Bata ni
Desizion wa mbi yeke mû na ndo aye nde nde so ayeke na yâ ti mênë nga na ndo akode ti kaïngo kobela so asara kusala na mênë ti mbi wani?
Bible ahunda na aChrétien ti ‘ke mênë.’ (Kus. 15:20). A yeke nda ni la si aTémoin ti Jéhovah ake ti mû mênë wala akota ye osio so ayeke na yâ ti mênë. Aye osio so ayeke abengba globule, avuru globule, aplaquette nga na plasma. Ala yeke mû nga mênë ti ala na zo pëpe wala ala yeke bata ni ndali ti ala wani pëpe.—Lév. 17:13, 14; Kus. 15:28, 29.
Aye nde nde so ayeke na yâ ti mênë ayeke nyen, nga ngbanga ti nyen a yeke na Chrétien oko oko ti bâ kusala so a lingbi ti sara na ni ti kaï na kobela ti lo?
A yeke aye nde nde so a gboto ni na yâ ti mênë na lege ti mbeni kode. Zia e mû tapande ti plasma. Na yâ ti mênë, a yeke wara 550 cl ti plasma. A lingbi ti kangbi yâ ti plasma na aye tongaso: 500 cl ti ngu, 38 cl ti aye tongana albumine, globuline nga na fibrinogène, nga 8 cl ti ambeni ye so tere ti zo ayeke na bezoin ni tongana avitamine nga na ambeni ye tongaso.
Komandema so a mû na e ti ke mênë andu akete kete ye so kue? E lingbi pëpe ti mû tâ kiringo tënë na ndo ni. Bible asara mbeni mbilimbili tënë na ndo ni pëpe.a Biani, mingi ti akete kete ye ni so alondo na yâ ti mênë na a gboto ni ti kaï na akobela. A yeke nzoni Chrétien oko oko agbu li ti lo ti bâ wala lo lingbi ti yeda wala ti ke ti tene a kaï kobela ti lo na lege ti akete kete ye so.
Na ngoi so mo ye ti mû desizion, bâ ahundango tënë so ge: Mbi hinga so ti ke aye kue so ayeke na yâ ti mênë aye ti tene so mbi yeke ke nga ambeni yorö so a leke ni ti tiri na avirus nga ti kanga lege na akobela wala na mênë ti yuru? Mbi lingbi ti fa na mbeni docteur nda ni so mbi ke wala mbi yeda na ambeni kete kete ye so ayeke na yâ ti mênë?
Ngbanga ti nyen a yeke ti mbi ti bâ kode wa si ayeke sara kusala na mênë ti mbi wani ti kaï na kobela ti mbi?
A-Chrétien ayeke mû mênë ti ala na zo pëpe nga ala yeke bata ni pëpe ndali ti ala wani. Atâa a yeke tongaso, Bible ayeke polele pëpe na ndo ambeni kode ti kaïngo na kobela so asara kusala na mênë ti mbeni zo. Tongaso, a lingbi zo oko oko agbu li ti lo ti bâ wala lo yeke yeda wala lo yeke ke ambeni kode ti kaïngo kobela so asara kusala na mênë ti lo wani.
Na ngoi so mo ye ti mû mbeni desizion, hunda tere ti mo na atënë so ge: Tongana a hunda ti tënë mênë ti mbi ahon na yâ ti mbeni tuyau kozo ti tene a kiri na yâ ti tere ti mbi, na peut-être a luti na lege teti mbeni ngoi, yingo-ti-hinga ti mbi ayeke mû ande lege na mbi ti bâ mênë ni so tongana mbeni mbage ti tere ti mbi, na tongaso a hunda pëpe ti ‘sa ni na sese’? (Deut. 12:23, 24). Ka tongana na ngoi so a yeke sara kusala na mbeni kode ti kaïngo kobela, a gboto mênë ti mbi ni, a zi asaleté dä wala a yôro ambeni ye dä na a kiri na ni na yâ ti tere ti mbi, fade yingo-ti-hinga ti mbi, so Bible afa lege na ni, ayeke gi mbi? Mbi hinga so ti ke akode kue ti kaïngo kobela so asara kusala na mênë ti mbi wani aye ti tene so mbi ke aye tongana dialyse wala ambeni masini so ayeke sara kusala na place ti bê wala fufu ti mbi? Mbi sambela Jéhovah na ndo ni awe kozoni ti mû desizion?b
Desizion ti mbi ayeke so wa?
