Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti ti Esaïe: Kozo mbage ni
“FADE Mbi to zo [wa]? Fade zo [wa] ague teti E?” Ti yeda na tisango ndo so, Esaïe, molenge ti Amots atene: “Mbi yeke, Mo to mbi.” (Esaïe 1:1; 6:8). Na pekoni, Jéhovah amû na lo kusala ti prophète. A sû atënë ti akusala ti Esaïe tongana prophète na yâ ti mbeti ti Bible so iri ti lo ayeke na ndo ni.
A yeke prophète Esaïe lo wani la asû mbeti ti Esaïe. Aye so lo sû na yâ ti mbeti so asara tënë ti aye so asi na yâ ti angu 46, ti londo na ngu 778 tongaso kozo ti Christ ti hunzi ngoi kete na peko ti ngu 732 kozo ti Christ. Atâa so mbeti ti Esaïe asara tënë ti fango ngbanga na ndo Juda, na ndo Israël nga na ndo amara so angoro ala, kota tënë ti yâ ti mbeti so aluti pëpe na ndo ti fango ngbanga. Nde na so, a luti mingi na ndo “salut” ti Jéhovah Nzapa (Esaïe 25:9). Nda ti iri ti Esaïe aye ti tene “Salut ti Jéhovah”. Article so ayeke sara ande tënë na ndo akota tënë ti Esaïe 1:1–35:10.
“FADE ATANGA NI AKIRI”
Bible afa pëpe wala Esaïe afa tënë ti prophétie ti akozo chapitre oku ti mbeti ti lo kozo ti tene lo ga prophète wala na pekoni (Esaïe 6:6-9). Ye oko, ye so ayeke polele ayeke so Juda na Jérusalem ayeke na kobela na lege ti yingo “a to nda ni na yambagere juska na li”. (Esaïe 1:6). Vorongo ayanda amû ndo kue. Amokonzi aye tënë ti mungo goro. Awali aga azo ti fandara. Azo ni ayeke sara na tâ Nzapa tongana ti so lo ye pëpe. A tokua Esaïe ti gue ti sara tënë fani mingi na azo so agbu nda ti ye pëpe na ala ye pëpe ti wara hingango ye.
Aturugu ti Israël na ti Syrie atene so ala yeke ga ti sara bira na Juda. Jéhovah asara kusala na Esaïe na amolenge ti lo tongana “fä na ye ti kpene” ti fa na azo ti Juda so mango tere so ayeke na popo ti azo ti Israël na ti Syrie ayeke sara ye oko pëpe na ala (Esaïe 8:18). Ye oko, tâ siriri so aninga ayeke ga ande gi na lege ti komandema ti “Mokonzi Ti Siriri.” (Esaïe 9:5, 6). Jéhovah ayeke fâ nga ande ngbanga na ndo Assyrie, mbeni mara so lo sara kusala na ni tongana “keke ti ngonzo ti [lo]”. Na nda ni, a yeke gue na Juda na ngbâa, me “fade atanga ni akiri”. (Esaïe 10:5, 21, 22). Fade tâ fango ngbanga ti mbilimbili ayeke ga ande tâ ye na gbe ti komande ti lo so na lege ti fä ayeke “Kete Keke [so] aton na nduru keke ti Isaï,” wala Jessé.—Esaïe 11:1.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
1:8, 9—Na lege wa “a zia molenge-wali ti Sion tongana kpangba na yâ yaka ti vigne, tongana ndo ti lango na yâ yaka ti concombre”? Na lege so na ngoi so Assyrie ayeke sara bira na Jérusalem, a yeke bâ Jérusalem tongana mbeni ndo so ye ti bata ni ayeke dä pëpe, mo bâ mo tene gi mbeni senge kpangba na yâ ti yaka ti vigne wala mbeni senge da ti pere na yâ ti yaka ti concombre. Me, Jéhovah aga ti mû maboko na lo, na tongaso lo zia lo pëpe ti ga tongana Sodome na Gomorrhe.
1:18—Tënë “I ga fadeso, zia e bungbi ti leke tënë” aye ti tene nyen? Ye so aye pëpe ti sara tënë ti mbeni tisango ndo ti pikango patara na popo ti azo use so aye ti mä tere na ndo ti ambeni tënë. Nde na so, versê ni aye ti sara tënë ti mbeni ndo ti fango ngbanga so azo abungbi tere dä ti tene Juge ti mbilimbili, Jéhovah, amû lege na azo ti Israël ti gbian sarango ye ti ala si ala ga nzoni.
6:8a—Ngbanga ti nyen a sara kusala na tënë “Mbi” na “E” na yâ ti versê so? Tënë “Mbi” aye ti sara tënë ti Jéhovah Nzapa. Tënë “E” aye ti fa so mbeni zo ayeke nga dä na tere ti Jéhovah. Zo so ayeke biani “Molenge ti Lo ngengele oko”.—Jean 1:14; 3:16.
