E fa so e yekia abungbi ti e so ayeke nzoni-kue
“Fade Mbi ga na ala na Hoto ti Mbi ti nzoni-kue, na fade Mbi sara si ala wara ngia na yâ da ti sambela ti Mbi.”—ESAÏE 56:7.
JÉHOVAH abungbi azo ti lo, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala nga na amba ti ala Chrétien, ti voro lo na “Hoto ti [Lo] ti nzoni-kue”. Lo sara si ala wara ngia na yâ “da ti sambela” ti lo, temple ti lo ti yingo, so ayeke “da ti sambela teti amara kue.” (Esaïe 567; Marc 11:17). Aye so asi so afa so vorongo ti Jéhovah ayeke nzoni-kue, ayeke na sioni oko pëpe na ayeke na nduzu mingi. Tongana e fa nzoni yekiango ndo teti abungbi ti e so na ngoi ni e yeke manda ye na e yeke voro Nzapa, e fa so e bâ aye so ayeke nzoni-kue tongana ti Jéhovah.
2 Giriri na Israël, a lingbi azo abâ ndo so Jéhovah asoro ti tene a voro lo dä tongana ndo so ayeke nzoni-kue. A lingbi a sa mafuta na ndo ti akungba ti tabernacle nga na aye ti kusala ni na a zia ni nde teti kusala ti Nzapa “si ye ni alingbi ga nzoni ahon kue.” (Exode 30:26-29). A iri achambre use ti yâ ti tabernacle ni “Ndo ti Nzoni-kue” na “Ndo ti Nzoni Ahon Kue”. (aHébreu 9:2, 3). Na pekoni a leke temple na Jérusalem ti mû place ti tabernacle ni. Teti so Jérusalem ayeke lani ndo so a voro Jéhovah dä, a iri ni “kodoro ti nzoni-kue”. (Néhémie 11:1; Matthieu 27:53). Na ngoi ti kusala ti Jésus na sese, lo fa so lo yekia temple tongana ti so a lingbi zo asara. Ngonzo asara lo mingi tongana lo bâ azo so ayekia temple ni pëpe ayeke dë buze na sedu ti yâ ni nga ala mû ni tongana nduru lege.—Marc 11:15, 16.
3 Azo ti Israël ayeke bungbi lani lakue ti voro Jéhovah na ti mä Ndia ti lo so a yeke diko. A iri ambeni lango ti amatanga ti ala abungbi ti nzoni-kue wala amatanga ti Jéhovah ti fa so abungbi so ayeke nzoni-kue (Lévitique 23:2, 3, 36, 37). Na kota bungbi so a sara na ngoi ti Esdras na Néhémie, azo ti mara ti Lévi ‘asara si azo ahinga Ndia’. Teti “azo kue atoto tongana ala mä tënë ti Ndia”, azo ti mara ti Lévi “asara si azo kue aduti kpô, ala tene, I kaï, teti lâ so ayeke nzoni-kue”. Azo ti Israël asara Matanga ti Kpangba lâ mbasambala, “na ngia ayeke mingi mingi.” Na ndo ni, “A komanse na kozo lâ ni juska lâ ti nda ni, a diko na mbeti ti Ndia ti Nzapa lâ na lâ. Ala bata fête lâ mbasambala; lâ miombe ni, ala bata lâ ti fête na lege ti kpengba-tene.” (Néhémie 8:7-11, 17, 18). Angoi so kue ayeke biani angoi ti nzoni-kue so ahunda na azo kue so abungbi ti dengi mê nzoni.
