Fa ye so Bible afa biani
“I fa tënë na amara kue si ala ga adisciple, . . . i fa [ye] na ala.”—MATTHIEU 28:19, 20.
1. Azo mingi alingbi ti wara Bible laso?
TËNË TI JÉHOVAH, Bible, ayeke mbeni oko ti angbene buku so aninga ahon atanga ni kue na so a kangbi ni mingi ahon tanga ti abuku kue. A kiri kamême peko ti ambeni mbage ni na ayanga ti kodoro ahon 2 300. Tongana mo mû azo 100, azo 90 na popo ti ala alingbi ti wara Bible na yanga ti kodoro ti ala.
2, 3. (a) Ngbanga ti nyen li ti azo aga kirikiri na ndo ye so Bible afa? (b) E yeke bâ ahundango tënë wa?
2 Azo kutu mingi ayeke diko mbeni mbage ti Bible lâ oko oko. Ambeni zo adiko ni kue awe fani mingi. Abungbi ti nzapa saki mingi atene so afango ye ti ala aluti na ndo ti ye so Bible afa, me ala mä tere pëpe na ndo fango ye ti Bible. Ye so asara si li ti azo akiri aga kirikiri ayeke so même azo so asara nzapa oko amä tere kete pëpe na ndo ti aye so Bible afa. Ambeni zo adë kite na ndo Bible, na ndo zo so ayeke na gunda ni nga na ndo nene ti atënë ti yâ ni. Azo mingi abâ Bible tongana mbeni buku so ayeke nzoni-kue, me so kua ni ayeke gi ti tene zo azia maboko ti lo na ndo ni ti deba yanga ti lo ti sara mbeni ye wala ti tene tâ tënë na yâ da-ngbanga.
3 Ti tâ tënë ni, mo yeke wara mbeni kpengba tënë so Nzapa ayeke na ni teti azo na yâ ti Bible (aHébreu 4:12). Tongaso, e so e yeke aTémoin ti Jéhovah, e ye si azo ahinga ye so Bible afa. A nzere na e mingi ti sara ye alingbi na yanga so Jésus amû na adisciple ti lo tongana lo tene: “I gue, i fa tënë na amara kue si ala ga adisciple, . . . i fa [ye] na ala.” (Matthieu 28:19, 20). Na ngoi so e yeke fa tënë, e yeke tingbi na azo so ayeke na nzara ti voro Nzapa me so ayeke gi bê ti ala mingi ndali ti afango ye ti kirikiri so amû ndo kue. Azo so aye ti hinga tâ tënë na ndo Wasarango e nga ala yeke na nzara ti hinga ye so Bible atene na ndo nda ni so e yeke na fini. Zia e bâ ahundango tënë ota so azo mingi ayeke gi bê ti ala dä. Na ngoi so e yeke bâ ahundango tënë so oko na oko, e yeke bâ atënë so amokonzi-nzapa atene, me so ayeke na lege ni pëpe. Nga na pekoni, e yeke bâ ye so Bible afa biani. Ahundango tënë ni ayeke so: (1) Nzapa ayeke bi bê ti lo na ndo e la? (2) Ngbanga ti nyen e yeke na fini? (3) Ye nyen asi na zo tongana lo kui?
Nzapa ayeke bi bê ti lo na ndo e?
4, 5. Ngbanga ti nyen azo ayeke pensé so Nzapa ayeke bi bê ti lo na e pëpe?
4 Zia e to nda ni na hundango tënë so: Nzapa ayeke bi bê ti lo na ndo e la? Ye ti mawa ni ayeke so azo mingi apensé so kiringo tënë ni ayeke ên-ën. Ngbanga ti nyen ala pensé tongaso? Mbeni nda ni ayeke so sese so asi singo na kengo tere, bira nga na pasi. Ala tene na bê ti ala atene: ‘Tongana Nzapa ayeke bi bê ti lo na e biani, ka lo yeke kanga lege ti tene aye ti vundu a si na e.’
5 Mbeni ye so asara si azo abâ ti ala so Nzapa ayeke bi bê na e pëpe ayeke so amokonzi-nzapa asara si azo abâ ni tongaso. Fani mingi, amokonzi-nzapa atene nyen na ngoi so mbeni ye ti vundu asi? Na ngoi so mbeni wali agirisa akete molenge ti lo use na yâ ti ndao ti kutukutu, kota zo ti eglize ti lo atene na lo: “A yeke ye so Nzapa aye la. Nzapa ayeke na bezoin ti ambeni ange use.” Tongana amokonzi-nzapa ayeke tene tongaso, ala yeke bi tënë na li ti Nzapa teti asioni ye kue so ayeke si. Ye oko, disciple Jacques atene: “Tongana ye ahanda zo, a lingbi lo tene pëpe, Nzapa ahanda mbi; teti sioye alingbi handa Nzapa pëpe, na Lo mveni ahanda zo oko pëpe.” (Jacques 1:13). Jéhovah Nzapa asara lâ oko pëpe si ye ti sioni asi na zo. Biani, “Nzapa alingbi sara sioye kete pëpe”.—Job 34:10.
