Aye so ayeke gue ngbii ti si na futingo ti dunia so
“Ala yeke na yâ ti bingo pëpe, si lango ni so anzi ala nzingo tongana ti so kota lâ ayeke nzi azo ti nzi.”—1 ATHES. 5:4.
MO LINGBI TI FA NI?
Aye wa so lê ade abâ pëpe a sara tënë ni na yâ ti aversê so?
1. Nyen la ayeke mû maboko na e ti lango pëpe nga ti gbu ngangu na yâ ti atara?
NA YÂ ti ngoi kete ambeni kota ye ayeke si na ndo ti sese. Aprophétie ti Bible so aga tâ tënë afa so ye ni ayeke tongaso. Ni la a lingbi e lango pëpe. Nyen la ayeke mû maboko na e si e lango pëpe? Bazengele Paul awa e ti “zia lê ti e . . . na ndo ti aye so lê ayeke bâ pëpe.” Tâ tënë, a lingbi e girisa pëpe futa ti e so ayeke fini ti lakue lakue, atâa ayeke na yayu wala na sese. Atënë so angoro atënë ti Paul so afa so lo yeke wa lani amba ti lo aChrétien ti zia si lê ti ala angbâ gi na ndo ti aye ti nzoni so ala yeke wara tongana ala ngbâ be-ta-zo. Sarango tongaso ayeke mû nga maboko na ala ti gbu ngangu na yâ ti atara nga na sarango ngangu na zo.—2 aCor. 4:8, 9, 16-18; 5:7.
2. (a) Nyen la a lingbi e sara ti ngbâ ti gbu beku ti e ngangu? (b) Nyen la e yeke bâ na yâ ti article so nga na ti peko?
2 Mbeni kpengba ye ayeke na yâ ti wango ti Paul so: Tongana e ye ti ngbâ ti gbu beku ti e ngangu, a lingbi lê ti e angbâ pëpe na ndo ti aye so lê ayeke bâ. A lingbi lê ti e aluti na ndo ti akota ye so ade lê abâ pëpe (aHéb. 11:1; 12:1, 2). Na yâ ti article so nga na ti peko e yeke sara tënë na ndo ti aye bale-oko so ayeke si ande na so kamba ayeke na popo ni na beku ti e ti fini ti lakue lakue.
NYEN LA AYEKE SI ANGOI KETE KOZO NA FUTINGO TI DUNIA SO?
3. (a) Ye wa ayeke si ande so a sara tënë ni na 1 aThessalonicien 5:2, 3? (b) Nyen la akota zo ti poroso ayeke sara ande nga azo wa la alingbi ti mû peko ti ala?
3 Na yâ ti kozo mbeti so Paul atokua na aThessalonicien, lo fa mbeni ye so ayeke si na yâ ti ngoi so ayeke ga. (Diko 1 aThessalonicien 5:2, 3.) Lo gboto lê na ndo ti “lâ ti Jéhovah”. Ge, “lâ ti Jéhovah” aye ti sara tënë ti ngoi so ayeke to nda ni ande na futingo abungbi ti vorongo nzapa ti wataka na ayeke hunzi na bira ti Harmaguédon. Me ngoi kete kozoni si lâ ti Jéhovah ato nda ni, agbia ti sese ayeke tene ande, “Siriri na nzoni duti ayeke dä!” Ye so alingbi ti duti mbeni ye oko wala mbeni molongo ti aye. Amara alingbi ti pensé so ala ga nduru awe ti leke ambeni kota kpale ti ala. Ka ti akota zo ti abungbi ti nzapa? Ala nga kue ayeke mbage ti dunia ni, tongaso ala nga kue alingbi ti mû peko ti akota zo ti poroso (Apoc. 17:1, 2). Na sarango tongaso, akota zo ti abungbi ti nzapa ayeke sara ye tongana aprophète ti wataka ti kodoro ti Juda ti giriri. Jéhovah asara tënë ti ala, lo tene: “Ala tene, Siriri, siriri. Me siriri ayeke pëpe.”—Jér. 6:14; 23:16, 17.