Abungbi ti e ayeke nzoni-kue
4 Tâ tënë, Jéhovah ayeke na mbeni kodoro ti nzoni-kue laso na sese pëpe, so mbeni temple so a mû teti vorongo ti lo ayeke dä. Ye oko, a yeke nzoni e girisa pëpe so abungbi so e sara ti voro Jéhovah ayeke nzoni-kue. Na yâ yenga oko oko, e yeke bungbi fani ota ti diko na ti manda Mbeti ti Nzapa. A yeke “fa nda” ti Tënë ti Jéhovah, na tongana ti so a sara na ngoi ti Néhémie, a sara si “azo ahinga nda ti ye so a diko na ala.” (Néhémie 8:8). A to nda ti abungbi ti e kue na sambela nga a hunzi na ni, na mingi ni, e yeke he abia ti sepela na Jéhovah (Psaume 26:12). Abungbi ti e ayeke biani mbage ti vorongo ti e na a hunda na e ti kpe mbeto ti Jéhovah na ngoi ti abungbi ni na ti dengi mê nzoni.
5 Jéhovah ayeke iri deba nzoni na ndo azo ti lo so abungbi oko ti voro lo, ti manda Tënë ti lo na ti wara ngia na popo ti aita. Tongana ngoi ti guengo na bungbi alingbi, zia e hinga so ‘Jéhovah akomande si tënë nzoni ayeke kâ.’ (Psaume 133:1, 3). E yeke wara deba nzoni so tongana e duti dä na e dengi mê nzoni na kapa ti yingo so. Na ndo ni, Jésus atene: “Na ndo so azo use wala ota abungbi na iri ti Mbi, Mbi yeke kâ na popo ti ala.” Atënë so angoro tënë ti Jésus afa so tënë ni abâ a-ancien so ayeke bungbi ti leke ngangu kpale so ayeke na popo ti azo use, me a bâ nga abungbi ti e (Matthieu 18:20). Tongana Christ, na lege ti yingo vulu, ayeke na popo ti aChrétien so abungbi na iri ti lo, a yeke nzoni ti bâ abungbi tongaso tongana ye so ayeke nzoni-kue pëpe?
6 A yeke tâ tënë so Jéhovah aduti pëpe na yâ atemple so zo asara. Ye oko, aDa ti Royaume ti e ayeke ando ti tâ vorongo (Kusala 7:48; 17:24). E bungbi kâ ti manda Tënë ti Jéhovah, ti sambela lo na ti sepela lo na abia. A yeke nga legeoko teti aDa ti Assemblée ti e. Ambeni kota ndo, tongana ada so yâ ni akono nga na astade so a loué ni ndali ti akota bungbi ti e, aga ando ti vorongo na ngoi so abungbi ti e so ayeke nzoni-kue ayeke tambela. A lingbi e yekia angoi ti vorongo so wala azo ayeke mingi wala pëpe, na a lingbi bibe ti e nga na tambela ti e afa ni.
Alege ti fa so e yekia abungbi ti e
7 Ambeni lege ti fa so e yekia abungbi ti e ayeke dä. Mbeni lege ni ayeke ti duti dä na ngoi ti hengo abia ti Royaume. A sû mingi ti abia so tongana asambela na a yeke nzoni e he ni na mbeni lege so afa so e kpe mbeto ti Nzapa. Bazengele Paul afa peko ti atënë ti Psaume 22 na lo fa so a yeke Jésus si atene: “Fade Mbi fa iri ti Mo na aita ti Mbi, na Mbi sepela Mo na popo ti bungbi ti azo.” (aHébreu 2:12). Tongaso, zia a ga sarango ye ti e ti duti kozoni si président afa bia so e yeke he nga na pekoni ti gbu li na ndo nda ti atënë ti yâ ni na ngoi ti hengo ni. Zia hengo bia ti e afa mara bibe ti wasungo psaume so atene: “Fade mbi mû merci na L’Eternel na bê ti mbi kue, na yâ bungbi ti azo ti mbilimbili, na yâ bungbi ti azo.” (Psaume 111:1). Biani, ti he bia ti sepela na Jéhovah ayeke mbeni nzoni raison ti ga hio na abungbi na ti ngbâ juska na nda ni.
