“Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa”
“Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa na ngoi so ala yeke ku ti tene Seigneur ti e Jésus Christ asara nzoni bê na ala si ala wara fini ti lakue lakue.”—JUDE 21.
JÉHOVAH NZAPA afa ndoye ti lo na mbage ti e na alege mingi. Ye oko, ye so afa ahon atanga ni kue so Jéhovah aye e mingi ayeke ngere so Jésus afuta ti zi e. So lo ye e azo mingi asara si lo tokua même Molenge ti lo ti kui ndali ti e (Jean 3:16). Jéhovah asara lani ye so ndali ti so lo ye si e duti na fini teti lakue lakue, na lo ye nga si e bâ nzoni na lege ti ndoye ti lo teti lakue lakue.
2 Ye oko, a lingbi e bâ so nyen na nyen Jéhovah ayeke sara si e ngbâ na yâ ti ndoye ti lo atâa ye wa e soro ti sara? Ên-ën, ndali ti so Jude versê 21 amû wango atene: “Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa na ngoi so ala yeke ku ti tene Seigneur ti e Jésus Christ asara nzoni bê na ala si ala wara fini ti lakue lakue.” Tënë “zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa” aye ti fa so a hunda ti tene e sara mbeni ye. Tongaso, a hunda ti tene e sara nyen si e ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa?
A lingbi e sara nyen ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa?
3 E yeke wara kiringo tënë ti hundango tënë so na yâ ti atënë so Jésus atene na ndangba bï ti lo kozo si lo kui. Na ndangba bï ni so, lo tene: “Tongana ala bata acommandement ti mbi, ala yeke ngbâ na yâ ti ndoye ti mbi, tongana ti so mbi bata acommandement ti Babâ na mbi ngbâ na yâ ti ndoye ti lo.” (Jean 15:10). A yeke polele so Jésus abâ so batango acommandement ti Jéhovah ayeke kota ye so ayeke sara si Babâ ti lo angbâ ti bâ lo na nzoni lê. Ka tongana Molenge ti Nzapa so alingbi kue abâ ni tongaso, a lingbi e nga kue e bâ ni tongaso pëpe?
4 Kozoni kue, e fa so e ndoye Jéhovah tongana e mä yanga ti lo. Bazengele Jean afa ni na lege ti atënë so: “Ndoye ti Nzapa ayeke so: e bata acommandement ti lo; me acommandement ti lo ayeke ye so ane pëpe.” (1 Jean 5:3). A yeke tâ tënë so laso azo mingi aye pëpe ti mä yanga. Ye oko, bâ tënë so si: “Me acommandement ti lo ayeke ye so ane pëpe.” Jéhovah ayeke hunda na e pëpe ti sara mbeni ye so ahon ngangu ti e.
5 Bâ tapande so: Mo yeke hunda ande na mbeni kota kamarade ti mo ti yô mbeni kungba so mo hinga so ane ahon ngangu ti lo? Oko pëpe! Jéhovah ayeke na nzoni bê mingi ahon e azo, na lo hinga nzoni mingi ahon e aye so e lingbi ti sara nga na aye so e lingbi ti sara pëpe. Bible adë bê ti e so Jéhovah ‘adabe ti Lo so e yeke pupu-sese.’ (Ps. 103:14). Lo yeke hunda lâ oko pëpe na e ti sara mbeni ye so ahon ngangu ti e. Ni la, e yeke na mbeni nda ti tënë pëpe ti bâ so e lingbi pëpe ti bata acommandement ti Jéhovah. Me, e yeke bâ mango yanga tongana mbeni lege so azi na e ti fa na Babâ ti e ti yayu so e ndoye lo na bê ti e kue nga e ye ti ngbâ na yâ ti ndoye ti lo.
