BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • w09 1/2 l. 30-32
  • Mo yeke sara mbeto ti akuâ?

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Mo yeke sara mbeto ti akuâ?
  • Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2009
  • Akete li ti tënë ni
  • Ambeni mbeti nde na ndö ti oko tënë ni
  • Zo angbâ na fini na peko ti kuâ ti lo?
  • “Asioni yingo”
  • Lege ti hon ndo ti mbeto
  • Luti na Gbele Angangu ti Ayingo Sioni
    Hingango Ye So Ague na Fini ti Lakue Lakue
  • Kusala ti a-ange na ayingo sioni andu e tongana nyen?
    Bible afa nyen biani?
  • Yeda ti tene Jéhovah amû maboko na mo ti luti na asioni yingo
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah (Ti mandango ni): 2019
  • Bango mbadi ayeke sioni ngbanga ti nyen?
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2012
Bâ ambeni ye ni
Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2009
w09 1/2 l. 30-32

Mo yeke sara mbeto ti akuâ?

TONGANA a hunda azo ti hinga wala ala yeke sara mbeto ti akuâ, ala mingi ayeke kiri tënë “Ên-ën. Ngbanga ti nyen ti sara mbeto ti akuâ?” Ala bâ so azo so akui awe akui awe. Ye oko, azo kutu mingi apensé ti ala so azo so akui awe, toro ti ala angbâ na peko ti kuâ ti ala.

Na Bénin, mbeni kodoro ti Afrika ti Do, azo mingi apensé so azo so akui awe alingbi ti kiri ti ga ti fâ ambeni zo ti sewa ni. Azo ayeke kä akungba ti ala wala ala yeke sara bon ti futa na anyama so a sara na sandaga nga na amatanga so ala sara ti dë bê ti afami ti ala so akui awe. Ambeni ayeke sara yorö, ndali ti so ala pensé so azo so akui awe, toro ti ala ayeke ngbâ na peko ti kuâ ti ala nga so azo so akui awe alingbi ti sara lisoro na azo so angbâ na fini. Aye so amû mbeto mingi ayeke si na ambeni zo, na azo ni apensé so aye ni so alondo na atoro ti akuâ.

Mbeni zo so mara ti aye ti mbeto so asi na lo ayeke Agboola, mbeni koli so alango nduru na katikati ti Bénin na Nigéria. Lo tene: “Azo ti ndo so mbi yeke dä aye sarango yorö mingi. Azo ni ayeke sara ka aye ti akotara na ngoi ti sukulango akuâ ti leke akuâ ni ti lï na ndo ti yingo. Fani mingi, mbi yeke bungbi tanga ti asavon so a sukula na akuâ, mbi mélangé ni na ambeni kugbe na mbi neka ni. Na pekoni, mbi kpaka ni na tere ti ngombe ti mbi, na mbi yeke tene na kota go mara ti nyama wa mbi ye ti fâ lo na ngombe ni. Azo mingi ayeke sara ye tongaso na ala bâ so ye so ayeke mû maboko na ala. Ye oko, ambeni sarango yorö ayeke mû mbeto mingi na zo.

“Na ngoi so ambeni molenge ti mbi ti koli use akui na zo oko ahinga nda ni pëpe, mbi bâ so mbeni zo la aye ti sara sioni na mbi. Mbi gue mbi bâ mbeni kota zo ti nganga so aga mbakoro awe ti hinga nda ti ye so asi na mbi. Zo ti nganga so afa biani so mbeni zo la aye ti sara sioni na mbi. Sioni mingi ahon so, lo fa na mbi so amolenge ti mbi so akui ayeke na ndo ti yingo na ala yeke ku ti ga azo ti kua ti zo so afâ ala tongana zo ni akui. Mbakoro koli so akiri atene na mbi so ota molenge ti mbi ti koli ayeke kui ande. Lango kete na pekoni, molenge ti mbi ni akui.”