4. Nde na tanga ti azo, aye wa e gbu nda ni?
4 Atâa azo wa la ayeke tene ande “Siriri na nzoni duti ayeke dä!”, ye ni so ayeke fa ande so lâ ti Jéhovah ato nda ni awe. Ni la Paul atene: “Aita, ala yeke na yâ ti bingo pëpe, si lango ni so anzi ala nzingo tongana ti so kota lâ ayeke nzi azo ti nzi, teti ala kue ayeke amolenge ti lumière.” (1 aThes. 5:4, 5). Nde na tanga ti azo, e gbu nda ti aye so ayeke si laso, so Bible afa ni. Ka ti prophétie so atene azo ayeke tene “Siriri na nzoni duti ayeke dä!”, a yeke ga ande tâ tënë tongana nyen? A lingbi e ku e bâ ye so ayeke si. Tongaso, “zia lê ti e angbâ na zingo ni na e zia li ti e kpô.”—1 aThes. 5:6; Soph. 3:8.
“GBIA-WALI” SO AHANDA TERE TI LO
5. (a) “Kota ye ti vundu” ayeke to nda ni ande tongana nyen? (b) Nyen la “gbia-wali” ahanda tere ti lo dä?
5 Mbeni ye wa so ade lê abâ pëpe ayeke si ande na pekoni? Paul atene: “Na ngoi so azo ni ayeke tene: ‘Siriri na nzoni duti ayeke dä!’ mo ye ti bâ, futingo ayeke ga gi hio tongaso na ndo ti ala.” ‘Futingo so ayeke ga gi hio tongaso’ ayeke to nda ni na bira so azo ayeke sara na “Babylone, Ngangu gbata,” abungbi ti vorongo nzapa ti wataka kue, so a hinga nga lo tongana “wali-ndumba”. (Apoc. 17:5, 6, 15). Bira so azo ayeke sara ande na abungbi ti vorongo nzapa ti wataka kue, même na aChrétien ti wataka, la ayeke duti tongo nda ti “kota ye ti vundu”. (Mat. 24:21; 2 aThes. 2:8). Azo mingi ayeke ku tere ti ala na ni ape. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so juska ti si na ngoi ni so, wali-ndumba ni ayeke bâ tere ti lo tongana mbeni “gbia-wali” so ayeke ‘duti ande na yâ ti mua lâ oko pëpe.’ Me gi hio tongaso lo yeke bâ so lo handa tere ti lo, lo yeke sö kuâ pëpe. A yeke futi lo gi hio tongaso, “gi na yâ ti lango oko”.—Apoc. 18:7, 8.
6. Azo wa la ayeke futi ande abungbi ti vorongo nzapa ti wataka?
6 Mbeti ti Nzapa afa so “nyama ti ngonda” so ayeke na “adidi bale-oko” la ayeke sara bira na wali-ndumba ni. Mbeti ti Apocalypse afa so nyama ti ngonda ni ayeke Bendo ti Gigi. “Adidi bale-oko” aye ti sara tënë ti azo ti poroso kue so amû maboko na “bengba nyama ti ngonda” ni so (Apoc. 17:3, 5, 11, 12).a Aye ti sioni wa bira ni ayeke ga ande na ni na ndo ti wali-ndumba ni? Akodoro so ayeke na yâ ti Bendo ti Gigi ayeke futi ande amosoro ti wali-ndumba so, ala yeke fa sioni ti lo na gigi, ala yeke fâ lo nga ala yeke “gbi lo kue na wâ.” A yeke futi ande lo biani biani.—Diko Apocalypse 17:16.
7. Nyen la ayeke pusu ande “nyama ti ngonda” ni ti londo na bira?
7 Prophétie ti Bible afa nga ye so ayeke sara si bira ni ayeke londo ande. Jéhovah ayeke pusu ande akota zo ti poroso “ti sara ye so ayeke na bê ti lo,” so ti tene ti futi wali-ndumba ni (Apoc. 17:17). Abungbi ti vorongo nzapa ti wataka ayeke ngbâ ande ti ga na kangbi na yâ ti dunia. Ni la, akodoro alingbi ti bâ so tongana ala futi ni, a yeke ga na ye ti nzoni na kodoro ti ala. Na ngoi so agbia ti sese ayeke sara ande bira na abungbi ti nzapa ti wataka, ala yeke pensé atene ala yeke sara “ye so ayeke na bê ti ala”. Me ti tâ tënë ni, Nzapa la ayeke sara kusala na ala ti futi abungbi ti vorongo nzapa ti wataka kue. Ni la, na mbeni lege so zo aku tere ti lo na ni pëpe, mbeni mbage ti bungbi ti Satan ayeke londo na bira na tere ti mbeni mbage ni, na Satan alingbi ande ti kanga lege na ni pëpe.—Mat. 12:25, 26.
