala na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah na Brooklyn, nga ngu 25 na pekoni awe so mbeni oko ti ala angbâ ti sala kua kâ.
Bâ lege so mbeni Chrétien awara lani ti mû maboko na mbeni zo so lo yeke manda Bible na lo. Wamandango ye ni ayeke gue na abungbi, lo yeke mû mbage na kusala ti fango tënë nga lo fa na gigi awe nzara ti bê ti lo ti wara batême. Ye oko, a bâ so lo zia bê ti lo na ndo lo mingi ahon ti zia bê na ndo Jéhovah. Témoin ni atene: “Teti so lo yeke mbeni wali kumbamba, lo gi ti wara mungo maboko ti mbeni zo pëpe. Mbi gi bê ti mbi so lo yeke wara kobela ti li wala lo yeke tï na lege ti yingo.”
Tongaso, Témoin ni amû li ni ti gue ti sala lisoro na lo na ndo Matthieu 6:33. Na lo wa lo ti gbian aye so lo yeke zia na kozo ndo na yâ fini ti lo, ti zia Royaume na kozo ndo na ti zia bê kue na Jéhovah ti leke atënë ni nzoni. Lo hunda wamandango ye ni polele: “Ngoi na ngoi dutingo gi mo oko asala si a yeke ngangu na mo ti zia bê ti mo na ndo ambeni zo même na ndo Jéhovah?” Wamandango ye ni ayeda na lo tene so lo ga même ndulu ti zia lege ti sambela awe. Na pekoni, wafango tënë ni awa lo ti mû peko ti wango so a wara na Psaume 55:23 na ti zia kungba ti lo na ndo Jéhovah ndali ti so 1 Pierre 5:7 amû na e zendo so “Lo yeke bata” e. Atënë so andu bê ti lo. Témoin ni atene: “A yeke mbeni oko ti angoi so ayeke si lakue pëpe so mbi bâ lo toto.”
Zia tâ tënë angbâ ti sala kusala na yâ mo
Bango azo so e fa ye na ala ti yeda na tâ tënë ti Bible aga na e kota ngia. Ye oko, tongana e ye ti tene ngangu ti e so e sala ti mû maboko na ambeni zo alë lengo, a lingbi e mveni e duti mbeni nzoni tapande (Jude 22, 23). A hunda na e kue ti sala ye “na lege ti mbito na dongo tele, [e] sala si salut ti [e] aga tâ ye”. (aPhilippien 2:12). Ye so andu ziango lege lakue na lumière ti Tënë ti Nzapa ti za na yâ bê ti e mveni, gingo ti bâ ambeni ye na yâ salango ye ti e, na yâ anzara ti bê nga na yâ aye so e ye tënë ni so a hunda ti leke ni.—2 Pierre 1:19.
Na tapande, ade a ninga pëpe so wâ ti mo teti akusala ti Chrétien akiri na peko? Tongana a yeke tongaso, nda ni ayeke nyen? Mbeni nda ti tënë ni ayeke ndali ti so mo zia bê ti mo mingi na ndo mo mveni? Mo lingbi ti hinga ni tongana nyen? Diko Aggée 1:2-11 na bi bê ti mo nzoni na lege so Jéhovah asala lani lisoro na aJuif so alondo na ngbâa si a kiri. Na pekoni hunda tele ti mo: ‘Mbi yeke pensé mingi na warango nginza nga na akungba ti mitele? Tongana mbi zia aye ti yingo na kozo ndo, mbi yeke zia bê biani na Jéhovah ti bata sewa ti mbi? Wala mbi bâ so a yeke nzoni mbi gi ti wara kozoni aye so atia mbi?’ Tongana a hunda ti leke ambeni ye na yâ bibe nga na abango ndo ti mo, ku pëpe ti leke ni. Awango ti Mbeti ti Nzapa tongana ti so a wara na Matthieu 6:25-33, Luc 12:13-21 nga na 1 Timothée 6:6-12 afa akota tënë so alingbi ti mû na mbeni zo nzoni bango ndo na aye so lo yeke na bezoin ni nga na akungba ti mitele, mbeni bango ndo so ayeke gue na zo ti wara deba nzoni ti Jéhovah.—Malachie 3:10.
Mara nzoni bango tele ti zo mveni so alingbi ti pusu zo ti gbu li. A lingbi ti duti ngangu ti yeda na ambeni wokongo tongana a fa ni polele na e. Ye oko, tongana mo mû li ni na ndoye ti mû maboko na molenge ti mo, na zo so mo yeke manda Bible na lo wala même na mo mveni, atâa so a lingbi ti duti ngangu na mo ti sala tongaso, mo lingbi biani ti mû li ni na yâ kozo kapa ti songo fini ti lo nga na ti mo mveni.—aGalate 6:1.
Ye oko, ye ni ayeke duti tongana nyen tongana mo bâ so angangu so mo sala alë lengo pëpe? Mo zia lege ni hio pëpe. Lekengo mbeni bê so ayeke mbilimbili-kue pëpe alingbi ti duti mbeni kota kua so ahunda ngoi mingi, nga ngoi na ngoi a lingbi ti sala si zo anze. Me deba nzoni nga alingbi ti ga na pekoni.
Eric, maseka-koli so e sala tënë ti lo na tongo nda ti article so, na nda ni akiri ti sala ye tongana ti kozo na lo to nda ti “tambela na yâ ti tene-biani”. (2 Jean 4). Lo tene: “A yeke na ngoi so mbi ga ti bâ nene ti tâ tënë si mbi kiri na Jéhovah.” Na lege ti mungo maboko ti babâ na mama ti lo, Eric akiri fadeso ti sala na Jéhovah na dutingo be-ta-zo. Atâa so na mbeni ngoi lo bâ na nzoni lê pëpe angangu so babâ na mama ti lo ayeke sala lakue ti gue na lo ti tara bê ti lo, lo bâ fadeso awe nene ti ye so ala yeke sala lani. Lo tene: “Babâ na mama ti mbi ayeke nzoni mingi. Ala zia lâ oko pëpe ti ye mbi.”
Salango si lumière ti Tënë ti Nzapa aza na yâ bê ti ala so e yeke fa ye na ala ayeke mbeni fä ti nzobe (Psaume 141:5). Ngbâ lakue ti gi ye na yâ bê ti amolenge ti mo nga na ti azo so mo yeke manda Bible na ala ti hinga biani wala ala yeda na salango ye so a hunda ni na aChrétien. Ngbâ ti sala si tâ tënë alë lengo na yâ ambeni zo nga na yâ mo mveni na lege so mo yeke ‘fa nda ti tene-biani na lege ni.’—2 Timothée 2:15.
[Foto na lembeti 29]
Atënë ti Jésus afa na gigi mbeni wokongo na yâ Pierre
[Foto na lembeti 31]
Sala kusala na Bible ti sigigi na ye so ayeke na yâ bê ti azo