6. Zo wa la ayeke na gunda ti aye ti sioni nga na pasi so ayeke na ndo sese so?
6 Tongaso, ngbanga ti nyen aye ti sioni na pasi ayeke mingi? Mbeni oko nda ni ayeke so mingi ti azo aye pëpe ti tene Nzapa akomande ala, na ala ye pëpe ti sara ye alingbi na andia na akpengba-ndia ti lo so ayeke mbilimbili. Sân ti hinga ni, azo azia si Wato ti Nzapa so ayeke Satan akomande ala, teti so “sese so kue ayeke na tïtî wato-sioni.” (1 Jean 5:19). Ti hinga aye so ayeke mû lege na e ti hinga ngbanga ti nyen aye ti sioni ayeke laso. Satan ayeke sioni mingi, lo yeke handa zo nga lo yeke sara sana na zo. Tongaso, a yeke ye ti dongo bê pëpe so azo ti sese so ayeke sara ye tongana ti mokonzi ni. A yeke nda ni la si sioni ahon ndo ni!
7. Ambeni ye so asara si e yeke bâ pasi ayeke so wa?
7 Mbeni nda ni so e yeke bâ pasi ayeke so azo ayeke mbilimbili-kue pëpe. Na azo aye ti tiri na popo ti ala ti komande amba ti ala zo, na fani mingi, ye so ayeke gue na abira, sarango ngangu nga na pasi. Zo-ti-fa-tene 8:9 atene tënë so na lege ni: “Zo akomande mbeni zo, na a sara sioni na lo.” Mbeni ye nde so asara si zo ayeke bâ pasi ayeke so “lâ na pasa asi na ala kue.” (Zo-ti-fa-tene 9:11). Fani mingi, ye ti ngangu ayeke si na azo ndali ti so, sân ti tene ala hinga, ala duti na mbeni place so ala lingbi fade ti duti dä pëpe.
8, 9. E hinga tongana nyen so Jéhovah ayeke bi bê ti lo biani na e?
8 A yeke ye ti dengo bê ti hinga so Jéhovah ayeke pëpe na gunda ti pasi. Me, Nzapa ayeke bi bê ti lo biani na aye so ayeke si na e? A mû ngia na bê ti hinga so kiringo tënë ni ayeke ën! E hinga so Jéhovah ayeke bi bê na e teti so Mbeti ti lo Bible afa nda ni so lo zia lege na azo ti sara aye ti sioni. Nzapa azia lege na ala ti sara ni ndali ti atënë use: yanga-ti-komande ti lo nga na be-biani ti azo. Teti so Jéhovah ayeke Kota Wasarango ye, a gbu lo gbungo na ngangu pëpe ti fa na e nda ni so lo zia lege na pasi. Ye oko, lo fa ni na e ndali ti so lo yeke bi bê ti lo na e.
9 Zia e bâ ambeni ye so afa so Nzapa ayeke bi bê ti lo na e. Tongana na ngoi ti Noé Nzapa abâ so sese asi singo na sarango ye ti sioni, “vundu agbu bê ti Lo.” (Genèse 6:5, 6). Bibe ti Nzapa achangé laso? Ên-ën, bibe ti lo achangé pëpe teti lo changé pëpe (Malachie 3:6). Lo ke sarango ye ti kirikiri na a nzere na lo oko pëpe ti bâ azo abâ pasi. Bible afa so na yâ ti ngoi kete, fade Nzapa ayeke zi aye ti sioni kue so aga na lege ti komandema ti azo nga na ngangu so Zabolo ayeke sara na ndo ti azo. Ye so afa na e biani pëpe so Nzapa ayeke bi bê ti lo na e?
10. Bibe ti Jéhovah ayeke tongana nyen na ndo pasi so e yeke bâ?
10 Amokonzi-nzapa atene tâ tënë pëpe na ndo Nzapa tongana ala tene so aye ti vundu so ayeke si na e a yeke Nzapa la ayeda. Nde na so, Jéhovah ayeke na kota nzara ti hunzi pasi. Mbeti oko ti Pierre 5:7 atene: “Lo yeke bata i.” So ayeke ye so Bible afa biani!