Mbeni kpengba matabisi so Jéhovah amû
6 Na yâ ti dunia ti laso so zo ahinga li ti lo na ni pëpe, a hunda ti tene e mû adesizion mingi so andu mango yanga ti Nzapa. E yeke hinga tongana nyen so adesizion so e mû ague oko na ye so bê ti Nzapa aye? Jéhovah amû na e mbeni matabisi so alingbi ti mû maboko na e mingi ti mä yanga. A yeke yingo-ti-hinga. Yingo-ti-hinga ayeke nyen? A yeke mbeni ngangu so e yeke na ni ti bâ nzoni asarango ye ti e, abango ndo ti e nga na aye so e soro ti sara. A yeke sara kua tongana mbeni wafango ngbanga so ayeke na yâ ti e na so ayeke mû lege na e ti bâ aye so e soro na yâ ti gigi ti e wala ti gbu li na ndo ti aye so e sara awe nga ti bâ wala aye ni so ayeke nzoni wala sioni, ayeke na lege ni wala ayeke na lege ni pëpe.—Diko aRomain 2:14, 15.
7 Na alege wa yingo-ti-hinga ti e alingbi ti mû maboko na e? Bâ tapande so: Mbeni zo ayeke fâ yâ ti benyama na gere. A suru lege dä pëpe nga mbeni ye ti fa lege na lo ayeke dä pëpe. Ye oko, lo ngbâ gi lakue ti gue na ndo so lo ye ti gue dä. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so mbeni zo so ahinga ndo ni ayeke na tere ti lo ti fa lege na lo. Tongana zo ti fango lege na lo ayeke dä pëpe, lo lingbi ti girisa lege. Legeoko nga, tongana fade azo ayeke na yingo-ti-hinga pëpe, ka ala yeke girisa lege mingi na ngoi so ala yeke gi ti mû adesizion na ndo ti anzoni sarango ye nga na aye so ayeke na lege ni ti tene zo asoro na yâ ti gigi ti lo.
8 Me tongana li ti zo so ayeke fa lege na mo aga kirikiri, lo lingbi ti fa na mo sioni lege. A yeke ye so alingbi ti si nga na yingo-ti-hinga. Ye wa ayeke si tongana e zia si anzara ti bê ti e si afa na e aye ti sarango ni? Tongana e sara gi aye so bê ti e wani aye, a lingbi ti sara si yingo-ti-hinga ti e asara kua nzoni pëpe. Bible awa e atene: “Bê ti zo ayeke na handa ahon mbeni ye kue na ayeke sioni mingi.” (Jér. 17:9; aProv. 4:23). Na ndo ni, tongana mo yeke dë gaba na zo so ayeke fa lege na mo wala mo ke ti mû lege so lo fa, na mo mû lege so mo bâ mo tene ayeke nzoni, mo lingbi ti girisa. Legeoko nga, fango lege ti Bible ayeke lakue tâ na lege ni. Me tongana e zia bê ti e pëpe na ndo ni, yingo-ti-hinga ti e alingbi pëpe ti mû maboko na e (Ps. 119:105). Ye ti mawa ni ayeke so azo mingi na yâ ti dunia so azia si anzara ti bê ti ala afa na ala aye ti sarango ni, na ala bi bê ti ala mingi pëpe wala kete pëpe na ndo ti akpengba-ndia ti Bible. (Diko aÉphésien 4:17-19.) Nda ni la atâa so azo ayeke na yingo-ti-hinga, azo mingi ayeke sara aye so ayeke sioni mingi.—1 Tim. 4:2.
9 A yeke nzoni e gi ti e ti sara ye tongaso lâ oko pëpe! Me, zia e ngbâ lakue ti zia si Bible afa ye na yingo-ti-hinga ti e si alingbi biani ti mû maboko na e nzoni. A lingbi e mä yingo-ti-hinga ti e so Bible afa ye nzoni na ni ahon ti zia si anzara ti bê ti e si afa na e aye so a lingbi e sara. Na oko ngoi ni, a yeke nzoni e gi ti bâ na nene ni yingo-ti-hinga ti aita ti e so e ye ala mingi. E yeke sara kue ti kpe ti sara aye so ayeke sara si ala pika gere ti ala; nga e girisa pëpe so yingo-ti-hinga ti mbeni ita alingbi ti zia lege na lo pëpe ti sara mbeni ye so yingo-ti-hinga ti e azia lege na e ti sara ni.—1 aCor. 8:12; 2 aCor. 4:2; 1 Pi. 3:16.
