Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
Yenga ti 2-8 avril
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MATTHIEU 26
“Pâque na Mémorial: Aye so akpa terê dä nga na akangbi so ayeke na popo ni”
(Matthieu 26:17-20) Na kozo lango ti Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe, adisciple aga na terê ti Jésus, ala hunda lo: “Mo ye e leke aye ni na ndo wa si mo te kobe ti Pâque ni?” 18 Lo tene na ala: “Ala gue na yâ ti gbata ni, na ndo ti zo tongaso, na ala tene na lo: ‘Maître atene: “Ngoi ti mbi so a diko ni awe ayeke nduru ti si. Mbi na adisciple ti mbi e yeke sara Matanga ti Pâque na da ti mo.”’” 19 Adisciple ni asara ye ni tongana ti so Jésus amû yanga na ala. Ala leke aye kue ndali ti Matanga ti Pâque. 20 Tongana a si na lakui awe, lo na adisciple ti lo 12 ayeke duti na terê ti table.
nwtsty foto
Kobe ti Pâque
Aye so a yeke te na ngoi ti kobe ti Pâque ayeke: kete taba so a zö ni (zo adoit ti fâ yâ ti abio ti taba ni ape) (1); mapa so a sara na levure pëpe (2); nga na asengo kugbe ti kasa (3). (Ex 12:5, 8; Nb 9:11). Mbeni mbeti (Mishna) atene so asengo kugbe ti kasa ni alingbi ti duti salade, chicorée, poivre wala pissenlit; biani a dabe ti azo ti Israël na pasi so ala bâ lani na sarango ngbâa na Égypte. Jésus asara kua na mapa so a sara na levure pëpe tongana fä ti terê ti lo so ayeke mbilimbili-kue (Mt 26:26). Bazengele Paul airi Jésus “kete taba ti Pâque ti e”. (1aC 5:7). Na ngoi ti akozo Chrétien, a yeke nyon nga vin (4) na ngoi ti tengo kobe ti Pâque. Jésus asara kua na vin ti sara tënë ti mênë ti lo so ayeke tuku ande tongana sandaga ndali ti e.—Mt 26:27, 28.
(Matthieu 26:26) Tongana ala ngbâ ti te kobe, Jésus amû mbeni mapa, na tongana lo iri tënë nzoni na ndö ni awe, lo kungbi yâ ni na lo mû ni na adisciple ni, lo tene: “Ala mû ni, ala te. So ayeke tongana tapande ti terê ti mbi.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 26:26
tongana tapande: Tënë ti Grec éstin (ndani aye ti tene “ayeke”); ge a ye ti tene “tongana tapande; fä ti; aye ti sara tënë ti; aye ti tene.” Abazengele ahinga nda ti tënë ni so tongaso. Ndali ti so na ngoi ni so Jésus, so siokpari ayeke na terê ti lo ape, ayeke lani dä na gbele ala nga mapa so a sara na levure ape si ala yeke te ande ni so ayeke nga dä. Ndani la, mapa ni alingbi ti duti pëpe tâ terê ti lo ni. A yeke nzoni ti hinga so a sara nga kua na oko tënë ti Grec ni so na Mt 12:7, nga aBible mingi akiri peko ni na tënë “tongana.”
(Matthieu 26:27, 28) Lo mû nga mbeni kopo ti vin, lo kiri singila na Nzapa, lo mû ni na ala, na lo tene: “Ala kue ala nyon ni, 28 ndali ti so a yeke tongana tapande ti mênë ti mbi, ‘mênë ti mbele’, so biani ayeke tuku ande ndali ti azo mingi ti tene a pardonné asiokpari.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 26:28
mênë ti mbele: Fini mbele so ayeke na popo ti Jéhovah na aChrétien so a soro ala ti gue na yayu akomanse ti sara kua grâce na sandaga ti Jésus (aHb 8:10). Ge, Jésus asara kua na oko tënë so Moïse asara kua na ni lani na ngoi so lo yeke walekengo-songo nga na ngoi so lo sara si mbele ti ndia so Jéhovah ate na azo ti Israël na Hoto ti Sinaï akomanse ti sara kua (Ex 24:8; aHb 9:19-21). Legeoko tongana ti so mênë ti abagara na ti angasa amû ngangu na mbele ti ndia so ayeke na popo ti Nzapa na azo ti Israël, mênë ti Jésus amû ngangu na fini mbele so Jéhovah ate na Israël ti yingo. Mbele ni ato nda ti sara kua na Pentecôte ti ngu 33.—aHb 9:14, 15.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Matthieu 26:17) Na kozo lango ti Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe, adisciple aga na terê ti Jésus, ala hunda lo: “Mo ye e leke aye ni na ndo wa si mo te kobe ti Pâque ni?”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 26:17
Na kozo lango ti Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe: Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe akomanse na lango 15 ti Nisan, lango so aga na peko ti Pâque (14 Nisan), nga aninga lango mbasambala. (Bâ na B15.) Ye oko, na ngoi ti Jésus, Matanga ti Pâque ni ayeke tâ nduru mingi na ti mapa so a sara na levure pëpe; ye so asara si a iri alango miombe ni kue (so na popo ni lango 14 ti Nisan) “Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe.” (Lc 22:1). Ge, a lingbi ti kiri peko ti tënë “Na kozo lango ti” na tënë “Na lango so aga kozo na.” (Bâ Jean 1:15, 30, so a kiri peko ti tënë ti Grec so na tënë “kozo” [prôtos], a kiri peko ni na “kozo ti” na yâ ti mbeni tënë so tenengo ni ague oko na ni: “lo yeke lani dä kozo ti [prôtos] mbi.”) Ni la vrai tënë ti Grec ni giriri nga na ngobo ti aJuif amû lege na adisciple ti hunda tënë na Jésus na lango 13 ti Nisan. Na kota lâ ti lango 13 ti Nisan, adisciple aleke aye ndali ti Pâque ni, na “tongana a si na lakui awe,” ala sara matanga ni na tongo nda ti lango 14 ti Nisan.—Mc 14:16, 17.