Ngbanga ti nyen e yeke na fini?
11. Fani mingi, abungbi ti nzapa ti sese atene nyen na ndo nda ni so e yeke na fini na ndo sese?
11 Zia e bâ fadeso use hundango tënë so azo mingi ayeke hunda tere ti ala na ni: Ngbanga ti nyen e yeke na fini? Fani mingi, abungbi ti nzapa ti sese so atene so zo aga gi gene na sese. Ala bâ sese tongana mbeni ndo so zo aluti dä gi teti kete ngoi, na ngoi so lo yeke na lege ti gue na mbeni ndo nde ti sara kodoro. Ambeni mokonzi-nzapa atene na lege ni pëpe so fade Nzapa ayeke futi sese so e yeke na ndo ni mbeni lâ. Mara ti afango ye tongaso asara si azo mingi abâ so a yeke nzoni ala wara anzoni ye kue ti gigi na ngoi so ala yeke na fini ngbanga ti so gi kuâ si aku ala. Bible afa nyen biani na ndo nda ni so e yeke na fini?
12-14. Ye wa Bible afa na ndo ye so Nzapa aleke ti sara teti sese nga na azo?
12 Nzapa ayeke na mbeni pendere ye so lo leke na bê ti lo ti sara teti sese nga na azo. Lo “sara sese ni pëpe ti ga ye so afuti,” me “Lo leke sese so si azo alingbi duti dä”. (Esaïe 45:18). Na ndo ni, Jéhovah ‘aleke gere ti sese, si a yengi lâ oko pëpe.’ (Psaume 104:5). Ti hinga atënë tongaso na ndo aye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sara teti sese nga na azo alingbi ti mû maboko na e ti hinga ngbanga ti nyen e yeke na fini.
13 Genèse chapitre 1 na 2 afa so Jéhovah amû ngoi mingi ti leke ye kue nzoni na ndo sese si azo alingbi ti sara kodoro dä. Na ngoi so Nzapa aga nduru ti hunzi lekengo ye kue so andu sese, lo bâ so aye kue so lo sara ayeke “nzoni mingi.” (Genèse 1:31). Nzapa azia kozo koli Adam na kozo wali Eve na yâ ti pendere yaka ti Eden na lo mû na ala gbâ ti anzoni kobe. Nzapa atene na ala: “I dü amolenge mingi, i wu, i si singo na sese, i sara si ye kue aga na gbe gere ti i.” Lo ye si ala dü amolenge so ayeke mbilimbili-kue, ala kono Paradis ni si a mû ndo lê sese kue nga ala komande anyama na ndoye.—Genèse 1:26-28.
14 Jéhovah aleke ti tene azo so ayeke mbilimbili-kue aduti na ndo sese teti lakue lakue. Mbeti ti Nzapa atene: “Sese ni aga ye ti héritier ti azo ti mbilimbili, na fade ala duti dä lakue.” (Psaume 37:29). Biani, a créé azo ti tene ala duti na fini lakue lakue na ndo sese na yâ Paradis. A yeke ye so Nzapa aleke ti sara la, na a yeke ye so Bible afa biani!
Ye nyen asi na zo tongana lo kui?
15. Ye wa mingi ti abungbi ti nzapa ti sese so afa na ndo ye so asi na zo tongana lo kui?
15 Fadeso, zia e bâ ota hundango tënë so agbu bê ti azo mingi: Ye nyen asi na zo tongana lo kui? Mingi ti abungbi ti nzapa ti sese so afa so mbeni ye ayeke na yâ ti zo so ayeke ngbâ na fini na peko ti kuâ ti lo. Ambeni bungbi ti nzapa ti sese so angbâ lakue ti mä na bê so Nzapa ayeke zö azo ti sioni na lê ti wâ teti lakue lakue na peko ti kuâ ti ala. Me, tënë so ayeke tâ tënë biani? Ye wa Bible afa biani na ndo ti kuâ?
16, 17. Bible atene nyen na ndo dutingo ti akuâ?
16 Mbeti ti Nzapa atene: “Ala so ayeke na fini, ala hinga fade ala kui; me akinda ahinga ye oko pëpe, wala futa ayeke pëpe teti ala.” Teti so akuâ “ahinga ye oko pëpe,” ala lingbi pëpe ti mä ndo, ti bâ ndo, ti sara tënë, ti gbu li wala ti fa so ye anzere na ala wala a so ala. Ala lingbi mbeni pëpe ti wara futa teti kusala. Tongana zo alingbi ti sara kusala pëpe, lo lingbi ti wara futa ni tongana nyen? Na ndo ni, “ndoye ti ala, na kengo bê ti ala, legeoko na bê so asara ala, akui giriri”, teti so ala lingbi pëpe ti fa so ala ye mbeni ye wala ala ke ni.—Zo-ti-fa-tene 9:5, 6, 10.