10 Zia e bâ fadeso aye ota so na yâ ni e lingbi ti fa so e ndoye Jéhovah na lege so e mä yanga ti lo. Ti tâ tënë ni, yingo-ti-hinga ti e ayeke sara mbeni ye na yâ ti aye so oko oko kue. Me a hunda ti tene kozoni kue akpengba-ndia na ndo ti nzoni sarango ye, so yingo apusu azo ti sû ni na yâ ti Bible, afa lege na ni. Aye ota so na yâ ni e lingbi ti fa so e ndoye Jéhovah na e mä yanga ti lo ayeke so: (1) E ndoye azo so Jéhovah andoye ala, (2) e ne azo so ayeke na komandema nga (3) e sara kue ti duti na saleté pëpe na lê ti Nzapa.
E ndoye azo so Jéhovah andoye ala
11 Kozoni kue, a lingbi e ndoye azo so Jéhovah andoye ala. Tongana a ndu tënë ti sarango kamarade, azo ayeke tongana mousse so ayeke nyon ngu ti ndo so a zia ni dä. Azo aye ka mingi ti sara ye tongana ti azo so angoro ala. Wasarango e ahinga nzoni mingi so e kue e yeke awasiokpari, na azo so e sara kamarade na ala alingbi ti mû maboko na e wala ti sara sioni na e. Ni la, lo mû na e wango ti ndara so: “Zo so atambela na awandara, fade lo ga wandara, me zo so aga ndeko ti awabuba, fade lo wara vundu dä.” (aProv. 13:20; 1 aCor. 15:33). Zo oko na popo ti e aye pëpe ti “wara vundu”. E oko oko kue e ye ti “ga wandara”. Mbeni zo ti sara si Jéhovah ayeke na ndara ahon ti kozo ayeke dä pëpe, nga mbeni zo alingbi pëpe ti pusu lo ti sara ye ti sioni. Atâa so kue, lo zia na e mbeni nzoni tapande na ndo ti tënë ti sarango kamarade. Gbu li kete: Azo wa so ayeke awasiokpari Jéhovah ayeda ti sara kamarade na ala?
12 Jéhovah atene so Abraham so ayeke na fini ândö ayeke ‘ndeko ti lo’, wala kamarade ti lo (És. 41:8). Tongana a ndu tënë ti dutingo be-ta-zo, ti sarango ye ti mbilimbili nga ti mango yanga, koli so ayeke mbeni nzoni tapande mingi, so ti tene lo yeke zo so ayeke na mabe na Nzapa (Jacq. 2:21-23). A yeke mara ti zo tongaso la Jéhovah asoro ti sara kamarade na lo. Lo yeke sara nga kamarade na mara ti azo tongaso laso. Tongana Jéhovah asoro ti sara kamarade na mara ti azo tongaso, a yeke kota ye biani ti tene e nga kue e soro akamarade ti e nzoni, na e tambela na azo so ayeke na ndara nga e ga zo ti ndara.
13 Nyen la alingbi ti mû maboko na mo ti soro anzoni kamarade? Bango atapande so ayeke na yâ ti Bible alingbi ti mû maboko mingi na mo. Tara ti bâ songo so atingbi Ruth na mama ti koli ti lo Naomi, so atingbi David na Jonathan wala so atingbi Timothée na Paul (Ruth 1:16, 17; 1 Sam. 23:16-18; aPhil. 2:19-22). Kpengba songo ti ala aluti na ndo ti mbeni kota nda ti tënë: ala kue aye Jéhovah na bê ti ala kue. Mo lingbi ti sara kamarade na azo so aye Jéhovah mingi tongana ti mo? Hinga biani so na yâ ti congrégation, mo yeke wara gbâ ti azo tongaso, so mo lingbi ti sara kamarade na ala. Mara ti akamarade tongaso ayeke pusu ande mo pëpe ti sara ye so Jéhovah ake. Me ala yeke mû maboko na mo ti mä yanga ti Jéhovah, ti maï na lege ti yingo nga ti lu ye ndali ti yingo. (Diko aGalate 6:7, 8.) Ala yeke mû maboko na mo ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa.