(Matthieu 26:39) Lo hon kete, lo tï, lo kuku lê ti lo na sese, na lo sambela, lo tene: “Babâ ti mbi, tongana lege ayeke dä, zia si kopo so ahon yongoro na mbi. Me zia a duti tongana ti so bê ti mbi aye pëpe, me tongana ti so bê ti mo aye.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 26:39
zia si kopo so ahon yongoro: Na yâ ti Bible, mingi ni a sara kua na tënë “kopo” ti sara tënë ti ye so bê ti Nzapa aye, wala ye so a hunda na mbeni zo ti sara. Jésus adoit ti kui lani tongana mbeni zo so azonga Nzapa nga so apusu azo ti ke yanga. Kite ayeke dä ape so Jésus agi lani bê ti lo mingi na ndö ti zonga so kuâ ti lo ayeke ga na ni na ndö ti Nzapa. Ni la, a pusu lo ti sambela ti tene “kopo” ni so ahon yongoro na lo.
Dikongo Bible
(Matthieu 26:1-19) Tongana Jésus ahunzi ti sara atënë so kue awe, lo tene na adisciple ti lo: 2 “Ala hinga so a ngbâ lango use ti tene a sara Matanga ti Pâque. A yeke zia Molenge ti zo na maboko ti azo ti tene ala fâ lo na ndö ti keke.” 3 Na ngoi ni so, aprêtre-mokonzi nga na a-ancien ti azo ni abungbi terê ti ala na yâ ti gbagba ti kota prêtre ni so iri ti lo ayeke Caïphe. 4 Ala mä terê ti gbu Jésus na lege ti mayele na ti fâ lo. 5 Me ala yeke tene: “Zia e sara ni pëpe na ngoi ti matanga ni, ti tene wusuwusu alondo na popo ti azo ni pëpe.” 6 Na ngoi so Jésus ayeke na Béthanie na da ti Simon, zo ti buruma, 7 mbeni wali aga na terê ti lo, na ngbenda ti albâtre so mbeni mafuta ti ngangu ngere so afun pendere ayeke na yâ ni. Wali ni akomanse ti tuku mafuta ni na li ti Jésus na ngoi so lo yeke te kobe. 8 Na bango ye so, bê ti adisciple ni ason, na ala tene: “Ngbanga ti nyen a yeke buba mafuta so tongaso? 9 A lingbi fade ti kä ye so na kota nginza na ti mû nginza ni na awayere!” 10 So Jésus ahinga tënë so ala yeke tene, lo tene na ala: “Ngbanga ti nyen ala ye ti ga na kpale na wali so? Ye so lo sara na mbi ayeke nzoni mingi. 11 Awayere ayeke ngbâ lakue na ala, me mbi, mbi yeke ngbâ lakue na ala pëpe. 12 Tongana wali so atuku mafuta so afun pendere so na terê ti mbi, lo sara ni ti leke mbi ndali ti ngoi ti lungo mbi. 13 Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Na ndo kue so a yeke fa ande nzoni tënë so dä na dunia kue, a yeke sara nga tënë ti ye so wali so asara, ti tene azo adabe ti ala na lo.” 14 Na pekoni, mbeni oko na popo ti adisciple 12, so iri ti lo ayeke Judas Iscariote, ague abâ aprêtre-mokonzi, 15 na lo tene na ala: “Ala yeke mû na mbi nyen ti tene mbi kä lo na ala?” Ala tene so ala yeke mû na lo alê ti nginza ti argent 30. 16 A komanse na ngoi ni so, Judas ayeke gi mbeni nzoni ngoi ti kä Jésus. 17 Na kozo lango ti Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe, adisciple aga na terê ti Jésus, ala hunda lo: “Mo ye e leke aye ni na ndo wa si mo te kobe ti Pâque ni?” 18 Lo tene na ala: “Ala gue na yâ ti gbata ni, na ndo ti zo tongaso, na ala tene na lo: ‘Maître atene: “Ngoi ti mbi so a diko ni awe ayeke nduru ti si. Mbi na adisciple ti mbi e yeke sara Matanga ti Pâque na da ti mo.”’” 19 Adisciple ni asara ye ni tongana ti so Jésus amû yanga na ala. Ala leke aye kue ndali ti Matanga ti Pâque.
Yenga ti 9-15 avril
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MATTHIEU 27-28
“Sara si azo aga adisciple: Ngbanga ti nyen, na ndo wa nga tongana nyen?”
(Matthieu 28:18) Jésus aga nduru na ala, lo sara tënë na ala, lo tene: “A mû na mbi komandema kue na yayu nga na sese.