8 Mbeni ye so na lege ti yingo asara si abungbi ti e akiri aga nzoni ayeke sambela so a tene na bê kue na iri ti azo kue so abungbi. Mbeni lâ, akozo Chrétien na Jérusalem abungbi na ala “yä yanga ti ala na Nzapa na bê oko” na yâ sambela so ala tene na bê kue. Ye so asi na pekoni ayeke so, atâa sarango ngangu, ala ngbâ ti “fa tënë ti Nzapa na mbeto pëpe.” (Kusala 4:24-31). Mo pensé so mbeni zo so ayeke dä so azia li ti lo ahon na ndo ti mbeni ye nde na ngoi ti sambela so? Oko pëpe, ala sambela “na bê oko”. Asambela so a tene na abungbi ti e afa atënë ti bê ti azo kue so ayeke dä. A yeke na lege ni ti tene e mä ni nzoni.
9 Na mbage, e lingbi ti fa so e yekia abungbi ti e so ayeke nzoni-kue na lege ti yungo bongo ti e. Yungo bongo ti e nga na lekengo kuali ti e alingbi ti sara ye mingi si azo ayekia abungbi ti e. Bazengele Paul amû wango so: “Mbi ye akoli ti sambela na ndo kue, ala yä na nduzu maboko ti ala ti nzoni-kue, na ngonzo pëpe wala na kite pëpe. Tongaso nga, mbi ye awali ti yü bongo so alingbi, na kota bê pëpe, na ndara ti bata tere ti ala; ala bua kuali ti ala pëpe, ala yü lor pëpe, wala perle pëpe, wala bongo ti nginza mingi nga pëpe; me ala yü kusala nzoni so alingbi na awali so atene ala yeke bata tënë ti Nzapa.” (1 Timothée 2:8-10). Tongana e gue na akota bungbi so a sara na yâ ti astade na ndowa ayeke mingi, e lingbi ti yü bongo so alingbi na ngoi ni, me zia yungo bongo ti e afa lakue so e yekia kota ngoi so. Na ndo ni, tongana e yekia kota bungbi ti e, e yeke te ye pëpe wala e yeke te bajoka pëpe na ngoi ni. Yungo bongo nzoni nga nzoni tambela ti e agonda Jéhovah, vorongo ti lo na nga amba ti e wavorongo lo.
Tambela so alingbi na azo ti da ti Nzapa
10 Na 1 aCorinthien chapitre 14, bazengele Paul amû wango ti ndara na ndo lege so a lingbi a sara na abungbi ti aChrétien. Na nda ni lo tene: “A lingbi i sara ye kue mbilimbili na lege ni.” (1 aCorinthien 14:40). Abungbi ti e ayeke mbeni kota mbage ti akusala ti kongregation, na a lingbi azo so aga aduti na mara ti tambela so alingbi na yâ da ti Nzapa.
11 A yeke mbilimbili amolenge si ayeke na bezoin ti tene a fa na ala tongana nyen ti sara ye na ngoi ti abungbi ti e. A yeke nzoni ababâ na amama so ayeke aChrétien afa na amolenge ti ala so Da ti Royaume nga ndo ti Mandango Buku ti Kongregation ayeke aplace ti ngia pëpe. A yeke ando so e voro Jéhovah na e manda Tënë ti lo dä. Salomon, gbia ti ndara atene: “Tongana mo gue na yâ da ti Nzapa, mo bata gere ti mo. Mo gue nduru ti mä.” (Zo-ti-fa-tene 4:17). Moïse afa na azo ti Israël ti bungbi akota zo nga na “amolenge” ndo oko. Lo tene: ‘I bungbi azo kue . . . si ala mä tene so, ala manda, ala kpe mbeto ti L’Eternel Nzapa ti i,na ala bata na ala sara na lege ti tënë kue ti Ndia so. Tongaso amolenge ti ala so ahinga tënë ti Ndia so pëpe, ala lingbi mä tënë ni, na ala manda ti kpe mbeto ti L’Eternel.’—Deutéronome 31:12, 13.