6:11—Esaïe aye ti tene lani nyen tongana lo tene: “Seigneur, juska [lawa]?” Esaïe ahunda pëpe ti hinga juska lawa lo yeke ngbâ ti fa tënë ti Jéhovah na azo ni so ayeke sara ye pëpe alingbi na ni. Nde na so, lo ye gi ti hinga juska lawa azo ti mara ni so ayeke na kobela na lege ti yingo ayeke ngbâ ti bi zonga na ndo iri ti Nzapa.
7:3, 4—Ngbanga ti nyen Jéhovah asö fini ti sioni Gbia Achaz? Gbia ti Syrie na ti Israël amä tere ti zi Achaz gbia ti Juda na ndo mbata ti gbia na ti zia na place ti lo molenge ti Tabéel, zo ti ala so ayeke mbeni hale ti David pëpe. Ye so, so Satan Zabolo ayeke na pekoni, ayeke ti kaï kusala ti mbele ti Royaume so a te lani na David. Jéhovah asö fini ti Achaz ti tene lo bata molongo ti ahale ti David so a mû zendo ti tene na lege ni, “Mokonzi Ti Siriri” ayeke bâ gigi.—Esaïe 9:5.
7:8—Na lege wa “a futi” Ephraïm kozoni si ngu 65 ahon? A to nda ti gue na akete mara bale-oko ti royaume ti Israël na ngbâa na ti zia awande na yâ ti kodoro ti ala “tongana Pékah ayeke gbia ti Israël,” kete na pekoni so Esaïe atene atënë ti prophétie so (2 aGbia 15:29). Na ye so angbâ ti gue angu mingi juska na ngoi ti gbia ti Assyrie, Ésar-Haddôn, so amû mbata ti gbia na peko ti babâ ti lo Sanchérib wala Sennakérib (2 aGbia 17:6; Esdras 4:1, 2; Esaïe 37:37, 38). Ngoi so azo ti Assyrie ayeke mû ti zi aJuif na Samarie na ti zia ambeni zo na place ti ala amû lege ti tene ngu 65, so Esaïe 7:8 asara tënë ni, ahon.
11:1, 10—Na lege wa Jésus Christ alingbi ti duti “Kete Keke [so] aton na nduru keke ti Isaï,” wala Jessé nga na oko ngoi ni ti duti “Kete Keke so aton na gere ti keke ti Isaï”? (aRomain 15:12). Na lege ti mitele, Jésus ayeke tongana “Kete Keke [so] aton na nduru keke ti Isaï”. Lo yeke hale ti David, molenge ti Jessé (Matthieu 1:1-6; Luc 3:23-32). Ye oko, teti so a mû na Jésus ngangu ti ga gbia, ye so andu songo ti lo na akotara ti lo. Jésus aga “Babâ Ti Lakue Lakue” teti ala ndali ti so a mû na lo ngangu nga na yanga-ti-komande ti sara si azo so amä yanga awara fini ti lakue lakue na ndo sese (Esaïe 9:5). Ni la, Jésus ayeke nga “gere ti keke” teti akotara ti lo, so na popo ni mo yeke wara Jessé.
Aye ti manda teti e:
1:3. Ti ke ti sara ye so Wasarango e ahunda na e a yeke ti fa so hingango ye ti e ayeke kete ahon ti koli bagara na lele. Nde na so, ti kiri singila na Jéhovah teti aye kue so lo sara teti e a yeke kanga lege na e ti sara ye tongana zo so ahinga ye pëpe na ti zia Jéhovah.
1:11-13. Aye so abungbi ti nzapa ayeke sara ka lakue na ndendia na ngoi ti abungbi ti ala nga asambela so ala yeke sara ni ti gboto lê ti azo na ndo ti ala asara si bê ti Jéhovah anze. A lingbi asarango ye ti e nga na sambela ti e alondo na bê ti e.
1:25-27; 2:2; 4:2, 3. Fade azo ti Juda aduti angbâa mbeni pëpe nga kodoro ti ala aduti yangbato mbeni pëpe tongana tanga ti aJuif so agbian bê ti ala akiri na Jérusalem na akiri ti voro Jéhovah na lege ni. Jéhovah ayeke fa be-nzoni na awasiokpari so agbian bê ti ala.
2:2-4. Tongana e fa tënë ti Royaume na wâ na e sara si azo aga adisciple, a yeke mû maboko na azo ti amara mingi ti manda alege ti duti na siriri nga ti ngbâ ti duti na siriri na popo ti ala.
4:4. Fade Jéhovah ayeke zi wala lo yeke sukula asioni sarango ye nga na kuda ti mênë ti azo.