‘I gue, i sara adisciple’
4 Jésus ayeke na ngangu na ndo kongregation ti lo, nga ngbele ye na ngu 1914, lo yeke na ngangu na ndo Royaume ti Nzapa so a leke gere ni fini fini (aColossien 1:13; Apocalypse 11:15). Lo yeke archange wala mokonzi ti a-ange, na tongaso lo komande aturugu kutu ngbangbo mingi ti a-ange ti yayu (1 aThessalonicien 4:16; 1 Pierre 3:22; Apocalypse 19:14-16). Babâ ti lo amû yanga na lo ti futi “akozo-gere-ti-komande, na ayanga-ti-komande kue, na angangu kue” so ake akpengba-ndia ti mbilimbili (1 aCorinthien 15:24-26; aEphésien 1:20-23). Ngangu ti Jésus angbâ gi pëpe na ndo azo so ayeke na fini. Lo yeke nga wafango ngbanga ti “azo so ayeke na fini na ti awakinda”, na Nzapa amû na lo ngangu ti zingo azo so alango na yâ kuâ (Kusala 10:42; Jean 5:26-28). Biani, a lingbi a bâ na nene ni mingi mbeni komandema so alondo na Zo so awara mara ti kota ngangu tongaso. Ni la, na bê kue nga na yekiango ndo, e yeke sala ye alingbi na komandema ti Christ ti ‘gue na ti sala adisciple’.
(Matthieu 28:19) Tongaso ala gue, ala sara si azo na popo ti amara kue aga adisciple. Ala batize ala na iri ti Babâ, ti Molenge na ti yingo vulu.
nwtsty anote ti étude na ndö ti Mt 28:19
sara si azo aga adisciple: A lingbi ti kiri na peko ti tënë ti Grec so (ma·the·teuʹo) na tënë “fa ye” na azo na bibe ti sara si ala ga a-élève wala adisciple. (Bâ lege so a sara kua na tënë ni so na Mt 13:52, ge a kiri peko ni na tënë “fa ye.”) Tënë “batize” nga na “fa ye” afa ye so a lingbi zo asara ti sara ye alingbi na commandement so ahunda ti “sara si azo aga adisciple.”
azo na popo ti amara kue: Vrai tënë ti Grec ni atene “amara kue,” me atënë so angoro ni afa so tënë ni so aye ti sara tënë ti azo oko oko na popo ti amara kue, ndali ti so mbeni tënë ti Grec ni so a kiri peko ni na “ala” na yâ ti tënë batize ala asara tënë ti azo. Commandement so ayeke lani fini ye. Kozo si Jésus akomanse kusala ti lo, Mbeti ti Nzapa afa so a yeke yeda na azo so ayeke aJuif pëpe ti ga na popo ti azo ti Israël tongana ala ga ti voro Jéhovah (1aG 8:41-43). Me na lege ti commandement so Jésus ahunda na adisciple ti lo ti fa tënë juska na azo so ayeke aJuif ape; ye so afa so kua ti sarango adisciple so aChrétien ayeke sara ayeke mû yâ ti dunia kue.—Mt 10:1, 5-7; Apc 7:9; bâ note ti étude na ndö ti Mt 24:14.
(Matthieu 28:20) Ala fa na ala ti bata aye kue so mbi mû yanga na ala ti sara. Bâ, mbi yeke na terê ti ala lango oko oko kue juska na lâ ni so aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 28:20
fa na ala: Tënë ti Grec so a kiri peko ni na “ti fa” andu fango ye, fango nda ti tënë, tenengo atënë ti fa ye na zo nga fango na zo aye so afa so tënë ni ayeke tâ tënë. (Bâ anote ti étude na ndö ti Mt 3:1; 4:23.) Yanga so Jésus amû ti fa na azo ti bata aye kue so lo mû yanga ti sara, a yeke mbeni ye so zo ayeke sara ni lakue; a ndu nga ti fa ye so Jésus afa, ti sara ye alingbi na fango ye ti lo nga ti mû peko ti tapande ti lo.—Jn 13:17; aÉp 4:21; 1Pi 2:21.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Matthieu 27:51) Na bâ, yâ ti rideau ti temple ni asuru use, a londo na nduzu juska na gbe ni. Sese ayengi nga yâ ti akota tênë asuru.
nwtsty anote ti étude na ndö ti Mt 27:51
rideau: A yeke pendere bongo so a leke ni nzoni so akangbi ndo so ayeke nzoni-kue kue kue na ndo so ayeke nzoni-kue na yâ ti temple. Ngobo ti aJuif afa so nene rideau so ayo mètre 18 tongaso, largeur ni ayeke mètre 9 tongaso nga épaisseur ni ayeke centimètre 7,4. So Jéhovah asara si yâ ti rideau ni asuru use, lo fa ngonzo ti bê ti lo na terê ti azo so afâ Molenge ti lo nga lo fa so lege ti guengo na yayu azi fadeso awe.—aHb 10:19, 20; bâ na kete bakari.
temple: Ge tënë ti Grec naos aye ti sara tënë ti da ni kue so ti tene Ndo so ayeke nzoni-kue nga na Ndo so ayeke nzoni-kue kue kue.
(Matthieu 28:7) Ala gue hio atene na adisciple ti lo so a zingo lo na kuâ awe. Nga ala tene na adisciple ni: ‘Bâ, lo yeke gue kozo ti ala na Galilée. Ala yeke bâ ande lo kâ. Bâ, tënë ni la mbi tene na ala awe so.’”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 28:7
atene na adisciple ti lo so a zingo lo na kuâ awe: Awali so la ayeke akozo disciple ti Jésus so a tene na ala so a zingo Jésus na kuâ awe, ala nga la a mû yanga na ala ti gue ti sara tënë ni na tanga ti adisciple ni (Mt 28:2, 5, 7). Ti ngobo ti aJuif, na gbele ngbanga a yeke yeda pëpe na tënë ti témoin ti mbeni wali. Me, so ange ti Jéhovah amû na awali pendere kua so, a fa so lo ne ala.