GOG ALONDO NA BIRA NA TERE TI AZO TI NZAPA
8. Bira wa “Gog, zo ti sese ti Magog,” ayeke sara ande?
8 Na pekoni so a futi abungbi ti vorongo nzapa ti wataka awe, azo ti Nzapa ayeke ngbâ ti ‘duti na siriri’ na yâ ti “kodoro so gbagba ti bira ayeke dä pëpe”. (Ézéch. 38:11, 14). Nyen la a yeke si ande na groupe ti azo ti Jéhovah so, so angbâ ti sara na lo, so na bango ala mbeni ye ti batango ala ayeke dä ape so? ‘Azo mingi’ ayeke londo ande ti sara bira na ala. Bible atene a yeke bira so “Gog, zo ti sese ti Magog,” ayeke sara na azo ti Nzapa. (Diko Ézéchiel 38:2, 15, 16.) A yeke nzoni e bâ bira so tongana nyen?
9. (a) Nyen la agbu bê ti e aChrétien mingi nyen? (b) Aye wa a lingbi e sara laso ti kpengba mabe ti e?
9 So e hinga kozo awe so a yeke sara ande bira na azo ti Nzapa asara si e gi bê ti e ahon ndo ni ape. Ye oko, ye so agbu bê ti e mingi ayeke pëpe salut ti e, me a yeke iri ti Nzapa so a lingbi aga nzoni-kue nga a lingbi azo ahinga so lo la lo yeke Gbia ti dunia kue. Jéhovah atene ahon fani 60, lo tene: “Fade i hinga Mbi yeke [Jéhovah, FD].” (Ézéch. 6:7). Tongaso, e yeke ku kungo ti bâ gango tâ tënë ti kpengba mbage ti prophétie ti Ézéchiel so. E yeke na kite oko pëpe so “Jéhovah ahinga tongana nyen ti zi na yâ ti tara azo so agbu tënë ti lo ngangu”. (2 Pi. 2:9). Ti ku na ngoi ni so, e ye ti mû ngoi so e yeke na ni ti kpengba mabe ti e si e wara lege ande ti ngbâ be-ta-zo na Jéhovah atâa atara wa e lingbi ti tingbi na ni. Aye wa a lingbi e sara? A lingbi e sambela, e manda Bible na e gbu li na ndo ni nga e fa tënë ti Royaume. Na sarango tongaso, e yeke gbu beku ti e ti fini ti lakue lakue ngangu, tongana “mbeni kale ti mangboko”.—aHéb. 6:19; Ps. 25:21.
NYEN NA NYEN FADE AMARA AYEKE HINGA JÉHOVAH
10, 11. Nyen la ayeke sara ande si Harmaguédon ato nda ni? Nyen la ayeke si na ngoi ni so?
10 Bira so a yeke ga na ni ande na tere ti azo ti Jéhovah ayeke sara si mbeni ye ayeke yengi ande dunia. A yeke ye wa? Jéhovah ayeke sara ande kusala na Jésus nga na aturugu ti yayu ti tiri ndali ti azo ti Nzapa (Apoc. 19:11-16). A yeke duti ande “bira ti kota lango ti Nzapa, Lo ti ngangu ahon kue”, so a iri ni Harmaguédon.—Apoc. 16:14, 16.