17 Ye so Bible atene na ndo tënë so akpengba pëpe nga ayeke polele: akuâ angbâ na fini na mbeni ndo nde pëpe. Mbeni ye ayeke dä pëpe so asigigi na yâ tere ti zo na lâ ti kuâ ti lo na angbâ na fini si a mû lege ti tene a kiri a dü zo ni na yâ ti mbeni tere nde, tongana ti so ambeni zo ayeke tene. E lingbi ti haka fini ti e na wâ ti bougie. Tongana a mingo awe, a mingo awe. A girisa gi tongaso na yâ ti pupu.
18. Tongana mbeni wamandango Bible ahinga so akuâ ahinga ye oko pëpe, lo yeke hinga nyen?
18 Bi bê na ndo ti ye so tâ tënë so, so akpengba pëpe, aye ti tene. Tongana mbeni wamandango Bible amanda so akuâ ahinga ye oko pëpe, a yeke duti ngangu na lo pëpe ti hinga so, atâa ngonzo ti afami ti lo ni ayeke tongana nyen na mbage ti lo, na ngoi so ala kui awe, ala lingbi mbeni pëpe ti sara sioni na lo. Lo yeke hinga nga hio so afami ti lo so akui awe alingbi mbeni pëpe ti mä ndo, ti bâ ndo, ti sara tënë, ti gbu li wala ti fa so ye anzere na ala wala a so ala. Tongaso, akuâ ayeke bâ pëpe so ala yeke gi ala oko na yâ ti mbeni ndo so a iri ni purgatoire wala so ala yeke bâ pasi na lê ti wâ. Ye oko, Bible afa so Nzapa ayeke zingo akuâ kue so lo ngbâ ti dabe ti lo na ala. So tâ pendere beku!—Jean 5:28, 29.
Fini buku so a mû na e ti sara na kusala
19, 20. Teti so e yeke aChrétien, kungba ti e ayeke ti sara nyen? Buku wa a sigigi na ni mbilimbili ti tene e sara kusala na ni na fango tënë?
19 E bâ gi ambeni hundango tënë ota so agbu bê ti azo mingi. Na ndo ti ahundango tënë so oko oko kue, kiringo tënë ti Bible ayeke polele. So tâ kota ngia si e yeke na ni ti fa atâ tënë so na azo so aye ti hinga ye so Bible afa! Me, ambeni kpengba hundango tënë mingi ayeke dä so azo so ayeke na nzara ti voro Nzapa ayeke na bezoin ti wara akiringo tënë dä. Teti so e yeke aChrétien, kungba ti e ayeke ti mû maboko na azo so ti wara akiringo tënë ni.
20 Ti fa atâ tënë ti Bible na mbeni lege so ayeke polele na so andu bê ti zo ayeke kete ye pëpe. Ti mû maboko na e ti sara ni, “ngbâa be-ta-zo na ti ndara” asigigi na mbeni buku so a leke ni mbilimbili ti tene e sara kusala na ni na fango tënë (Matthieu 24:45-47, NW ). Buku so ayeke na alembeti 224, nga iri ni ayeke Bible afa nyen biani?
21, 22. Ambeni pendere mbage ti buku Bible afa nyen biani? ayeke so wa?
21 A sigigi na buku so na ngoi ti Kota Bungbi ti District ti aTémoin ti Jéhovah ti ngu 2005/2006, so kota li ti tënë ni ayeke “E mä yanga ti Nzapa.” Buku so ayeke na apendere mbage mingi. Na tapande, a yeke wara na yâ ti akozo lembeti oku ti buku so aye so ayeke mû maboko na e ti to nda ti mandango Bible na azo. A yeke duti ngangu na mo pëpe ti sara lisoro na ndo afoto nga na aversê so a zia na yâ ti akozo lembeti oku so. Mo lingbi nga ti sara kusala na encadré so ayeke na lembeti 7 ti fa na wamandango Bible tongana nyen ti wara achapitre nga na aversê ti Bible.