Dikongo Bible
(Matthieu 27:38-54) A kanga nga na ndö ti keke na terê ti lo azo use so ayeke azo ti gbungo aye ti azo na ngangu, oko na mbage ti maboko ti lo ti koli na oko na mbage ti maboko ti lo ti wali. 39 Azo so ayeke hon na lege ayeke sara sioni tënë ti lo, na ala yeke yengi li ti ala, 40 ala yeke tene: “Mo so mo tene mo yeke kungbi temple na mo yeke leke ni na yâ ti lango ota, sö fini ti mo wani e bâ! Tongana mo yeke mbeni molenge ti Nzapa, mo londo na ndö ti keke ti pasi so, mo descend ma!” 41 Legeoko nga, aprêtre-mokonzi nga na ascribe na a-ancien ni ato nda ti he lo, ala tene: 42 “Lo sö lani fini ti ambeni zo, me lo lingbi ti sö fini ti lo wani pëpe! Lo yeke Gbia ti Israël, ka lo londo fadeso na ndö ti keke ti pasi so lo descend ma, na e yeke mä na bê na lo. 43 Lo zia bê ti lo kue na Nzapa; tongana Nzapa aye lo, ka Lo ga Lo sö lo e bâ ma, ndali ti so lo tene: ‘Mbi yeke Molenge ti Nzapa.’” 44 Même azo ti gbungo aye ti azo na ngangu so a kanga ala na ndö ti keke na terê ti lo ayeke zonga lo. 45 Nduru na ngbonga omene ti ga na ni, bingo atï na ndö ti kodro ni kue juska nduru na ngbonga gumbaya. 46 Na ngbonga gumbaya tongaso, Jésus adekongo, atene: “Eli, Eli, lama sabachthani?”, so ndani aye ti tene: “Nzapa ti mbi, Nzapa ti mbi, mo zia mbi ngbanga ti nyen?” 47 Tongana ala mä tënë so, ambeni zo so aluti kâ akomanse ti tene: “Koli so ayeke iri Élie.” 48 Hio, mbeni oko ti ala akpe amû ndokoro, lo yôro ni na yâ ti kpingo vin, lo zia ni na li ti mbeni keke ti sosongo na lo mû ni na lo ti tene lo nyon. 49 Me tanga ti azo ni atene: “Mo zia lo! Zia e bâ wala Élie ni ayeke ga ti sö fini ti lo.” 50 Jésus akiri adekongo na kota go, na lo kui. 51 Na bâ, yâ ti rideau ti temple ni asuru use, a londo na nduzu juska na gbe ni. Sese ayengi nga yâ ti akota tênë asuru. 52 Yanga ti adû ti kuâ azi, na gbâ ti akuâ ti azo ti be-vulu so akui asigi, 53 na azo mingi abâ ni. (Na peko ti so Jésus azingo na kuâ, azo so alondo na yâ ti cimetière si ayeke kiri alï na yâ ti gbata ti nzoni-kue.) 54 Me tongana turugu ti kota kamba ni nga na ala so ayeke na terê ti lo ti sara sinziri na terê ti Jésus abâ sese so ayengi nga na aye so asi, mbeto agbu ala mingi, na ala tene: “Ti tâ tënë ni, lo yeke fade Molenge ti Nzapa.”
Yenga ti 16-22 avril
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MARC 1-2
“A pardonné asiokpari ti mo awe”
(Marc 2:3-5) Azo aga na lo mbeni koli so mbage ti terê ti lo akui na so azo osio si ayô lo. 4 Me ala wara lege pëpe ti gue na koli ni tâ na terê ti Jésus ngbanga ti gbâ ti azo ni, tongaso ala kôro dû na li ti da ni tâ gï na ndo so Jésus ayeke dä. Na pekoni, ala descend na zo ti kobela ni na yâ ti da ni legeoko na kete gbogbo so lo yeke na ndö ni. 5 Tongana Jésus abâ mabe ti ala, lo tene na koli so mbage ti terê ti lo akui so: “Molenge ti mbi, a pardonné asiokpari ti mo awe.”
“A pardonné siokpari ti mo awe”
Na ngoi so Jésus angbâ ti fa tënë na azo so ayeke na yâ ti kete da ni so, ambeni koli osio aga na mbeni koli so mbage ti tere ti lo akui, na ndo ti mbeni gbogbo. Ala ye ti tene Jésus asava kamarade ti ala so. Me ngbanga ti so azo ayeke mingi, ala peut “ti gue na koli ni tâ na tere ti Jésus ape”. (Marc 2:4). Ye ni so adoit ti sara ala vundu mingi. Ala ngbâ amonté na ndo ti li ti da ni, so ayeke plat, na ala zi mbeni mbage ni. Na pekoni, ala descend gbogbo ni so zo ti kobela ni ayeke na ndo ni na yâ ti da ni.
Bê ti Jésus ason ngbanga ti so ala fâ tënë na yanga ti lo? Ên-ën, kete tongaso ape! A nzere na lo mingi ti bâ mara ti mabe ti akoli so, ni la lo tene na koli so mbage ti tere ti lo akui so, lo tene: “A pardonné siokpari ti mo awe.” (Matthieu 9:2). Me ti tâ tënë ni, eskê Jésus alingbi ti pardonné siokpari ti azo? A yeke ngbanga ni la si ascribe na aFarizien atene: “Koli so ayeke sara tënë tongaso ngbanga ti nyen? Lo yeke zonga Nzapa la. Zo wa la alingbi ti pardonné asiokpari, zo wa? Gi Nzapa oko awe.”—Marc 2:7.