Ne azo so ayeke na komandema
14 Use ye so na yâ ni e lingbi ti fa so e ndoye Jéhovah andu tënë ti komandema. A lingbi e fa so e ne azo so ayeke na komandema. Ngbanga ti nyen ngoi na ngoi a yeke ngangu na e ti sara tongaso? Mbeni ndani ayeke so azo so ayeke na komandema ayeke awasiokpari. Na ndo ni, e nga kue e yeke awasiokpari. E yeke ka nduru ti sara kpengba-li.
15 Tongaso, mo lingbi ti hunda tere ti mo: ‘Teti so a yeke ngangu na e mingi ti ne azo so ayeke na komandema, ngbanga ti nyen a lingbi e sara ni?’ Kiringo tënë ni andu biani tënë ti zo so ayeke na droit ti komande dunia kue. Mo yeke soro ande zo wa ti duti gbia ti mo? Tongana e soro Jéhovah ti duti Kota Gbia ti e, a lingbi e ne komandema ti lo. Tongana e ne komandema ti lo pëpe, e lingbi ti tene biani so lo yeke Gbia ti e? Na ndo ni, mingi ni Jéhovah ayeke komande na lege ti awasiokpari so lo zia ala na ndo ti azo ti lo ti bâ lege ti ala. Tongana e sara kpengba-li na azo so, Jéhovah ayeke bâ ni tongana nyen?—Diko 1 aThessalonicien 5:12, 13.
16 Na tapande, na ngoi so azo ti Israël adiko tënë na gbe ti go ti ala na tere ti Moïse na ala sara kpengba-li na lo, Jéhovah abâ so ala sara aye so na lo la (Nom. 14:26, 27). Nzapa achangé pëpe. Tongana e sara kpengba-li na ala so Jéhovah amû na ala komandema, a fa so e sara kpengba-li na lo awe.
17 Bazengele Paul afa na e nzoni bango ndo so a yeke nzoni e duti na ni na mbage ti azo so ayeke mû li ni na yâ ti congrégation. Lo tene: “Ala mä yanga ti ala so ayeke mû li ni na popo ti ala na ala woko tere na gbe ti ala, teti azo so ayeke bâ ndo na ndo ti âme ti ala tongana azo so ayeke na tënë ti kiri na ni na Nzapa, si ala sara kua ti ala na ngia me na demango tere pëpe, teti ye ni ayeke sara ande nzoni na ala pëpe.” (aHéb. 13:17). Ti tâ tënë ni, a hunda ti tene e sara ngangu si e duti nduru ti mä yanga ti azo so amû li ni nga e woko tere ti e na gbe ti ala. Ye oko, girisa pëpe so e yeke sara kue ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa. A yeke biani nzoni ti tene e sara kue ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa!
Duti na saleté pëpe na lê ti Jéhovah
18 Ota ye so na yâ ni e yeke fa so e ndoye Jéhovah ayeke ti sara kue ti duti na saleté pëpe na lê ti lo. Mingi ni, ababâ na amama ayeke sara kua ngangu ti tene amolenge ti ala aduti na saleté pëpe. Ndali ti nyen? Mbeni ndani ayeke so dutingo na saleté pëpe ayeke kota ye ndali ti seni ti amolenge ni nga na nzoni duti ti ala. Na ndo ni, tongana molenge ayeke saleté pëpe, azo ayeke bâ sewa ni na nzoni lê, na a fa so babâ na mama ni aye lo na ayeke bâ lege ti lo nzoni. Ndali ti anda ti tënë tongaso, Jéhovah aye si e duti na saleté pëpe. Lo hinga so sarango tongaso ayeke kota ye teti nzoni duti ti e. Babâ ti e ti yayu ahinga nga so tongana e duti na saleté pëpe, a yeke sara si azo agonda lo. Dutingo na saleté pëpe ayeke kota ye mingi ndali ti so a lingbi ti pusu azo ti voro Nzapa so e yeke voro lo teti so ala yeke bâ so e yeke ti e nde mingi na gbâ ti azo ti dunia so, so aye abuba dä mingi.