Bâ atënë so ayeke na lembeti 5 nga na 6. Na kozo mbeti ni, a fa aye nde nde so a gboto na yâ ti mênë nga tongana nyen a yeke sara kusala na ni mingi ti kaï na akobela. Sara marque dä ti fa wala mo yeda wala mo ke akete kete ye so. Na use mbeti ni, a fa akode ti kaïngo kobela so asara kusala na mênë ti mo wani na so adocteur ayeke sara kusala na ni mingi. Sara marque dä ti fa wala mo yeda wala mo ke akode so. Kozo mbeti ni nga na use mbeti ni ayeke pëpe ambeti so ndia ayeda na ni. Me, mo lingbi ti sara kusala na ni ti wara akiringo tënë ti mo si mo lingbi ti sû karte DPA ti mo (Instructions médicales/Désignation d’une personne de confiance).
A lingbi mo wani mo mû desizion ni, me mbeni zo nde pëpe. A yeke nga nzoni ti tene mbeni Chrétien akasa desizion ti mba ti lo pëpe, ngbanga ti so ‘zo oko oko kue ayeke yô kungba ti lo mveni.’—aGal. 6:4, 5.
[Akete tënë na gbe ni]
a E lingbi ti wara ambeni tënë na ndo ni na yâ ti Tour ti Ba Ndo ti lango 15 ti juin, ngu 2004, lembeti 29-31.
b E lingbi ti wara ambeni tënë na ndo ni na yâ ti Tour ti Ba Ndo ti lango 1 ti novembre, ngu 2000, lembeti 30-31 nga na kasete vidéo wala DVD Stratégies alternatives à la transfusion.
[Tënë na lembeti 5]
Kozo Mbeti Ni
ACHRÉTIEN AYEKE DESIZION TI MO WANI
MÛ NI PËPE
MÊNË NI AKETE KETE YE SO Aye so a lingbi
KUE AYEKE NA YÂ TI MÊNË mo soro yâ ni
PLASMA ALBUMINE – NA YÂ TI PLASMA,
A YEKE WARA GI KETE MBAGE NI DÄ
(JUSKA NA 4 %)
A gboto ni na yâ ti plasma. A yeke
wara mara ni nde nde na yâ ti akeke,
akugbe ti kasa, dulait, para nga
na yâ ti ngu ti me ti mama ti bébé.
A yeke sara kusala ngoi na ngoi na ․․ Mbi
albumine na yâ ti ayorö so a leke ni yeda na
ti mû lege na mênë ti zo so wâ agbi albumine
lo ngangu ti ga gbani. Tongana a mû wala
litre oko ti yorö so, a yeke ․․ Mbi ke
wara 0,25 litre ti albumine dä. A yeke albumine
mû kete wungo ti albumine ti leke na
ambeni yorö mingi, so andu nga yorö
so a iri ni érythropoïétine (EPO).
IMMUNOGLOBULINE–NA YÂ TI PLASMA,
A YEKE WARA GI KETE MBAGE NI DÄ
(JUSKA NA 3 %)
A lingbi ti sara kusala na ni na yâ
ti ambeni yorö so a yeke leke ti kaï
na akobela tongana sasa-mo-de, tetanos, ․․ Mbi
hépatite, kobela ti gbugbulinda na yeda na
ambeni tongaso. A lingbi nga ti sara immuno-
kusala na ni ti kanga lege na ambeni globuline
kobela so alingbi ti gbu mbeni molenge wala
so ade na yâ ti mama ti lo nga ti ․․ Mbi ke
kanga lege na sioni so ngonzo ti ngbo immuno-
wala ti mbeni kete nyama tongana globuline
tere alingbi ti sara na tere
ti zo.
AYE SO AYEKE SARA SI MÊNË
AKAÏ TI YURU - NA YÂ TI PLASMA,
A YEKE WARA ALA DÄ GI KETE KETE
(A SI 1 % PËPE)
A yeke aye nde nde na yâ ti ․․ Mbi yeda na
plasma so ayeke mû lege na mênë aye so a mû na
na ti yuru mbeni pëpe. A yeke mû yâ ti mênë na so
ni na ambeni zo ti kobela so ayeke sara simê-
mênë ti ala ayeke yuru ka hio. A në akaï ti yuru
yeke sara nga kusala na ni na yâ wala
ti ambeni yorö so ayeke kanga lê ․․ Mbi ke aye so
ti akä nga ti kaï yurungo ti a mû na yâ ti
mênë na peko ti opération. Mbeni mênë na so ayeke
yorö ni ayeke cryoprécipité. sara si mênë
Kete tënë: A sara fadeso ambeni akaï ti yuru
yorö ni so na mênë pëpe.