11 Na lege ti Ézéchiel, Jéhovah asara tënë ti bira so, lo tene: “Fade Mbi iri épée ti ga na ndo Gog na li ti ahoto ti Mbi kue, Seigneur L’Éternel atene; fade azo oko oko kue asara bira na épée na aita ti ala.” Li ti azo so amû mbage ti Satan ayeke ga ande kirikiri nga mbeto ayeke sara ala, na ala yeke to nda ti fâ tere na popo ti ala. Ye ti ngangu ayeke si na yâ ti aye ti dunia ti Satan so kue. Jéhovah atene: ‘Fade Mbi sara si ngu-nduzu na wâ na soufre apika na ndo Gog, na ndo aturugu mingi ti lo, na ndo azo nde nde mingi so ayeke na lo.’ (Ézéch. 38:21, 22). Ye ti pekoni ayeke duti ande so wa?
12. Nyen la amara aye wala ala ye ape, ala yeke hinga ande?
12 Amara ayeke ga ande ti hinga so a yeke Jéhovah la amû yanga ti tene a futi ala. Na pekoni, aturugu ti Satan ayeke dekongo ande tongana aturugu ti Égypte so atomba lani peko ti azo ti Israël na Ngu Bengba, ala tene: “L’Éternel ayeke sara bira teti ala.” (Ex. 14:25). Biani, atâa amara aye wala ala ye ape, ala yeke hinga ande Jéhovah. (Diko Ézéchiel 38:23.) Aye ni so aga nduru awe ti to nda ni?
MBENI NGANGU KOMANDEMA NDE AYEKE BÂ GIGI PËPE
13. Nyen la e hinga na ndo ti mbage oku ti image so Daniel asara tënë ni?
13 Mbeni prophétie ti Daniel amû maboko na e ti hinga ngoi wa la e yeke dä laso. Daniel asara tënë ti mbeni image ti zo so a sara ni na aye nde nde (Dan. 2:28, 31-33). Image ni aye ti sara tënë ti angangu komandema so akomande na peko ti tere na so asara mbeni kota ye na ndo ti azo ti Nzapa giriri nga laso. A yeke Babylone, Médie na Perse, Grèce nga na Rome. Ndangba ngangu komandema ni ayeke dä na ngoi ti e laso. Na yâ ti prophétie ti Daniel e manda so agere nga na ali ti gere ti image ni ayeke fä ti ndangba ngangu komandema ni so. Na ngoi ti Kozo Bira so Amû Sese Kue, Angleterre na Amerika ato nda ti sara kusala maboko na maboko mingi. Tongaso, mbage oku ti image ni ayeke ngangu komandema ti Angleterre na Amerika. Agere ti image ni ayeke ndangba mbage ti image ni. Ye so afa so mbeni ngangu komandema ti azo ayeke ga na peko ti lo ape. A sara agere ni nga na ali ti gere ni na wen nga na popoto ti ndô. Ye so afa so ngangu komandema ti Angleterre na Amerika awoko.
14. Ngangu komandema wa la ayeke komande ande dunia na ngoi so Harmaguédon ayeke si?
14 Na yâ ti oko prophétie so, Royaume ti Nzapa, so mbeni tênë ayeke fä ni, azi na tere ti mbeni hoto na ngu 1914. Hoto ni so ayeke fä ti droit ti Jéhovah ti komande dunia kue. Tênë ni aga nduru ti pika agere ti image ni awe. Na Harmaguédon, a yeke neka agere nga na tanga ti ambage ti image ni. (Diko Daniel 2:44, 45.) Tongaso, ngangu komandema ti Angleterre na Amerika ayeke ngbâ ti komande juska na singo ti Harmaguédon. A yeke nzere ande mingi ti bâ gango tâ tënë ti prophétie so!b Me ka nyen la Jéhovah ayeke sara ande na Satan?
YE SO A YEKE SARA ANDE NA KOTA WATO TI NZAPA
15. Nyen la ayeke si ande na Satan na asioni yingo ti lo na peko ti Harmaguédon?
15 Kozoni, Satan ayeke bâ ande futingo bungbi ti lo kue so ayeke na sese ge. Na pekoni, mbeni ye ayeke si ande tâ na lo Satan ni. Bazengele Jean afa ye ni so. (Diko Apocalypse 20:1-3.) Jésus Christ, ‘ange so kelele ti kota dû so alï mingi ayeke na maboko ti lo’, ayeke bi ande Satan na asioni yingo ti lo na yâ ti kota dû so alï mingi na lo yeke kanga yanga ni na ndo ti ala teti ngu saki oko (Luc 8:30, 31; 1 Jean 3:8). Ye so ayeke duti ande tongo nda ti nekango li ti ngbo ni.c—Gen. 3:15.