19 Na yâ ti aye wa a hunda ti tene e duti na saleté pëpe? Na yâ ti aye kue. Na Israël ti giriri, Jéhovah afa na azo ti lo polele so a yeke kota ye ti tene ala duti na saleté pëpe na lege ti mitele (Lév. 15:31). Ndia ti Moïse asara tënë na ndo ti aye tongana zingo azende, sukulango ata nga na sukulango maboko, gere nga na bongo (Ex. 30:17-21; Lév. 11:32; Nom. 19:17-20; Deut. 23:13, 14). Jéhovah adabe ti azo ti lo, Israël, so lo yeke “nzoni-kue,” so ti tene lo yeke na sioni kete pëpe. Nzapa ayeke nzoni-kue; a lingbi awakua ti lo aduti nga nzoni-kue.—Diko Lévitique 11:44, 45.
20 Tongaso, a yeke nzoni ti tene yâ ti bê ti e nga tere ti e aduti na saleté pëpe. E yeke sara kue ti gbu li gi na ndo ti anzoni ye. E yeke gi lakue ti sara ye ague oko na akpengba-ndia ti Jéhovah na ndo ti nzoni sarango ye, atâa so sarango ye ti azo so angoro e abuba mingi na ndo ti tënë ti bungbingo ti koli na wali. Kota ahon so, e yeke sara kue si mbeni ye abuba vorongo ti e pëpe na lege so e yeke kpe aye kue so andu abungbi ti vorongo nzapa ti wataka. E yeke bata lakue na li wango so e wara na Ésaïe 52:11, so atene: “I sigigi, i sigigi, i sigigi na ndo so, i ndu ye ti sioni oko pëpe.” Laso nga, e yeke duti na sioni oko pëpe na lege ti yingo na lege so e yeke kpe aye kue so andu abungbi ti vorongo nzapa ti wataka. Nda ni la e yeke sara hange si e mû mbage pëpe na yâ ti amatanga ti abungbi ti vorongo nzapa ti wataka nga na ambeni matanga so azo mingi ayeke sara. A yeke tâ tënë so ti ngbâ ti duti na sioni oko pëpe ayeke kete ye pëpe. Me awakua ti Jéhovah ayeke sara ngangu ti ngbâ ti duti na sioni oko pëpe ndali ti so sarango tongaso ayeke mû maboko na ala ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa.
21 Jéhovah aye si e ngbâ na yâ ti ndoye ti lo teti lakue lakue. Me e oko oko kue, a yeke nzoni e sara ye kue so e lingbi ti sara ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa. E lingbi ti sara ni tongana e mû tapande ti Jésus nga tongana e fa na Nzapa so e ndoye lo na lege so e bata acommandement ti lo. Tongana e sara tongaso, a yeke sara si e hinga biani so mbeni ye oko “alingbi ande pëpe ti kangbi e na ndoye ti Nzapa so ayeke na yâ ti Christ Jésus Seigneur ti e.”—aRom. 8:38, 39.
Mo dabe ti mo na ni?
• Tongana nyen yingo-ti-hinga ti e alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa?
• Ngbanga ti nyen a yeke nzoni e ndoye azo so Jéhovah andoye ala?
• Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti ne azo so ayeke na komandema?
• Dutingo na saleté pëpe ayeke kota ye mingi na lê ti awakua ti Jéhovah?
[Ahundango tënë ti manda na ye]
1, 2. Jéhovah afa ndoye ti lo na mbage ti e tongana nyen? E hinga tongana nyen so Jéhovah ayeke forcé e pëpe ti ngbâ na yâ ti ndoye ti lo atâa ye wa e soro ti sara?
3. Ye wa Jésus afa so ayeke kota ye so ayeke sara si lo ngbâ na yâ ti ndoye ti Babâ ti lo?
4, 5. (a) Kozo lege so e lingbi ti fa so e ye Jéhovah ayeke so wa? (b) Ngbanga ti nyen e yeke na mbeni nda ti tënë pëpe ti bâ so e lingbi pëpe ti bata acommandement ti Jéhovah?
6, 7. (a) Yingo-ti-hinga ayeke nyen? (b) Fa tongana nyen yingo-ti-hinga alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa.
8, 9. (a) Ye wa alingbi ti si na yingo-ti-hinga ti e? (b) E lingbi ti sara nyen si yingo-ti-hinga ti e amû maboko biani na e?
10. Aye ota wa so andu fini ti zo e yeke bâ ni fadeso?
11. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni e ndoye azo so Jéhovah andoye ala?
12. Mara ti azo wa la Jéhovah asoro ti sara kamarade na ala?
13. Tongana a ndu tënë ti sorongo akamarade, nyen la alingbi ti mû maboko na e ti soro ye nzoni?
14. Aye wa asara si a yeke ka ngangu na e ti ne azo so ayeke na komandema?
15, 16. (a) Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene e ne azo so Jéhovah azia ala na ndo ti azo ti lo? (b) Lege so Jéhovah abâ lani na kpengba-li so azo ti Israël asara na Moïse afa na e kpengba ye wa?
17. A yeke nzoni e gi ti duti na bango ndo wa na mbage ti azo so ayeke mû li ni na yâ ti congrégation?
18. Ngbanga ti nyen Jéhovah aye si e duti na saleté pëpe?
19. E hinga tongana nyen so a yeke kota ye ti duti na saleté pëpe na lege ti mitele?
20. Na yâ ti aye wa a yeke nzoni e duti na saleté pëpe?
21. E lingbi ti sara nyen ti hinga biani so e yeke ngbâ ande na yâ ti ndoye ti Nzapa?
[Encadré/Foto na lembeti 28]
MBENI MBETI SO AMAÏ NZONI SARANGO YE
Na ngoi ti kota bungbi ti district 2008/2009, a sigigi na mbeni buku ti lembeti 224 so li ti tënë ni ayeke “Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa”. A sigigi na fini buku so ngbanga ti nyen? A sigigi na ni ti mû maboko na aChrétien ti hinga akpengba-ndia ti Jéhovah na ti ndoye ni; buku so aluti mingi na ndo ti sarango ye ti aChrétien. Tongana e manda buku “Zia ala ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa” nzoni, a yeke sara si e yeke duti na kite pëpe so ti sara ye laso alingbi na akpengba-ndia ti Jéhovah ayeke nzoni mingi nga ayeke gue na e ti wara fini ti lakue lakue.
A leke nga buku so ti mû maboko na e ti bâ so ti mä yanga ti Jéhovah ayeke mbeni nengo ye pëpe. Me, a yeke mbeni ye so na yâ ni e fa na Jéhovah so e ndoye lo mingi. Ni la, buku so ayeke pusu e ande ti hunda tere ti e na tënë so: ‘Mbi mä yanga ti Jéhovah ngbanga ti nyen?’
Tongana azo adö ndoye ti Jéhovah azia, mingi ni a yeke ngbanga ti so ala sara mbeni ye so ayeke nzoni pëpe, me pëpe ndali ti mbeni tënë ti mabe. Ni la, a yeke biani kota ye mingi ti tene e kono ndoye ti e na mbage ti andia nga na akpengba-ndia ti Jéhovah so ayeke fa lege na e lâ oko oko! Zia si fini buku so amû maboko na angasangbaga ti Jéhovah na ndo ti sese mobimba ti luti ngangu ndali ti ye so ayeke nzoni, ti fa so Satan ayeke zo ti mvene nga, mingi ahon so, ti ngbâ na yâ ti ndoye ti Nzapa!—Jude 21.
[Foto na lembeti 28]
“ZIA ALA NGBÂ NA YÂ TI NDOYE TI NZAPA”