12 Legeoko nga laso, amolenge ti e ague na bungbi na tere ti ababâ na mama ti ala kozoni kue ti mä tënë na ti manda ye. Na ngoi so ala lingbi ti dengi mê na ti gbu nda ti akota tâ tënë ti Bible, amolenge alingbi nga ti “sara tënë na gigi” ti fa mabe ti ala na lege so ala mû anduru kiringo tënë (aRomain 10:10). Na tongo nda ni, mbeni molenge alingbi ti kiri tënë nduru na mbeni hundango tënë so lo gbu nda ni. Kozoni, lo lingbi ti diko kiringo tënë ni dikongo, me a si ande na mbeni ngoi, lo yeke tara ti kiri tënë na atënë ti lo mveni. So ayeke sara nzoni na molenge ni na ayeke mû ngia na lo, na atënë tongaso so alondo na bê ti lo amû ngia na akota zo so ayeke na bungbi ni. A ku ti tene ababâ na amama azia tapande na amolenge ti ala na lege ti akiringo tënë ti ala. A yeke nzoni ti tene tongana lege ayeke dä amolenge aduti na Bible ti ala mveni, mbeti ti bia ti ala nga na mbeti so a yeke manda ye dä. A yeke nzoni ala manda ti bata ambeti so nzoni. Aye so ayeke sara si amolenge ayeke girisa pëpe so abungbi ti e ayeke nzoni-kue.
13 Biani, e ye si abungbi ti e aduti tongana ti a-eglize pëpe. Abungbi ti ala adë dengo wala a yeke angoi so ala yeke sara aye ti gboto lê na ndo dutingo ti ala nzoni-kue. Wala a kpa angia ti awapikango mozoko na ala sara ye kirikiri. E ye si abungbi ti e na Da ti Royaume asara si zo aduti nzoni na lo bâ so a yamba lo nzoni, me ti duti tongana mbeni bungbi ti sarango senge lisoro pëpe. E bungbi ti voro Jéhovah, na tongaso a lingbi abungbi ti e ane na lê ti azo. Ye so e ye ayeke so na peko ti mango tënë nga na bango tambela ti e na ti amolenge ti e, ala so aga ti kozoni alingbi ti tene: “Nzapa ayeke na popo ti i biani.”—1 aCorinthien 14:25.
Ye so ayeke ngbâ ande lakue na yâ vorongo ti e
14 Tongana ti so e tene fade na nduzu, Jéhovah ayeke bungbi azo ti lo na lo yeke sara si ala wara ngia na yâ “da ti sambela” ti lo, temple ti lo ti yingo (Esaïe 56:7). Néhémie so ayeke be-ta-zo adabe ti amba ti lo Juif so a lingbi ala yekia temple na mungo nginza ndali ni. Lo tene: “E zê ti zia da ti Nzapa ti e pëpe.” (Néhémie 10:39). Na ndo ni, a lingbi e ke pëpe ti gue na “da ti sambela” ti Jéhovah ti voro lo tongana lo tisa e.
15 Ti fa so a yeke kota ye ti tene e bungbi oko lakue ti voro Jéhovah, Esaïe atene prophétie so: “Na fade tënë asi tongaso, a komanse na fini nze juska mbeni fini nze, na a komanse na lâ ti sabbat juska mbeni lâ ti sabbat, fade mi kue aga ti sambela na gbele Mbi, L’Eternel atene.” (Esaïe 66:23). Tënë so aga tâ tënë laso. Lakue, na yenga oko oko ti nze oko oko, aChrétien so amû tere ti ala na Jéhovah abungbi oko ti voro lo. Ambeni lege so ala yeke sara ni ayeke ti gue na abungbi na ti fa tënë. Mo yeke oko ti ala so lakue ‘aga ti sambela na gbele Jéhovah’?