Teti so Jésus ahinga ye so ayeke na yâ ti li ti ala, lo tene: “Ala yeke tene atënë tongaso na yâ ti bê ti ala ngbanga ti nyen? Ti tene na koli so mbage ti tere ti lo akui so: ‘A pardonné asiokpari ti mo awe,’ wala ti tene na lo: ‘Londo, mû gbogbo ti mo, mo tambela,’ so wa si ayeke ngangu ape?” (Marc 2:8, 9). Biani, na lege ti sacrifice so lo yeke mû ande, tongana ngoi ni alingbi Jésus apeut ti pardonné siokpari ti azo.
(Marc 2:6-12) Me ambeni scribe ayeke dä, ala yeke duti na ala yeke tene atënë so na bê ti ala: 7 “Ngbanga ti nyen koli so ayeke sara tënë tongaso? Lo yeke zonga Nzapa la. Zo wa la alingbi ti pardonné asiokpari zo wa? Gï Nzapa oko awe.” 8 Me hio, na yâ ti li ti lo, Jésus ahinga tënë so ala yeke tene na yâ ti bê ti ala. Tongaso, lo tene na ala: “Ngbanga ti nyen ala yeke tene atënë tongaso na yâ ti bê ti ala? 9 Ti tene na koli so mbage ti terê ti lo akui so: ‘A pardonné asiokpari ti mo awe,’ wala ti tene: ‘Londo, mû kete gbogbo ti mo, mo tambela,’ so wa si ayeke ngangu ape? 10 Me ti tene ala hinga so a mû komandema na Molenge ti zo na ndö ti sese ti pardonné asiokpari, . . .” lo tene na zo so mbage ti terê ti lo akui so: 11 “Mbi tene na mo: ‘Londo, mo mû kete gbogbo ti mo, mo gue na da ti mo.’” 12 Na ndö ti tënë so, koli ni alondo, na hio lo mû kete gbogbo ti lo na lo tambela na lê ti azo kue. Li ti ala kue akpe na ala mû gloire na Nzapa, ala tene: “Ade e bâ mara ti ye tongaso lâ oko pëpe.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mc 2:9
so wa si ayeke ngangu ape: A yeke ngangu ape na mbeni zo ti tene so lo peut ti pardonné asiokpari, ndali ti so a hunda na lo ape ti sara mbeni ye so azo abâ ni awe si lo tene mara ti tënë tongaso. Me ti tene: Londo, . . . mo tambela, a hunda mbeni miracle ti tene azo kue abâ so Jésus ayeke na ngangu ti pardonné asiokpari. Mbaï so nga na tënë so ayeke na És 33:24 afa so siokpari so ayeke na terê ti e la asara si e yeke tï kobela.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Marc 1:11) Mbeni go asara tënë na yayu, atene: “Mo yeke Molenge ti mbi, so mbi ndoye mo mingi; bê ti mbi anzere na mo mingi.”
nwtsty anote ti étude na ndö ti Mc 1:11
mbeni go alondo na yayu: Na popo ti mbaï so ayeke na yâ ti a-Évangile so na yâ ni a fa atene Jéhovah asara tënë droit na azo, tënë so la aga kozo.—Bâ anote ti étude na ndö ti Mc 9:7; Jn 12:28.
Mo yeke Molenge ti mbi: So Jésus ayeke zo ti yingo, lo yeke Molenge ti Nzapa (Jn 3:16). Ti londo na ngoi so a dü Jésus tongana zo, lo yeke “Molenge ti Nzapa” tongana Adam so ayeke lani mbilimbili-kue (Lc 1:35; 3:38). Me, na bango ni ayeke na lege ni so Bible asara tënë ti ye mingi na ndö ti Jésus ahon gï ti tene so lo ayeke Molenge ti Nzapa. So Nzapa atene tënë so nga lo tuku yingo vulu na ndö ti Jésus, Lo fa biani so Jésus ayeke oko Molenge ti lo ti yingo, “so a kiri adü lo” na beku ti kiri ti wara fini na yayu nga a soro lo na lege ti yingo ti Nzapa ti ga Gbia nga Kota Prêtre.—Bâ Jn 3:3-6; 6:51; Lc 1:31-33; aHb 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.
bê ti mbi anzere na mo mingi: Wala “Mbi yeke na ngia mingi ndali ti mo; mo zia ngia mingi na bê ti mbi.” A sara kua na oko tënë so na Mt 12:18, a mû ni na És 42:1 so asara tënë ti Messie wala Christ so a mû zendo ti lo. So Nzapa asara si yingo vulu aga na ndö ti Molenge ti lo nga Lo sara tënë na lo, a fa so Jésus ayeke biani Messie so a mû zendo ti lo.—Bâ anote ti étude na ndö ti Mt 3:17; 12:18.