Agboola atingbi na Jean, mbeni Témoin ti Jéhovah so alondo na Nigéria. Jean afa na lo ye so Bible atene na ndo ti ye so asi na zo tongana lo kui. Ye so Bible afa asara si gigi ti Agboola achangé. Ye so Bible afa alingbi nga ti sara si gigi ti mo achangé.

Zo angbâ na fini na peko ti kuâ ti lo?

Zo wa la alingbi biani ti kiri tënë na hundango tënë so? Zo oko alingbi pëpe ti kiri tënë nzoni na tënë so, atâa zo ni ayeke kota zo ti nganga. Me Jéhovah, Zo so fini kue “na yayu nga na ndo ti sese, aye so lê abâ nga na aye so lê abâ pëpe” alondo na lo, ahinga kiringo tënë ni (aColossien 1:16). Lo créé a-ange ti duti na ndo ti yingo nga lo créé zo na anyama ti duti na ndo ti sese (Psaume 104:4, 23, 24). Aye kue ti dunia so ayeke na fini angbâ na fini na lege ti lo (Apocalypse 4:11). Ni la, zia e bâ ye so Mbeti ti Nzapa, Bible, atene na ndo ti kuâ.

Jéhovah ayeke kozo zo so asara tënë ti kuâ. Lo tene na Adam na Ève so tongana ala ke yanga ti lo, ala yeke kui (Genèse 2:17). Ye so aye ti tene nyen? Jéhovah afa nda ni, lo tene: “Fade mo kiri na pupu-sese, teti mo yeke pupu-sese.” (Genèse 3:19). Na ngoi so zo akui, tere ti lo abuba na akiri aga sese. Fini ti zo ni ahunzi.

Adam na Ève ayeda na bê ti ala wani ti ke yanga ti Nzapa na tongaso lo fâ ngbanga ti kuâ na ndo ti ala. Ye oko, ala yeke pëpe akozo zo so akui. Molenge ti ala ti koli Abel la akui kozo ti ala. Yaya ti lo Caïn si afâ lo (Genèse 4:8). Caïn asara pëpe mbeto ti tene toro ti Abel akiri na peko ti sioni so lo sara na lo. Me Caïn asara mbeto ti ye so azo so angbâ na fini alingbi ti sara na lo.​—Genèse 4:10-16.

Angu ngbangbo mingi na pekoni, li ti Gbia Hérode aga kirikiri na ngoi so azo ti gingo nda ti ye na lege ti atongoro atene na lo tënë ti “gbia ti aJuif” so a dü lo na yâ ti kodoro so Hérode ni ayeke komande dä. Teti so Hérode aleke na bê ti lo ti fâ molenge so alingbi mbeni lâ ti ga gbia na place ti lo, lo leke ti tene a fâ amolenge-koli kue ti Bethléhem so ayeke na ngu use wala na gbe ni. Me mbeni ange awa Joseph ti mû Jésus na Marie na ti “kpe na Égypte.”​—Matthieu 2:1-16.

Na ngoi so Hérode akui, ange ni atene na Joseph ti kiri na Israël, “teti azo so ayeke gi fade âme ti kete molenge ni, ala kui awe.” (Matthieu 2:19, 20). Ange ni, so ayeke mbeni yingo ahinga so Hérode alingbi mbeni pëpe ti sara sioni na Jésus. Joseph asara pëpe mbeto ti Gbia Hérode so akui awe. Me lo sara mbeto ti Archélaüs, molenge ti Hérode so amû mbata ti gbia na peko ti lo na so ayeke son lani mingi na ndo ti azo. Joseph na sewa ti lo ague aduti na Galilée, mbeni kodoro so ayeke pëpe na gbe ti komandema ti Archélaüs.​—Matthieu 2:22.

Aye so asi so amû maboko na e ti bâ so azo so akui awe alingbi pëpe ti sara mbeni ye. Ye oko, aye so asi na Agboola nga na ambeni zo so, zo alingbi ti fa nda ni tongana nyen?