16. So a tene a yeke bi ande Satan na yâ ti “kota dû so alï mingi” aye ti tene nyen la?
16 “Kota dû so alï mingi” so a bi Satan na yâ ni so ayeke nyen? Mbupa ti Grec aʹbys·sos so Jean asara kusala na ni aye ti sara tënë ti mbeni dû so alï mingi wala so a bâ gbe ni ape. Tongaso, kota dû so alï mingi ayeke ndo so mbeni zo nde alingbi ti si dä pëpe gi Jéhovah nga na ange ti lo so ayeke na ‘kelele ti kota dû ni so alï mingi’. Satan ayeke ngbâ na yâ ni kâ tongaso si “lo handa amara mbeni pëpe”. Biani, yanga ti “bamara so ayeke toto” so ayeke kanga ande.—1 Pi. 5:8.
AYE SO AYEKE GUE NGBII TI SI NA NGOI TI SIRIRI
17, 18. (a) Aye wa so lê ade abâ pëpe e manda ye na ndo ni laso? (b) Tongana aye ni so asi ande awe, nyen la ayeke to nda ni na pekoni?
17 Akota ye so ayeke yengi ande sese aga nduru ti si awe. E yeke ku kungo ti bâ tongana nyen la azo ayeke tene ande “Siriri na nzoni duti ayeke dä!” Na pekoni e yeke bâ futingo ti Babylone, Ngangu gbata, bira so Gog, zo ti sese ti Magog ayeke sara, bira ti Harmaguédon, nga na bingo Satan na asioni yingo ti lo na yâ ti kota dû so alï mingi. Na peko ti aye so, aye ti sioni kue ayeke hunzi. Fini ti e ayeke changé ande kue kue kue na gbe ti Komandema ti Ngu Saki Oko ti Christ. Na ngoi ni so, e yeke duti na “siriri so awu mingi.”—Ps. 37:10, 11.
18 Na yâ ti article so, e manda ye na ndo ti aye oku so “lê ayeke bâ pëpe”, wala aye so ade ti si ape. Ambeni ye ni nga ayeke dä so “lê ayeke bâ pëpe” so a lingbi “e zia lê ti e” na ndo ni. Article ti peko ayeke sara tënë na ndo ni.
[Akete tënë na gbe ni]
a Bâ buku La Révélation : le grand dénouement est proche !, lembeti 251-258.
b Na Daniel 2:44, tënë ‘a sara si royaume nde nde so kue awe’ aye ti sara tënë ti aroyaume, wala angangu komandema so ambage nde nde ti image ni ayeke fä ni. Me, mbeni prophétie ti yâ ti Bible so ague oko na ni atene so “agbia ti sese kue so azo ayeke dä” ayeke londo ande ti sara bira na Jéhovah na “kota lango ti Nzapa, Lo ti ngangu ahon kue.” (Apoc. 16:14; 19:19-21). Tongaso, na Harmaguédon a yeke futi ande aroyaume so image ni ayeke fä ti ala nga na tanga ti aroyaume kue ti dunia so.
c A yeke neka ande li ti ngbo ni ti biani biani na peko ti ngu saki oko na ngoi so a yeke bi ande Satan na asioni yingo ti lo na yâ ti “lac ti wâ na soufre”.—Apoc. 20:7-10; Mat. 25:41.
[Encadré/Afoto na lembeti 4, 5]
AYE OKU SO AYEKE SI ANDE:
1 Azo ayeke tene “Siriri na nzoni duti ayeke dä!”
2 Amara ayeke sara bira na “Babylone, Ngangu gbata” na ala yeke futi lo
3 A yeke sara bira na azo ti Jéhovah
4 Bira ti Harmaguédon
5 A yeke bi Satan na asioni yingo ti lo na yâ ti kota dû so alï mingi