(Marc 2:27, 28) Tongaso, lo tene na ala: “Lâ ti Sabbat abâ gigi ngbanga ti zo, me a yeke zo si abâ gigi ngbanga ti lâ ti Sabbat pëpe. 28 Ndani la si Molenge ti zo ayeke Seigneur même ti Sabbat.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mc 2:28
Molenge ti zo ayeke Seigneur . . . ti Sabbat: So Jésus asara kua na tënë so na ndö ti lo wani (Mt 12:8; Lc 6:5), a fa so Jésus alingbi ti sara ye so Babâ ti lo ti yayu ahunda na lo ti sara même na lâ ti Sabbat (Bâ Jn 5:19; 10:37, 38). Na lango ti Sabbat, Jésus asara ambeni kpengba miracle, so na popo ni lo sava akobela (Lc 13:10-13; Jn 5:5-9; 9:1-14). Ye so afa polele dengo bê so lo yeke ga na ni na azo na ngoi ti komandema ti Royaume ti lo so ayeke duti ande tongana mbeni sabbat ti wungo terê.—aHb 10:1.
Dikongo Bible
(Marc 1:1-15) So ayeke tongo nda ti nzoni tënë na ndö ti Jésus Christ, Molenge ti Nzapa: 2 Gï tongana ti so a sû na yâ ti mbeti ti prophète Ésaïe, a tene: “(Bâ, mbi yeke tokua watokua ti mbi kozo ti mo, na lo yeke leke lege ti mo ti tene mo hon dä.) 3 Go ti mbeni zo ayeke dekongo na yâ ti benyama, atene: ‘Ala leke lege ti Jéhovah, ala sara si alege ti lo aduti droit.’” 4 Jean Baptiste asi na yâ ti benyama, lo yeke fa tënë ti batême so ayeke fä ti changengo bê, tongaso si a pardonné asiokpari ti ala. 5 Azo ti sese ti Judée kue nga na azo ti Jérusalem kue ayeke ga na mbage ti lo, na lo batize ala na yâ ti Ngu ti Jourdain. Ala yeke fa asiokpari ti ala na gigi. 6 Jean ayü bongo so a sara ni na kuä ti terê ti chameau, na lo kanga na yâ ti lo mbeni ceinture so a leke ni na poro ti nyama. Kobe ti tengo ti lo ayeke agbadora nga na mafuta ti otoro ti ngonda. 7 Lo yeke fa tënë, lo tene: “Mbeni zo ayeke ga na peko ti mbi, lo yeke ngangu ahon mbi. Mbi kpa pëpe ti kuku ti zi akamba ti poro ti lo. 8 Mbi batize ala na ngu, me ti lo, lo yeke batize ande ala na yingo vulu.” 9 Na ngoi ni kâ, Jésus alondo na Nazareth ti Galilée lo ga, na Jean abatize lo na yâ ti Ngu ti Jourdain. 10 Gï so lo londo na yâ ti ngu ni lo sigi, lo bâ yayu so ayeke zi, na yingo vulu so ayeke descend na ndö ti lo tongana mbeni kolokoto. 11 Mbeni go asara tënë na yayu, atene: “Mo yeke Molenge ti mbi, so mbi ndoye mo mingi; bê ti mbi anzere na mo mingi.” 12 Hio na pekoni, yingo apusu lo ti gue na yâ ti benyama. 13 Tongaso lo ngbâ na benyama lango 40. Satan atara lo, na lo yeke na popo ti anyama ti ngonda. Me a-ange ayeke sara kua na lo. 14 Na peko ti so a gbu Jean a bi lo na kanga, Jésus ague na Galilée, lo yeke fa nzoni tënë ti Nzapa, 15 lo tene: “Ngoi so a diko ni alingbi awe, na Royaume ti Nzapa aga nduru awe. Ala changé bê ti ala, na ala mä na bê na nzoni tënë.”
Yenga ti 23-29 avril
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MARC 3-4
“Jésus asava mbeni zo na lâ ti Sabbat”
(Marc 3:1, 2) Lo kiri lo lï na yâ ti mbeni synagogue, na mbeni koli so maboko ti lo oko abuba ayeke kâ. 2 Lê ti ala ayeke gï na terê ti lo ti bâ wala lo yeke sava koli ni so na lâ ti Sabbat, tongaso si ala wara mbeni tënë ti bi na li ti lo.
Nyen la Ndia amû lege na zo ti sara na lâ ti Sabbat?
Na ngoi ti mbeni Sabbat ni nde, Jésus ague na mbeni synagogue, peut-être na Galilée. Kâ, lo wara mbeni koli so maboko ti lo ti koli abuba (Luc 6:6). Me lê ti ascribe na aFarizien ayeke gi na ndo ti Jésus. Ngbanga nyen? Ala fa tâ ye so ayeke biani na yâ ti bê ti ala na ngoi so ala hunda ndo, a tene: “Ndia amû lege na zo ti sava azo na lâ ti Sabbat?”—Matthieu 12:10.
Amokonzi-nzapa ti aJuif atene so Ndia amû lege na zo ti sava mbeni zo na lâ ti Sabbat, gi tongana fini ti zo ni so ayeke na yâ ti kpale. Me, na tapande, a yeke na lege ni ape ti kiri na bio ti mbeni zo na place ni wala ti soigné entorse, ngbanga ti so aye ni so ayeke nga kota kpale mingi ape. A yeke polele so, ascribe na aFarizien ayeke hunda lani ndo tongaso, pëpe ngbanga ti so ala sara mawa ti koli so kobela awoko lo depuis, me ngbanga ti so ala yeke gi gi lani lege ti wara Jésus na yâ ti atënë ti lo.
(Marc 3:3, 4) Lo tene na koli so maboko ti lo abuba so: “Londo mo ga mo luti na milieu ge.” 4 Na pekoni, lo tene na ala: “Na lâ ti Sabbat, ndia amû lege na zo ti sara ye ti nzoni wala ti sara ye ti sioni na zo? ti sö fini ti zo wala ti fâ zo?” Me ala zi yanga oko pëpe.