16 Fade tënë ti Esaïe 66:23 ayeke ga tâ tënë kue na yâ fini sese so Jéhovah amû zendo ni na e. Ande na lâ ni kâ, yenga na yenga nga nze na nze, “fade mi kue” so ti tene azo kue so ayeke na fini, “aga ti sambela na gbele” Jéhovah, wala ti voro lo teti lakue lakue. Teti so bungbingo oko ti voro Jéhovah ayeke mbeni ye so ayeke ngbâ ande lakue na yâ vorongo ti e na yâ fini sese, a yeke nzoni ti tene fadeso e gue lakue na abungbi ti e so ayeke nzoni-kue.
17 Teti nda ni ayeke nduru, a lingbi e leke na bê ti e ti ga lakue na abungbi ti e ti voro Nzapa. Teti so e bâ abungbi ti e tongana ye so ayeke nzoni-kue, e zia pëpe kua ti nginza, adevoir ti ekole wala ekole ti lakui ti sara si e manke ti bungbi lakue na amba ti e wamabe. E yeke na bezoin ti duti na tere ti aita ti wara ngangu. Abungbi ti e amû na e lege ti hinga tere na ti wa tere si e “ndoye [tere], na [e] sara kusala nzoni”. A lingbi e sara ni “mingi ahon teti [e] bâ so lâ ni aga nduru.” (aHébreu 10:24, 25). Tongaso, zia e fa lakue so e yekia abungbi ti e so ayeke nzoni-kue na lege so e gue dä lakue, e yü bongo nzoni na e sara ye na lege ni. Tongana e sara tongaso, e fa so e bâ aye so ayeke nzoni-kue tongana ti Jéhovah.
Dango bê
• Ye wa afa so a lingbi a bâ abungbi ti azo ti Jéhovah tongana ye so ayeke nzoni-kue?
• Aye wa afa so abungbi ti e ayeke nzoni-kue?
• Tongana nyen amolenge alingbi ti fa so ala yekia abungbi ti e tongana aye so ayeke nzoni-kue?
• Ngbanga ti nyen a yeke nzoni ti tene fadeso e gue lakue na abungbi?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1. Bible amû na e anda ti tënë wa ti yekia abungbi ti e?
2. Ye nyen afa so Jéhovah abâ ndo so lo soro teti vorongo ti lo tongana ndo so ayeke nzoni-kue? Tongana nyen Jésus afa nga ni?
3. Ye wa afa so akota bungbi ti Israël ayeke lani nzoni-kue?
4, 5. Aye wa afa so abungbi ti e ayeke nzoni-kue?
6. E lingbi ti tene nyen na ndo ando so e sara abungbi ti e dä atâa a kono mingi wala pëpe?
7. Na lege wa e lingbi ti fa yekiango ndo teti abungbi ti e?
8. Tapande wa na yâ ti Bible afa so a yeke na lege ni ti mä nzoni asambela so a tene na ngoi ti abungbi?
9. Tongana nyen e lingbi ti fa so e yekia abungbi ti e so ayeke nzoni-kue na lege ti yungo bongo ti e nga na tambela ti e?
10. Tongana nyen Paul afa so a lingbi azo so aga na bungbi aduti na nzoni tambela?
11, 12. (a) Ye wa a yeke nzoni a fa na amolenge so aga na abungbi ti e? (b) Na nzoni lege wa amolenge alingbi ti fa mabe ti ala na ngoi ti abungbi ti e?
13. Ye wa e ye na mbage ti azo so aga ti kozoni na abungbi ti e?
14, 15. (a) Tongana nyen e lingbi ti fa so e “zia da ti Nzapa ti e pëpe”? (b) Tongana nyen Esaïe 66:23 aga tâ tënë laso?
16. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni ti tene fadeso e gue lakue na abungbi ti e?
17. Ngbanga ti nyen e yeke na bezoin ti gue na abungbi “mingi ahon teti [e] bâ so lâ ni aga nduru”?
[Afoto na lembeti 28]
Abungbi so e sara ti voro Jéhovah ayeke nzoni-kue atâa ndo so e sara ni dä
[Foto na lembeti 31]
Amolenge ti e aga na abungbi ti mä tënë na ti manda ye