“Asioni yingo”

Na ngoi so Jésus aga kota, lo tingbi na asioni yingo. Ala hinga lo na ala tene so lo yeke “Molenge ti Nzapa.” Jésus nga ahinga ala. Ala yeke pëpe toro ti azo so akui awe. Me Jésus atene so ala yeke “asioni yingo”.​—Matthieu 8:29-31; 10:8; Marc 5:8.

Bible asara tënë ti ayingo so aduti be-ta-zo na Nzapa nga na ala so ake yanga ti lo. Mbeti ti Genèse atene so na ngoi so lani Jéhovah atomba Adam na Ève so ake yanga na yaka ti Éden, lo zia achérubin wala a-ange na mbage ti tö ti yaka ni ti kanga lege si zo oko alï pëpe na yâ ti yaka ni (Genèse 3:24). Âmanke a yeke na ngoi so la ti kozo ni azo awara lege ti bâ acréature ti yingo.

Mbeni lâ, ambeni ange aga na ndo ti sese na ala yü tere ti azo. Jéhovah atokua ala pëpe ti sara mbeni kua na ndo ti sese. Me ala “dö tâ ndo ti duti ti ala [na ndo ti yingo] ala zia”. (Jude 6). Bibe ti kion la apusu ala ti sara tongaso. Ala mû awali na awali ni adü na ala amolenge so a iri ala aNéphilim, so ayeke tongana asenge zo pëpe. A-Néphilim nga na ababâ ti ala so ake yanga asara si sarango ye ti ngangu nga na ambeni ye ti sioni mingi asi singo na ndo ti sese (Genèse 6:1-5). Jéhovah abâ lege ti ye so asi na lege so lo sara si mbeni kota ngu-nzapa apika na ngoi ti Noé. Ngu so asuku afâ azo ti sioni kue nga na aNéphilim. Ye wa asi na a-ange so?

Kota ngu-nzapa so asara si a-ange so abâ so a lingbi ala kiri na ndo ti yingo. Ye oko, Jéhovah akanga lege na ala ti kiri na “kozo ndo ti ala”. (Jude 6). Bible atene: “Nzapa agbanzi lani tere ti lo pëpe ti se a-ange so asara lani siokpari, me so lo bi ala na yâ ti Tartare awe, lo zia ala na yâ ti kota dû so avuko pitipiti ti bata ala ti ku na ngbanga.”​—2 Pierre 2:4.

Tartare ayeke pëpe mbeni mbilimbili ndo; a ye ti sara tënë ti dutingo ti ala so ayeke mo bâ mo tene ala yeke na da ti kanga, dutingo ti kamene so akanga lege na ala ti sara ambeni ye. Asioni yingo so alingbi mbeni pëpe ti yü tere ti zo, me ala ngbâ lakue na kota ngangu na ala yeke sara ngangu na ndo ti bibe ti azo nga na gigi ti azo. Ala lingbi ti lï na yâ ti azo na ti anyama (Matthieu 12:43-45; Luc 8:27-33). Na ndo ni, ala yeke handa azo na sarango si azo abâ so ala yeke atoro ti akuâ. Ndali ti nyen? Ti sara si azo avoro Jéhovah pëpe tongana ti so bê ti lo aye nga ti sara si ala hinga nzoni pëpe tâ ye so asi na zo tongana lo kui.

Lege ti hon ndo ti mbeto

Agboola abâ so aye so Bible afa na ndo ti ye so asi na zo tongana lo kui nga na ndo ti ayingo ayeke na lege ni. Lo bâ so a yeke nzoni lo gi ti hinga ye mingi na ndo ni. Lo na Jean ato nda ti diko Bible nga na ambeti so azi nda ni. Bê ti Agboola adë ti hinga so amolenge ti lo ti koli ayeke lango na yâ ti dû ti kuâ, ala yeke ku pëpe na ndo ti yingo ti ga azo ti kua ti zo so afâ ala.​—Jean 11:11-13.