22 A sû buku so na mbeni kode so akpengba pëpe nga ayeke polele. Nga, a sara kue si atënë ni andu bê ti wamandango Bible na apusu lo ti sara lisoro. Na tongo nda ti chapitre oko oko, mo yeke wara ahundango tënë, nga na hunzingo ti achapitre ni, mo yeke wara encadré “Ye so Bible afa.” Aversê ti yâ ti encadré ni akiri tënë na ahundango tënë so ayeke na tongo nda ti chapitre ni. Mo yeke wara na yâ ti buku so apendere foto na anduru tënë so a zia na tere ni nga na atapande ti mû maboko na wamandango ye ni ti gbu nda ti afini tënë. Atâa so lê ti atënë so a sû na buku ni avuru, mbage “Ambeni tënë ti bâ na ndo ni” ayeke mû lege na mo ti bâ nzoni akpengba tënë 14 tongana a hunda ti tene a fa na wamandango ye ni ambeni tënë na ndo ni.
23. Awango wa a mû na ndo sarango kusala na buku Bible afa na ngoi ti mandango Bible na azo?
23 A sigigi na buku Bible afa ti mû maboko na e ti fa ye na mara ti azo nde nde atâa ala hinga mbeti mingi wala mingi pëpe na atâa bungbi ti nzapa wa ala yeke dä. Tongana wamandango Bible ahinga ye pëpe na ndo Bible, a yeke hunda peut-être ti kangbi yâ ti mandango chapitre oko kete kete. Ahon ti manda ye na zo ni gi na loro, gi ti ndu bê ti lo. Tongana lo gbu nda ti mbeni tapande so a zia na yâ ti buku ni pëpe, fa nda ni na lo wala mû mbeni tapande so ague oko na ni. Leke tere ti mo nzoni, gi ti sara kusala nzoni na buku ni nga sambela Nzapa ti mû maboko na mo ti ‘fa nda ti tâ tënë na lege ni.’—2 Timothée 2:15.
Bâ na nene ni kota matabisi so mo yeke na ni
24, 25. Jéhovah amû na azo ti lo akota matabisi wa?
24 Jéhovah amû na azo ti lo ambeni kota matabisi. Lo mû lege na e ti hinga tâ tënë na ndo lo. A lingbi e bâ matabisi so tongana asenge ye pëpe, teti so Nzapa ahonde aye so lo leke na bê ti lo ti sara na azo ti baba me lo fa ni na azo so ayeke na tâ be-ti-molenge. Na ndo tënë so, Jésus atene: “Mbi mû merci na Mo, O Babâ, Seigneur ti yayu na ti sese, teti Mo honde ye so na awandara na azo ti mayele, na Mo fa nda ni na akete molenge.” (Matthieu 11:25). A yeke mbeni kota matabisi mingi ti duti na popo ti kete wungo ti azo so ayeke na tâ be-ti-molenge na ti sara na Kota Gbia ti Dunia kue, Jéhovah.
25 Nzapa amû nga na e matabisi ti fa ye na azo na ndo ti lo. Dabe ti mo so azo afa atënë ti mvene na ndo ti lo. Na ye so asara si mingi ti azo apensé so Jéhovah ayeke bi bê ti lo pëpe na azo wala lo yeke bâ mawa ti ala pëpe. Mo yeda biani ti mû maboko na azo ti hinga ye nzoni na ndo ti atënë so? Mo yeke na kota nzara ti sara ni? Mo ye si azo so ayeke na nzara ti voro Nzapa ahinga tâ tënë na ndo ti lo, atâa ndo so ala yeke dä? Tongaso, fa so mo yeke mä yanga ti Nzapa na lege so mo yeke fa tënë na wâ nga mo yeke fa na azo ye so Bible afa na ndo akpengba tënë nde nde. Azo so ayeke gi ti hinga tâ tënë ayeke na bezoin ti manda ye so Bible afa biani.
Fade mo kiri tënë tongana nyen?
• E hinga tongana nyen so Nzapa ayeke bi bê ti lo na e?
• Ngbanga ti nyen e yeke na fini na ndo sese?
• Ye wa asi na zo tongana lo kui?
• Ambage wa ti buku Bible afa agbu bê ti mo mingi?
[Afoto na lembeti 7]
Bible afa so apasi kue ayeke hunzi ande
[Lingu ti afoto ni]
Na nduzu na mbage ti koti, molenge-wali: © Bruno Morandi/age fotostock; na mbage ti gati, wali: AP Photo/Gemunu Amarasinghe; na gbe ni na mbage ti koti, aréfugié: © Sven Torfinn/Panos Pictures
[Foto na lembeti 9]
Fade azo ti mbilimbili ayeke duti na fini lakue lakue na yâ Paradis