ABENGBA HÉMOGLOBINE– NA YÂ TI
GLOBULE ABENGBA GLOBULE KUE,
A YEKE WARA NI DÄ
KAMÊME MINGI, ME A SI
NDAMBO NI PËPE (33 %)
Lo yeke mû pupu so ayeke sara
nzoni na zo, lo gue na ni na
yâ ti tere ti zo ni kue, nga ․․ Mbi yeda na
lo yeke mû pupu so ayeke hémoglobine
sara sioni na tere ti zo wala
lo gue na ni na yâ ti afufu. ․․ Mbi ke
A yeke mû ambeni yorö so hémoglobine
asara na hémoglobine ti zo
wala ti nyama ti mû na
azo so ayeke na mênë pëpe
wala ala so mênë ti ala
ayuru mingi.
HÉMINE - NA YÂ TI ABENGBA
GLOBULE, A YEKE WARA GI
KETE MBAGE NI DÄ
(A SI 2 % PËPE)
A yeke wara lo na yâ ti
hémoglobine, na kusala ti
lo ayeke ti kanga lege na ․․ Mbi yeda
ambeni ye ti sioni ti si na hémine
na yâ ti tere ti zo. A yeke wala
sara kusala na lo ti kaï na ․․ Mbi ke
ambeni kobela ti mênë so a dü hémine
zo na ni dungo na so a iri ni
porphyrie. Kobela so ayeke
sara sioni na yâ ti zo, na
mongoli ti zo nga na
tambelango ti mênë na yâ ti
tere ti zo. A yeke bâ akobela
so na tere ti azo mingi pëpe.
AVURU INTERFÉRON – KETE KETE YE SO
GLOBULE AYEKE NA YÂ TI AVURU GLOBULE
Lo yeke tiri na ambeni kobela ․․ Mbi yeda na
so avirus si ayeke na gunda ni interféron so
nga na akobela ti cancer. alondo na lege
A gboto mingi ti ala na ti mênë wala
yâ ti mênë pëpe. Ambeni ․․ Mbi ke
alondo na lege ti interféron so
ti avuru globule ti zo. alondo na lege ti mênë
APLAQUETTE Juska laso, ade ti gboto ambeni
ye na yâ ti aplaquette pëpe so
a lingbi ti mû ni ti leke
na ambeni yorö.
[Tënë na lembeti 6]
USE MBETI NI
DESIZION TI MO WANI
AKODE SO ANDU SARANGO KUSALA NA MÊNË TI MO WANI TI KAÏ NA AKOBELA TI MO
*Kete tënë: Adocteur oko oko ayeke na akode ti ala ti sarango kusala na akode ti kaïngo kobela so ge. A yeke nzoni mo hunda na docteur ti mo ti fa na mo ye nzoni na ndo ti mbeni oko ti akode so lo ye ti sara kusala na ni ti kaï na kobela ti mo. A yeke mû lege na mo ti bâ wala kode ni so ague oko na akpengba-ndia ti Bible nga na desizion so mo mû ni na peko ti so mo gbu li ti mo dä.
IRI TI KUSALA WA Aye so a lingbi
KODE TI LO YEKE mo soro yâ ni
KAÏNGO SARA
KOBELA NI (Mo ye ande peut-être
ti sara lisoro na
docteur ti mo na ndo
mbeni oko ti akode
so kozoni si mo yeda
na ni wala mo ke ni.)
RÉCUPÉRATION A yeke sara si
DU SANG mênë ayuru
EPANCHÉ mingi pëpe.
Na ngoi so a yeke
sara opération, a ․․ Mbi yeda na ni
yeke mû mênë so ․․ Mbi lingbi ti
ayeke sigigi na yeda na ni*
lê ti kä ni, a zi ․․ Mbi ke ni
asaleté na yâ ni na,
peut-être na lege ti
mbeni tuyau, a kiri
na yâ ti tere
ti zo ni.