5:11-13. Zo so ayeke bi tere ti lo na yâ asarango ngia kirikiri na lo sara ngia ahon ndo ni ake ti sara ye na lege ti ndara.—aRomain 13:13.
5:21-23. A lingbi a-ancien wala asurveillant ake ti ‘bâ ala mveni tongana awandara’. Nga a lingbi ala duti azo ti “nyongo vin” mingi pëpe nga ala duti azo so ayeke sara kangbi na popo ti azo pëpe.
11:3a. Tapande ti Jésus na afango ye ti lo afa so zo ayeke wara ngia na yâ kpengo mbeto ti Jéhovah.
“FADE L’ETERNEL ASARA BE-NZONI NA JACOB”
A wara na yâ ti chapitre 13 ti si na 23 atënë ti fango ngbanga na ndo ti amara. Ye oko, “fade L’Eternel asara be-nzoni na Jacob” na lege so lo zia akete mara kue ti Israël ti kiri na kodoro ti ala (Esaïe 14:1). Na yâ ti chapitre 24 ti si na 27, na tere ti tënë ti dutingo yangbato ti Juda, mo yeke wara tënë ti zendo ti kiringo na azo ti Israël na kodoro ti ala. Jéhovah afa ngonzo ti bê ti lo na tere ti “azo ti Ephraïm [Israël] so ayeke angbâa ti sämba” ndali ti so ala te mbele na Syrie. Lo fa nga ngonzo ti lo na tere ti “prêtre na prophète” ti Juda ndali ti so ala gi ti te mbele na Assyrie (Esaïe 28:1, 7). A tene so vundu aga na ndo “Ariel [Jérusalem]” ndali ti ala ‘londo ti gue na Egypte’ ti bata tere ti ala (Esaïe 29:1; 30:1, 2). Ye oko, a tene kozoni so fade a yeke sö azo so ayeke na mabe na Jéhovah.
Legeoko tongana “pendere bamara atoto na ndo ti nyama so lo gbu lo” Jéhovah ayeke bata “Hoto ti Sion”. (Esaïe 31:4). Mbeni zendo ayeke nga dä: “Bâ, fade gbia akomande na lege ti mbilimbili.” (Esaïe 32:1). Na ngoi so tënë ti gango ti aturugu ti Assyrie na yâ ti kodoro ti Juda asara si même “awakua ti siriri” atoto na vundu mingi, Jéhovah amû zendo so fade azo ti lo ayeke ga nzoni, so ti tene “a pardone sioye ti [ala].” (Esaïe 33:7, 22-24). “Ngonzo ti L’Eternel ayeke na ndo amara kue, ngonzo ti Lo ti wâ ayeke na ndo aturugu mingi mingi ti ala.” (Esaïe 34:2). Juda ayeke ngbâ ande yangbato pëpe. “Fade yando na kuru sese ayeke na ngia; fade désert ayeke na tâ ngia na ambumba tongana rose.”—Esaïe 35:1.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
13:17—Na lege wa azo ti Médie abâ argent tongana ye oko pëpe na ala wara ngia na yâ lor pëpe? Azo ti Médie na ti Perse abâ gloire so ala yeke wara na peko ti hongo azo na ngangu tongana ye so ayeke kota ahon aye ti mosoro. Ye so ayeke tâ tënë lani na ndo ti Cyrus, so amû na aJuif so ayeke kiri na kodoro ti ala akungba so a sara na lor na argent, akungba so Nebucadnetsar anzi lani na temple ti Jéhovah.
14:1, 2—Na lege wa azo ti Israël so ayeke azo ti Jéhovah asara si “ala so asara azo ti Israël na ngbâa, fade ala ga angbâa ti azo ti Israël” na “fade azo ti Israël akomande azo so asara ngangu na ala giriri”? Prophétie so aga tâ tënë na ndo ti zo tongana Daniel, so aga mbeni kota zo na Babylone na gbe ti komandema ti azo ti Médie na ti Perse; zo tongana Esther, so aga gbia-wali ti Perse; zo tongana Mardochée, so aga kozo gbenyon-gbia ti Kodoro-togbia ti Perse.
20:2-5—Esaïe atambela biani na tere so ayeke senge teti ngu ota? Peut-être, Esaïe azi gi kota bongo ti lo ti ndo ni na lo ngbâ gi na bongo ti gbe ni; ni la a tene lo tambela na “tere so ayeke senge”.—1 Samuel 19:24.
21:1—Kodoro wa a iri ni “yando ti kota ngu”? Atâa so Babylone ayeke pëpe na tere ti kota ngu-ingo, a sara tënë ti lo tongaso. A yeke ngbanga ti so ngu oko oko, Ngu ti Euphrate na ti Tigre asuku mingi na a sara si kodoro ni aga tongana mbeni “kota ngu”.