Nyen la Ndia amû lege na zo ti sara na lâ ti Sabbat?
Me Jésus amä gbe ti tënë so ala ye ti tene so. Lo bâ so ala gue ayo mingi na yâ ti atënë ti ala, nga ala gue nde mingi na ye so Mbeti ti Nzapa afa na ndo ti tënë ti aye so zo adoit ti sara ni pëpe na lâ ti Sabbat (Exode 20:8-10). Lo tingbi na mara ti azo tongaso awe, so ayeke na sioni bango ndo na ndo ti amiracle so lo sara. Me Jésus abi mbeni tënë na sese na ngoi so lo tene na koli so maboko ti lo abuba so, lo tene: “Londo mo ga mo luti na milieu.”—Marc 3:3.
(Marc 3:5) Lo yô lê ti lo, lo bâ ala oko oko kue, bê ti lo ason mingi. Vundu asara lo mingi ndali ti so bê ti ala akpengba. Na pekoni, lo tene na koli ni: “Yôro yâ ti maboko ti mo.” Koli ni ayôro ni, na maboko ti lo ni akiri aga nzoni.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mc 3:5
bê ti lo ason mingi. Vundu asara lo mingi: Gï Marc la afa peko ti sarango ye ti Jésus na ngoi so Jésus abâ so bê ti amokonzi-nzapa akpengba na ngoi ni so (Mt 12:13; Lc 6:10). Pierre, so ayeke mbeni zo so bê ti lo ayeke son ka hio hio, la peut-être afa asarango ye ti Jésus so na Marc.—Bâ “Nduru tënë ti mbeti ti Marc.”
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Marc 3:29) Me, zo so azonga yingo vulu, a yeke pardonné lo lâ oko pëpe, me siokpari ni ayeke ngbâ lakue lakue na li ti lo.”
nwtsty anote ti étude na ndö ti Mc 3:29
azonga yingo vulu: Ti zonga Nzapa aye ti tene ti buba iri ti lo, ti tene asioni tënë na ndö ti lo wala na terê ti aye so ayeke nzoni-kue. Teti so yingo vulu alondo na Nzapa ni wani, ti ke na mbana kua ti yingo vulu ni aye ti tene ti zonga Nzapa. Tongana ti so a fa na Mt 12:24, 28 nga na Mc 3:22, akota zo ti nzapa ti aJuif abâ kusala ti yingo ti Nzapa na ndö ti Jésus na ngoi so lo sara amiracle; me, ala tene so ngangu ni so alondo na Satan Zabolo.
siokpari ni ayeke ngbâ lakue lakue na li ti lo: Âmanke aye ti sara tënë ti asiokpari so zo asara na mbana so akpale ti pekoni ayeke ngbâ lakue lakue; mbeni sandaga ti kanga ndö ti siokpari ni so ayeke dä ape.—Bâ note ti étude na ndö ti tënë azonga yingo vulu na yâ ti versê so nga na note ti étude na ndö ti Mt 12:31 so ague oko na ni.
(Marc 4:26-29) Lo kiri lo tene: “Legeoko nga, Royaume ti Nzapa ayeke tongana mbeni koli so abi angongoa ti kobe na sese. 27 Lo lango na bï na lo zingo na ndapre, ngongoa ti kobe ni asigi na akono, me lege so ye ni asi na ni, lo hinga pëpe. 28 Sese ni wani asara si kobe ni asigi yeke yeke. Kozoni, keke ni asigi, na pekoni li ni asigi, nga na nda ni tâ lê ti kobe ni asigi na ndö ti keke ni. 29 Me gï so alê ni akpengba awe, lo to nda ti fâ ni na zembe ngbanga ti so ngoi ti kongo ni alingbi awe.”
Mo “gbu nda ti Mbeti ti Nzapa”?
6 Toli so afa nyen na e? Kozoni kue, a lingbi e hinga so e yeke na ngangu pëpe ti forcé mbeni zo so e yeke manda Bible na lo ti gue na li ni hio hio na lege ti yingo. Atâa tongana e sara ye kue so e lingbi ti sara ti mû maboko na zo so e yeke manda Bible na lo, a lingbi e forcé lo lâ oko pëpe ti mû batême. Me tongana e sara tere ti e kete, e yeke hinga so a yeke na zo ni wani ti mû desizion ti mû tere ti lo na Nzapa. A lingbi ndoye so zo ni ayeke na ni na Nzapa la apusu lo ti mû tere ti lo na lo. Tongana a yeke tongaso ape, Jéhovah ayeke yeda na ni pëpe.—Ps. 51:12; 54:6; 110:3.
7 Use ni, tongana e hinga ye so toli so aye ti fa na e, a yeke sara si bê ti e anze pëpe tongana na tongo nda ni e bâ pëpe ye ti peko ti kua ti e ti fango tënë. A lingbi e kanga bê ti e e ku (Jacq. 5:7, 8). Tongana e sara ngangu kue ti mû maboko na zo so e yeke manda Bible na lo, me lo gue na li ni na yâ ti tâ tënë ape, a ye ti tene pëpe so e yeke nzoni wafango ye pëpe. Jéhovah ayeke zia si ngongoa ti tâ tënë amaï gi na yâ ti bê ti azo so asara tere ti ala kete na so ayeke nduru ti changé (Mat. 13:23). Tongaso, a lingbi e pensé pëpe so a yeke wungo ti azo so e manda Bible na ala na so amû batême la ayeke fa so e fa tënë nzoni wala pëpe. Ti Jéhovah, tongana azo so e yeke fa ye na ala asara ye pëpe alingbi na ye so e fa na ala, a ye pëpe ti tene so e fa tënë nzoni ape. Lo bâ na nene ni mingi angangu so e yeke sara atâa aye ti peko ni ayeke mingi wala pëpe.—Diko Luc 10:17-20; 1 aCorinthien 3:8.