HÉMODILUTION A yeke sara si mênë
ayuru mingi pëpe.
Na ngoi ti opération,
mênë ni ayuru na yâ ti
mbeni bozo, na a yôro
na yâ ti tere ti zo ni
na place ni mbeni yorö
so a sara ni na mênë pëpe.
Yorö ni so ague amélangé
na kete mênë so angbâ na ․․ Mbi yeda na ni
yâ ti tere ti zo ni ti ․․ Mbi lingbi ti
mû na lo ngangu. A yeke yeda na ni*
wara abengba globule dä ․․ Mbi ke ni
mingi pëpe. Na ngoi ti
opération ni wala na
hunzingo ni, a mû mênë
so ayeke na yâ ti bozo ni
a kiri na ni na yâ ti
tere ti zo ni.
PONTAGE A yeke sara si mênë ni
CORONARIEN angbâ lakue ti tambela.
A tokua mênë ni na yâ ․․ Mbi yeda na ni
ti mbeni bê wala fufu ․․ Mbi lingbi ti
so ayeke atâ bê na fufu yeda na ni*
pëpe. Kâ, a yôro na yâ ․․ Mbi ke ni
ti mênë ni nzoni pupu
so azo ayeke na bezoin ni,
na a kiri na ni na yâ
ti tere ti zo ni.
DIALYSE A yeke sara kusala
tongana mbeni ye ti
tere ti zo tongana
rein na prostate. ․․ Mbi yeda na ni
Na yâ ti kode ti ․․ Mbi lingbi ti
kaïngo kobela so a yeda na ni*
iri ni hémodialyse, ․․ Mbi ke ni
mênë ni ayeke gue
na yâ ti mbeni masini
so azi asaleté na yâ ni
kozoni si lo kiri na yâ
ti tere ti zo ni.
PANSEMENT A yeke kanga lege
SANGUIN na ngu ti peko ti
ÉPIDURAL zo ti yuru.
(A YEKE A gboto mênë ti zo ni ․․ Mbi yeda na ni
KANGA LEGE kete na a kpo ni na yâ ․․ Mbi lingbi ti
NA YURUNGO ti kete mi so angoro yeda na ni*
TI MÊNË) tere ti bio ti peko ti ․․ Mbi ke ni
zo ni kue. A yeke sara
kusala na ni ti kanga
na lê ti kä so ngu ti
peko ti zo ni ayuru dä.
PLASMAPHÉRÈSE A yeke kaï akobela.
A gboto mênë ni na
a kangbi yâ ni ti mû
plasma so ayeke na yâ
ni. A zia mbeni plasma ․․ Mbi yeda na ni
nde na yâ ti mênë ni, ․․ Mbi lingbi ti
na a kiri na ni na yâ yeda na ni*
ti tere ti zo ni. Ambeni ․․ Mbi ke ni
docteur aye ande peut-être
ti mû plasma ti mbeni zo
nde ti zia ni na place ti
plasma ti zo ti kobela ni.
Tongana a yeke tongaso,
Chrétien alingbi ti
yeda na ni pëpe.
MARQUAGE À A yeke mû lege ti hinga na
L’AIDE D’UN kobela so ayeke na tere
TRACEUR ti zo ni na ti kaï ni.
A gboto mbeni mênë ti
zo ni, a zia yorö dä na ․․ Mbi yeda na ni
a kiri na ni na yâ ti ․․ Mbi lingbi ti
tere ti zo ni. Ngoi so yeda na ni*
mênë ni ayeke ngbâ na gigi ․․ Mbi ke ni
ti tere ti zo ni alingbi
ti ninga wala pëpe.
GEL A yeke kanga lê ti kä
PLAQUETTAIRE a yeke kanga lege na mênë
AUTOLOGUE ti yuru mingi.
nga A gboto mbeni mênë ni,
(SO TI TENE a zia ni yâ ti mbeni yorö
“A SARA NI so aplaquette nga na avuru ․․ Mbi yeda na ni
NA MÊNË TI globule ayeke dä gbani. ․․ Mbi lingbi ti
MO WANI”) A yeke sara kusala na ni yeda na ni*
ti zia na lê ti kä ti opéré ․․ Mbi ke ni
wala asenge kä.
Kete tënë: Na yâ ti ambeni
yorö ni, a yeke mû aplaquette
so ayeke na yâ ti mênë ti
bagara a yôro dä.