Agboola abâ nga so a lingbi lo ke biani biani sarango yorö. Lo gbi aye kue so andu ni (Kusala 19:19). Ambeni zo ti ndo so lo yeke dä atene so fade atoro ayeke sara sioni na lo. Me mbeto agbu Agboola pëpe. Lo sara ye alingbi na wango so ayeke na aÉphésien 6:11, 12, so atene: “Ala yü aye ti bira kue so alondo na Nzapa . . . ndali ti so e yeke tiri . . . na asioni yingo.” Na popo ti aye ti bira ti yingo so a yeke wara tâ tënë, mbilimbili, nzoni tënë ti siriri, mabe nga na épée ti yingo so ayeke Mbeti ti Nzapa. Aye ti bira so alondo na Nzapa na ayeke ngangu mingi!

Ambeni kamarade ti Agboola na ambeni fami ti lo ake lo na ngoi so lo ke asarango ye ti akotara so andu sarango yorö. Ye oko, lo wara afini kamarade na Da ti Royaume ti aTémoin ti Jéhovah ti ndo so lo yeke dä, so amä na bê na ye so Bible afa.

Agboola ahinga fadeso awe so na yâ ti ngoi kete, Jéhovah ayeke zi aye ti sioni kue na ndo ti sese nga lo yeke zi ngangu kue ti asioni yingo. Na nda ni, lo yeke futi ala (Apocalypse 20:1, 2, 10). Nzapa ayeke zingo ande na ndo ti sese ge “ala kue so ayeke na yâ ti asende ti kuâ”. (Jean 5:28, 29). Na popo ti azo so, a yeke wara Abel, amolenge so Gbia Hérode afâ ala lani gi senge senge nga na ambeni zo kutu mingi so akui. Agboola ayeke na mabe so amolenge ti lo ti koli ota ayeke duti ande na popo ti azo so a yeke zingo ala. Azo ti mo so mo ye ala me so akui alingbi nga ti duti na popo ti azo so. Azo so a zingo ala ayeke fa ande biani so ala hinga ye pëpe na ndo ti ye so asi na ala ngbene ye na ngoi so ala kui juska na ngoi so a zingo ala, ala hinga kete pëpe tënë ti amatanga so a sara ni ndali ti ala.

Mo yeke na mbeni nda ti tënë pëpe ti sara mbeto ti azo so akui awe. Ye oko, mo lingbi ti ku na ngia ngoi so mo na azo so mo ye ala me so akui ayeke kiri ti wara tere. Ti laso, mo lingbi ti manda Bible ti kpengba mabe ti mo. Bungbi oko na azo so amä na bê na ye so Bible afa. Tongana mo tara gi kete ti sara yorö, zia lege ti sarango ni hio. Yü “aye ti bira kue so alondo na Nzapa” si asioni yingo alingbi pëpe ti sara sioni na mo (aÉphésien 6:11). A-Témoin ti Jéhovah ayeke duti ande na ngia ti mû maboko na mo. Ala yeke manda Bible na azo senge senge na lege ti buku Bible afa nyen biani?a

Agboola asara mbeto ti akuâ mbeni pëpe nga lo hinga tongana nyen ti ke asioni yingo. Lo tene: “Mbi hinga pëpe zo so asara lani si amolenge ti mbi ti koli ota akui. Me ngbene ye na ngoi so mbi yeke sara na Jéhovah, mbi wara amolenge mbasambala. Mbeni créature ti yingo ti sara sioni na ala ayeke dä pëpe.”

[Kete tënë na gbe ni]

a So aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.

[Foto na lembeti 31]

Caïn asara pëpe mbeto ti tene ita ti lo so akui awe akiri na peko ti sioni so lo sara na lo

[Foto na lembeti 32]

Agboola asara mbeto ti akuâ mbeni pëpe nga lo hinga tongana nyen ti ke asioni yingo

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo