Bâ nzoni na lege ti Gbia so yingo ti Nzapa afa lege na lo!
“Yingo ti L’Éternel aduti na ndo Lo.”—ÉS. 11:2.
1. Ambeni zo atene nyen ti fa gingo bê ti ala na ndo ti akpale ti dunia?
NA NGU 2006, Stephen Hawking, mbeni wandara, ahunda tënë so: “Na yâ ti dunia so aye ti poroso na dutingo ti azo aga kirikiri, nga so aye so angoro e tongana ngu na gbako abuba mingi, zo ayeke ngbâ ande na fini na yâ ti angu 100 so ayeke ga la?” Mbeni mbeti-sango (New Statesman) atene: “E hunzi yere pëpe na e ga nga na siriri na yâ ti dunia so pëpe. Me nde na so, ye ni akpa mo bâ mo tene e sara ye so ague tâ gi nde na ni. Mo bâ mo tene azo asara ye oko pëpe, andâ e tara aye nde nde nga na mara ti angorogbia nde nde: communisme, capitalisme, Bungbi ti Amara, kangango lege na anene lê ti ngombe nga na ambeni ye nde mingi tongaso. E tiri ‘abira mingi ti tene e hunzi bira’ ndali ti so e pensé so e hinga lege ti sara si bira ahunzi.”
2. Nyen la Jéhovah ayeke sara na yâ ti ngoi kete ti fa so lo la lo yeke na droit ti komande sese?
2 Bê ti aTémoin ti Jéhovah adö pëpe ti mä mara ti atënë tongaso. Bible atene na e so a leke zo ti fa lege na tere ti lo wani pëpe (Jér. 10:23). Jéhovah lo oko la ayeke na droit ti komande na ndo ti e. Ni la, lo yeke na droit ti lu ndia teti e, ti fa na e ye so a yeke nzoni ti sara na yâ ti fini ti e nga ti fa na e tongana nyen ti si na ye ni so. Na ndo ni, lo ga nduru awe ti sara kusala na droit ti lo so ti futi ngorogbia ti azo so asara aye kue gbä. Na oko ngoi ni, lo yeke futi azo kue so ake droit ti lo ti komande na so ayeke sara si azo aduti ngbâa ti siokpari nga na ti Satan Zabolo, “nzapa ti aye ti ngoi so”.—2 aCor. 4:4.
3. Tënë wa Ésaïe atene kozoni awe na ndo ti Messie ni?
3 Na yâ ti fini dunia, Jéhovah ayeke komande na ndoye na ndo ti azo na lege ti Royaume ti Messie (Dan. 7:13, 14). Prophète Ésaïe atene atënë so na ndo ti Gbia ti Royaume so: “Fade Kete Keke aton na nduru keke ti Isaï, fade Kete Keke asigigi na gere ti lo na alë. Na fade Yingo ti L’Éternel aduti na ndo Lo, yingo ti ndara na ti hingango nda ti ye, yingo ti wango tënë na ti ngangu, yingo ti hingango ye na ti kpengo mbeto ti L’Éternel.” (És. 11:1, 2). Na lege wa yingo vulu ti Nzapa amû ngangu na ‘Kete Keke so aton na nduru keke ti Isaï,’ Jésus Christ, ti komande na ndo ti azo? Aye ti nzoni wa komandema ti lo ayeke ga na ni? A lingbi e sara nyen ti wara aye ti nzoni so?
Nzapa amû ngangu na Jésus ti komande
4-6. Kpengba hingango ye wa ayeke mû lege na Jésus ti sara kusala tongana Gbia, Kota Prêtre nga Juge so asara ye na ndara na so abâ mawa ti zo?
4 Jéhovah aye si yeke yeke azo ti lo aga azo so alingbi kue na gbe ti komandema ti mbeni Gbia so asara ye na ndara nga na bango mawa ti zo, so ayeke Kota Prêtre nga Juge. A yeke ndali ni la Nzapa asoro Jésus Christ so lo mû maboko na lo na lege ti yingo vulu ti sara akpengba kusala so. Bâ ambeni raison so afa so Jésus ayeke sara ande kusala so Nzapa amû na lo so nzoni mingi.
5 Jésus ahinga Nzapa nzoni mingi ahon tanga ti azo kue. Oko Molenge so ahinga Babâ ti lo nzoni mingi ahon tanga ti azo kue. Lo ninga na tere ti lo angu kutu mingi mingi. Na yâ ti ngoi ni so, Jésus amanda ye mingi na ndo ti Jéhovah ndani la si a tene so “lo yeke image ti Nzapa so lê abâ pëpe”. (aCol. 1:15). Jésus lo wani atene: “Zo so abâ mbi abâ nga Babâ awe.”—Jean 14:9.
6 Na peko ti Jéhovah a yeke Jésus la ahinga ye nzoni mingi na ndo ti aye kue so Nzapa acréé so na popo ni a yeke wara nga azo. A-Colossien 1:16, 17 atene: “A yeke na lege ti lo [Molenge ti Nzapa] si a sara tanga ti aye kue na yayu nga na ndo ti sese, aye so lê abâ nga na aye so lê abâ pëpe . . . Nga, lo yeke kozo na tanga ti aye kue na a yeke na lege ti lo si tanga ti aye kue abâ gigi.” Gbu li kete! Jésus so ayeke “wakode” ti Nzapa amû mbage na yâ ti aye kue so Nzapa acréé. Tongaso, lo hinga anzene nzene ye kue na ndo ti aye so ayeke na yâ ti dunia. Biani, Christ ayeke ndara so a sara tënë ti lo tongana zo!—aProv. 8:12, 22, 30, 31.
7, 8. Yingo ti Nzapa amû lani maboko na Jésus tongana nyen na yâ ti kusala ti lo?
7 A soro Jésus na lege ti yingo vulu ti Nzapa. Jésus atene: “Yingo ti Jéhovah ayeke na ndo ti mbi, ngbanga ti so lo soro mbi ti fa nzoni tënë na awayere. Lo tokua mbi ti fa na azo so a mû ala na ngbâa tënë ti zingo ala, ti fa na awaziba so ala yeke kiri ande ti bâ ndo, ti zi azo so awoko ngbanga ti so a sara ngangu na ala, si ala gue, ti fa tënë ti ngoi so Jéhovah ayeke sara nzoni na azo.” (Luc 4:18, 19). A yeke mo bâ mo tene na ngoi so Jésus awara batême, yingo vulu adabe ti lo na aye so lo manda na ngoi so lo yeke lani na yayu kozoni si lo ga na sese. Na popo ti aye ni so a yeke wara ye so Nzapa aku na mbage ti lo ti sara na ngoi ti kusala ti lo na sese tongana Messie.—Diko Ésaïe 42:1; Luc 3:21, 22; Jean 12:50.
8 Teti so yingo vulu amû ngangu na lo nga so lo yeke zo so alingbi kue, Jésus ayeke lani koli so ahon tanga ti azo kue nga lo yeke kota Wafango ye so mbeni zo ti lingbi na lo ayeke pëpe. Li ti azo so ayeke mä lo lani “akpe ngbanga ti kode ti fango ye ti lo”. (Mat. 7:28). A yeke ngbanga ti so Jésus andu ye so ayeke na gunda ti akpale ti azo: siokpari nga ala hinga ye na ndo ti Nzapa nzoni pëpe. Lo yeke nga lani na ngangu ti bâ ye so ayeke na yâ ti bê ti azo na ti sara ye na ala alingbi na ni.—Mat. 9:4; Jean 1:47.
9. Tongana nyen gbungo li na ndo ti aye so Jésus abâ wala so asi na lo na sese asara si mo ye mingi ti tene lo la lo komande?
9 Lo duti lani na fini na ndo ti sese tongana zo. Aye so lo bâ wala so asi na lo lani na ndo ti sese nga so lo duti nduru na azo so alingbi kue pëpe asara si Jésus alingbi biani ti komande tongana Gbia. Bazengele Paul atene: “A lingbi [Jésus a]ga tongana ‘aita’ ti lo na yâ ti aye kue, tongaso si lo lingbi ti duti mbeni kota prêtre so ahinga ti sara nzoni bê na zo nga so ayeke be-ta-zo na yâ ti aye so abâ Nzapa, si lo mû sandaga so amû lege ti leke songo na popo ti zo na Nzapa, sandaga ndali ti asiokpari ti azo. Ni la, teti so lo wani lo bâ pasi na ngoi so lo yeke na yâ ti tara, lo lingbi nga ti mû maboko na ala so ayeke na yâ ti tara.” (aHéb. 2:17, 18). Teti so Jésus ahon “na yâ ti tara,” lo lingbi ti bâ mawa ti azo so ayeke na yâ ti tara. Na ngoi ti kusala ti Jésus na sese ge, a bâ lani polele so lo yeke bâ mawa ti azo. Azo ti kobela, azo so mbeni ye ti tere ti ala abuba, azo so amba ti ala ayeke sara pasi na ala na même amolenge, ala kue ayeke na ngia ti ga nduru na lo (Marc 5:22-24, 38-42; 10:14-16). Azo so ayeke lani na tâ be-ti-molenge nga na ala so aye ti hinga ye na ndo ti Nzapa aga nga nduru na lo. Me azo ti baba, azo ti wuma nga na azo so ‘ayeke na ndoye ti Nzapa na yâ ti bê ti ala pëpe’ ake lo nga ala kanga lege na lo.—Jean 5:40-42; 11:47-53.
10. Kota ye wa Jésus asara so afa so lo ye e azo?
10 Jésus amû fini ti lo ndali ti e. Peut-être mbeni kota ye so afa so mbeni mokonzi ti lingbi na Jésus ayeke dä pëpe ayeke so lo yeda ti kui ndali ti e. (Diko Psaume 40:7-11.) Christ atene: “Tongana mbeni zo akä âme ti lo na kuâ ndali ti akamarade ti lo, mbeni ndoye ti hon so ayeke dä pëpe.” (Jean 15:13). Jésus ayeke pëpe tongana amokonzi ti dunia so, so mingi ni aga azo ti mosoro na lege ti aye so ala gbu na maboko ti azo so ala komande na ndo ti ala. Lo mû fini ti lo wani ndali ti azo.—Mat. 20:28.
A mû ngangu na Jésus ti sara si azo abâ nzoni na lege ti sandaga ti lo
11. Ngbanga ti nyen e lingbi ti zia bê ti e kue na Jésus tongana Zo ti zingo e?
11 A yeke tâ na lege ni so Jésus la ayeke mû li ni ti sara kusala tongana Kota Prêtre ti tene e bâ nzoni na lege ti sandaga ti lo! Na ngoi ti kusala ti lo ge na sese, Jésus afa lani kete yanga ti ye so lo yeke sara ande tongana Zo ti zingo azo na ngoi ti Komandema ti lo ti Ngu Saki Oko. Tongana e ngbâ be-ta-zo e yeke bâ nzoni dä. Lo sava azo ti kobela na ala so mbeni ye ti tere ti ala abuba, lo zingo akuâ, lo mû kobe na gbâ ti azo, lo yeke même na ngangu na ndo ti aye tongana pupu nga na ngu (Mat. 8:26; 14:14-21; Luc 7:14, 15). Na ndo ni, lo sara aye so lani ti gboto lê ti azo na ndo ti komandema nga na ngangu ti lo pëpe, me ti fa so lo bâ mawa ti azo nga lo ndoye ala. Lo tene na mbeni zo ti buruma so ahunda na lo ti zi kobela na tere ti lo lo tene: “Mbi ye.” (Marc 1:40, 41). Jésus ayeke bâ ande mawa ti azo legeoko tongaso na ngoi ti Komandema ti lo ti Ngu Saki Oko, me ti so lo yeke sara ni na ndo ti sese kue.
12. Ésaïe 11:9 ayeke ga ande tâ tënë tongana nyen?
12 Christ na azo so ayeke komande legeoko na lo ayeke ngbâ ande ti sara kusala so Jésus ato nda ni a sara angu 2000 tongaso awe, so ayeke kusala ti fango ye na azo na ndo ti Nzapa. Ye so ayeke sara si atënë so ayeke na Ésaïe 11:9 ayeke ga ande tâ tënë. Versê ni atene: “Fade sese ni asi na ndara ti L’Éternel, legeoko tongana kota ngu ti ingo asi na ngu.” Kite ayeke pëpe so a yeke fa nga ande na zo tongana nyen ti bâ lege ti sese nga na anyama mingi mingi so ayeke na ndo ni legeoko tongana ti so Nzapa amû yanga lani na Adam ti sara ni. Na hunzingo ti ngu 1000, ye so Nzapa aye na tongo nda ni, so lo sara tënë ni na Genèse 1:28 ayeke ga tâ tënë. Nga a yeke hunzi ande kue kue kue ti sara kusala na ngere so a futa ti zi na azo.
A mû ngangu na lo ti fâ ngbanga
13. Tongana nyen Jésus afa lani so lo ndoye mbilimbili?
13 Christ ayeke lo so “Nzapa azia lo wafango ngbanga ti azo so ayeke na fini nga na ti akuâ.” (Kus. 10:42). Bê ti e adë ti hinga so Jésus ayeke yeda na ye ti likisi pëpe, teti so mbilimbili nga na dutingo be-ta-zo ayeke tongana ceinture so lo kanga ngangu na gbe ti yâ ti lo (És. 11:5). Lo fa lani so lo ke sarango bê ti ye, handango lê ti zo nga na ambeni ye ti sioni. Lo zingo na azo so asara sanka ti amba ti ala so ayeke bâ pasi (Mat. 23:1-8, 25-28; Marc 3:5). Na ndo ni, ye so gi lê ti zo la abâ ahanda lo pëpe “teti lo wani lo hinga ye so ayeke na yâ ti bê ti zo.”—Jean 2:25.
14. Na lege wa Jésus ayeke fa laso so lo ndoye mbilimbili nga na fango ngbanga ti mbilimbili? A yeke nzoni e hunda tere ti e na tënë wa?
14 Jésus ayeke ngbâ ti ndoye sarango ye ti mbilimbili nga na fango ngbanga ti mbilimbili na lege so lo yeke bâ ndo na ndo ti kota kusala ti fango tënë nga na ti fango ye na azo so ahon atanga ni kue na yâ ti mbaï. Mbeni zo wala mbeni ngorogbia wala mbeni sioni yingo alingbi pëpe ti kanga lege ti tene a sara kusala so tongana ti so Nzapa aye. Ni la, e hinga na bê ti e kue so na peko ti Harmaguédon, fango ngbanga ti mbilimbili ayeke mû ande ndo kue. (Diko Ésaïe 11:4; Matthieu 16:27.) Hunda tere ti mo: ‘Na fango tënë mbi yeke bâ azo tongana ti so Jésus abâ na ala? Mbi yeke sara na Jéhovah na ngangu ti mbi kue atâa tongana seni ti mbi wala dutingo ti mbi amû lege na mbi pëpe ti sara ye so mbi lingbi ti sara?’
15. Ye wa tongana e bata na li ti e ayeke mû maboko na e ti sara na Nzapa na ngangu ti e kue?
15 E yeke wara ngangu ti sara na Nzapa na âme ti e kue tongana e bata na li ti e so fango tënë ayeke kusala so alondo na Nzapa. Lo la lo mû yanga ti tene a sara ni; na lege ti Molenge ti lo, lo yeke bâ ndo na ndo ti kusala ni; nga na lege ti yingo vulu, lo yeke mû ngangu na azo so ayeke sara kusala ni. Mo bâ na nene ni pasa so mo yeke na ni ti sara kusala maboko na maboko na Nzapa nga na Molenge ti lo so yingo ti lo afa lege na lo? A yeke gi Jéhovah la apusu azo ahon kutu mbasambala so azo abâ mingi ti ala tongana azo so “amanda mbeti pëpe na ala yeke asenge zo” ti fa tënë ti Royaume na azo na yâ ti akodoro 236.—Kus. 4:13.
Gi ti wara ye ti nzoni na lege ti Christ
16. Genèse 22:18 atene nyen na ndo ti tënë nzoni ti Nzapa?
16 Jéhovah atene na Abraham atene: “Na yâ ahale ti mo fade amara kue ti sese awara tënë nzoni, teti mo mä yanga ti Mbi.” (Gen. 22:18). Ye so aye ti fa so azo so abâ sarango kusala na Nzapa nga na Molenge ti lo tongana mbeni ye ti gonda ayeke ku kungo ti wara aye ti nzoni so Messie so ayeke Ngongoa ni ayeke ga na ni. Laso, ala yeke sara kusala ti Nzapa mingi na beku ti wara aye ti nzoni ni so.
17, 18. Ye wa Jéhovah amû zendo ni na Deutéronome 28:2? Ye so aye ti tene nyen teti e?
17 Mbeni lâ Nzapa atene na ahale ti Abraham, amolenge ti Israël, lo tene: “Fade nzoye so kue [so a fa na yâ ti mbele ti Ndia] azu na ndo mo na aga ye ti mo, tongana mo [“ngbâ ti,” FD] mä yanga ti L’Éternel Nzapa ti mo.” (Deut. 28:2). A lingbi ti tene oko tënë so na awakua ti Nzapa laso. Tongana mo ye ti wara tënë nzoni ti Jéhovah, a lingbi mo “ngbâ ti mä yanga” ti lo. Tongana mo sara ni, aye ti nzoni so lo sara tënë ni ayeke ‘zu na ndo mo na aga ye ti mo’. Me ti “mä yanga” aye ti tene nyen?
18 Tongana e mä yanga e yeke bâ na nene ni aye so a sara tënë ni na yâ ti Bible nga kobe ti yingo so Nzapa ayeke mû na e (Mat. 24:45). A ye nga ti tene ti mä yanga ti Nzapa nga na Molenge ti lo. Jésus atene: “A yeke pëpe zo kue so atene na mbi, ‘Seigneur, Seigneur,’ si ayeke lï ande na yâ ti royaume ti yayu. Me zo so asara ye so bê ti Babâ ti mbi so ayeke na yayu aye si ayeke lï ande.” (Mat. 7:21). Mango yanga ti Nzapa aye ti tene ti duti nduru ti yeda na ye so Nzapa azia na sese so ayeke congrégation ti aChrétien nga na a-ancien so a soro ala, ‘akoli so a mû ala tongana amatabisi.’—aÉph. 4:8.
19. Tongana e ye ti wara ye ti nzoni, a lingbi e sara nyen?
19 Na popo ti ‘akoli so a mû ala tongana amatabisi’ a yeke wara amembre ti Bebungbi so ayeke sara kusala na iri ti congrégation ti aChrétien kue (Kus. 15:2, 6). Na ngoi ti kota ye ti vundu so ayeke ga, a yeke fâ ngbanga na ndo ti e alingbi na sarango ye ti e na mbage ti aita ti Christ so a soro ala na lege ti yingo (Mat. 25:34-40). Tongaso, mbeni ye so e lingbi ti sara ti wara ye ti nzoni ayeke ti mû maboko lakue na azo so Nzapa asoro ala na lege ti yingo.
20. (a) Kozo kusala ti ‘akoli so a mû ala tongana amatabisi’ ayeke ti sara nyen? (b) Na lege wa e yeke fa so e bâ aita so na nene ni?
20 ‘Akoli so a mû ala tongana amatabisi’ andu nga amembre ti Comité ti Filiale, asurveillant so ague na ndo nde nde, a-ancien ti congrégation; a soro ala kue na lege ti yingo vulu (Kus. 20:28). Kozo kusala ti ala ayeke ti kpengba awakua ti Nzapa ‘juska zo kue aga oko na yâ ti mabe nga na yâ ti tâ hingango ye na ndo ti Molenge ti Nzapa, ti ga tongana mbeni koli so akpengba kue awe, ti yo ti lingbi na yongo so Christ ayo na ni kue’. (aÉph. 4:13). A yeke tâ tënë so ala kue ayeke awasiokpari tongana e. Me tongana e mä yanga ti ala na yâ ti kusala ti berger so ala sara na ndoye, e yeke wara ye ti nzoni.—aHéb. 13:7, 17.
21. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti mä yanga ti Molenge ti Nzapa?
21 Christ aga nduru awe ti londo na tere ti sioni dunia ti Satan. Na ngoi ni, fini ti e ayeke duti ande na maboko ti Jésus ndali ti so lo la Nzapa amû yanga na lo ti gue na “azo mingi mingi” so a sara tënë ti ala kozoni awe na “ali ti ngu so ayeke mû fini na zo”. (Apoc. 7:9, 16, 17). Ni la, zia e sara kue ti woko tere ti e na gbe ti Gbia so yingo ti Jéhovah afa lege na lo nga e kiri singila na lo.
Aversê so ge afa nyen na mo?
• Ésaïe 11:1-5.
• Kusala 10:42.
• Genèse 22:18.
[Foto na lembeti 25]
A bâ polele so Jésus ayeke bâ mawa ti zo na ngoi so lo zingo molenge ti Jaïrus ti wali