24:13-16—Tongana nyen aJuif aga ‘na popo ti azo ti sese legeoko tongana ye so atï tongana zo ayengi keke ti olive, na tongana zo aro lë ti vigne so angbâ na peko ti kongo lë ti vigne’? Legeoko tongana ti so tanga ti lë ti keke ayeke ngbâ na yâ ti keke ni wala lë ti vigne ayeke ngbâ na peko ti so a fâ ni, gi mbeni kete wungo ti azo si angbâ na fini na peko ti so a futi Jérusalem na Juda. Na ndo kue so a gue na azo so asö kuâ dä, atâa a yeke na “mbage so lâ alondo dä [Babylone na mbage ti Tö]” wala na “zoa ti kota ngu ti ingo [ti Méditerranée],” fade ala yeke gonda Jéhovah.
24:21—Azo wa ayeke “ala mingi mingi ti nduzu so ayeke na nduzu,” na “agbia ti sese na ndo sese”? “Ala mingi mingi ti nduzu so ayeke na nduzu” alingbi ti duti ayingo sioni. Tongana a yeke tongaso, “agbia ti sese na ndo sese” ayeke azo ti komande, so adémon ayeke sara ngangu na ndo ti ala.—1 Jean 5:19.
25:7—“Voile so ayeke na ndo azo kue, na voile ni so a gbala na ndo amara kue” ayeke nyen? Hakango ye so agboto lê na ndo akota wato use ti azo: siokpari na kui.
Aye ti manda teti e:
13:20-22; 14:22, 23; 21:1-9. Tënë ti prophétie ti Jéhovah ayeke ga lakue tâ tënë, tongana ti so a ga tâ tënë na ndo Babylone.
17:7, 8. Atâa so lani mingi ti azo ti Israël amä tënë pëpe, ambeni abâ ndo na mbage ti Jéhovah. Legeoko nga, ambeni zo so ayeke na yâ ti abungbi ti aChrétien ti wataka ayeke yeda na tënë ti Royaume.
28:1-6. Israël ayeke tï na gbe ti Assyrie, me Nzapa ayeke sara ande si azo so ayeke be-ta-zo asö kuâ. Atâa so Jéhovah ayeke fâ ngbanga na ndo ti azo, azo ti mbilimbili ayeke lakue na beku.
28:23-29. Jéhovah ayeke kiri na nzoni lege azo ti lo so ayeke sara na lo na bê kue alingbi na ye so ala yeke na bezoin ni nga na dutingo ti ala.
30:15. Ti tene Jéhovah asö e ande, a hunda ti tene e fa so e yeke na mabe na lege so e “wu tere” wala e ke ti gi ti sö fini ti e na lege ti aye so azo aleke ti sara. Tongana e “duti kpô” wala e sara mbeto pëpe, e yeke fa nga so e zia bê ti e kue na ngangu so Jéhovah ayeke na ni ti bata e.
30:20, 21. E yeke ‘bâ’ Jéhovah nga e yeke ‘mä’ atënë so lo yeke tene ti sö fini ti e na lege so e yeke sara ye alingbi na ye so lo fa na yâ Tënë ti lo, Bible nga na lege ti “ngbâa be-ta-zo na ti ndara”.—Matthieu 24:45, NW.
Prophétie ti Esaïe asara si e zia bê ti e na Tënë ti Nzapa mingi
Zia e kiri singila mingi na Nzapa teti tënë so lo fa na e na yâ mbeti ti Esaïe! Prophétie ni so aga tâ tënë kozoni awe asara si e hinga na bê ti e kue so ‘tënë so asigigi na yanga ti Jéhovah ayeke kiri na lo senge pëpe”.—Esaïe 55:11.
Ka ti aprophétie na ndo ti Messie, tongana ti so a wara na Esaïe 9:6 nga na 11:1-5, 10 a yeke tongana nyen? A kpengba mabe ti e pëpe na yâ ye so Jéhovah aleke ti sö fini ti e? Mo yeke wara nga na yâ ti mbeti ni aprophétie so kota gango tâ tënë ni ayeke si na ngoi ti e laso wala so ayeke ga tâ tënë ande (Esaïe 2:2-4; 11:6-9; 25:6-8; 32:1, 2). Biani, mbeti ti Esaïe ague oko na aye mingi so afa so “Tënë ti Nzapa ayeke na fini”!—aHébreu 4:12.
[Foto na lembeti 6]
Esaïe na amolenge ti lo ayeke “fä na ye ti kpene na popo ti azo ti Israël”
[Foto na lembeti 6, 7]
Jérusalem ayeke ga “tongana kpangba na yâ yaka ti vigne”
[Foto na lembeti 8]
Na lege wa a yeke mû maboko na azo ti amara ti “pika épée ti ala si a ga soc”?