8 Ota ni, e lingbi lakue pëpe ti hinga achangement so mbeni zo ayeke sara na yâ ti bê ti lo kâ. Na tapande, mbeni koli na wali ti lo so mbeni missionnaire ayeke manda lani Bible na ala atene na lo so ala ye ti ga awafango tënë so ade ti wara batême pëpe. Lo dabe ti ala so ti tene a mû lege na ala ti fa tënë, a lingbi ala zia lege ti nyongo manga. Bê ti lo adö na ngoi so ala tene na lo so ala zia nyongo manga asara anze mingi awe. Ala zia ni ngbanga ti nyen? Ala bâ so même tongana ala nyon manga na hondengo ni, Jéhovah ayeke bâ ala nga lo ke sarango ye na handa. Tongaso, ala bâ so a yeke na ala ti soro ye oko ti sara: Ti nyon manga na lê ti missionnaire ni wala ti zia lege ti nyongo manga ni. Ala maï ndoye so ala yeke na ni na mbage ti Jéhovah na amû maboko na ala ti mû nzoni desizion. Ala gue na li ni na lege ti yingo, atâa so missionnaire ni ahinga ye oko pëpe na ndo ti changement so ala sara.
Dikongo Bible
(Marc 3:1-19a) Lo kiri lo lï na yâ ti mbeni synagogue, na mbeni koli so maboko ti lo oko abuba ayeke kâ. 2 Lê ti ala ayeke gï na terê ti lo ti bâ wala lo yeke sava koli ni so na lâ ti Sabbat, tongaso si ala wara mbeni tënë ti bi na li ti lo. 3 Lo tene na koli so maboko ti lo abuba so: “Londo mo ga mo luti na milieu ge.” 4 Na pekoni, lo tene na ala: “Na lâ ti Sabbat, ndia amû lege na zo ti sara ye ti nzoni wala ti sara ye ti sioni na zo? ti sö fini ti zo wala ti fâ zo?” Me ala zi yanga oko pëpe. 5 Lo yô lê ti lo, lo bâ ala oko oko kue, bê ti lo ason mingi. Vundu asara lo mingi ndali ti so bê ti ala akpengba. Na pekoni, lo tene na koli ni: “Yôro yâ ti maboko ti mo.” Koli ni ayôro ni, na maboko ti lo ni akiri aga nzoni. 6 Na ndö ti ye so, aFarizien asigi, na hio ala gue ala bungbi na azo ti Hérode ti mä terê na ndö ti Jésus ti tene ala fâ lo. 7 Me Jésus na adisciple ti lo ague ti ala na kota ngu. Azo mingi mingi alondo na Galilée nga na Judée amû peko ti lo. 8 Azo mingi mingi, so amä tënë ti aye mingi so lo yeke sara, alondo même na Jérusalem, na Idumée nga na mbage ti Ngu ti Jourdain nga na akodro so ayeke na terê ti Tyr na Sidon, na ala ga na mbage ti lo. 9 Lo tene na adisciple ti lo ti zia mbeni kete ngö nduru nduru ndali ti lo tongaso si gbâ ti azo ni apete lo pëpe. 10 So lo sava azo mingi, a sara si azo kue so ayeke na angangu kobela ayeke bungbi gbani gbani na terê ti lo ti ndu lo. 11 Même asioni yingo, na ngoi kue so ala bâ lo, ala yeke tï na gbe ti lo na ala yeke dekongo, ala tene: “Mo yeke Molenge ti Nzapa.” 12 Me fani mingi, lo gboto mê ti ala ngangu ti tene ala fa lo na azo pëpe. 13 Lo gue na ndö ti mbeni hoto na lo iri ala so bê ti lo aye, na ala gue na peko ti lo. 14 Lo soro mbeni groupe ti akoli 12 so lo di iri ti ala nga abazengele, ala so ayeke ngbâ lakue na terê ti lo, na so lo yeke tokua ala ti fa tënë 15 nga ti wara ngangu ti tomba asioni yingo. 16 Ala 12 so lo soro ala ayeke: Simon, so lo mû na lo nga iri ti Pierre; 17 Jacques na ita ti lo Jean so ayeke amolenge ti Zébédée (lo mû nga na ala iri ti Boanergès, so ndani aye ti tene, “aMolenge ti bekpa”); 18 André, Philippe, Barthélemy, Matthieu, Thomas, Jacques molenge ti Alphée, Thaddée na Simon so a iri lo Cananéen, 19 nga Judas Iscariote, so na pekoni lo kä Jésus.
GIGI TI E TI CHRÉTIEN
(Marc 4:9) Lo zia tënë so na ndö ni: “Zia zo so ayeke na mê ti mä amä.”
nwtsty anote ti étude na ndö ti Mc 4:9
Zia zo so ayeke na mê ti mä: Kozo si Jésus atene toli ti zo ti mungo ye, lo tene: “Ala mä tënë so si.” (Mc 4:3). Lo hunzi toli ni na tenengo oko tene ni so, ti fa so a yeke kota ye ti tene adisciple ti lo asara ngangu ti sara ye alingbi na wango ti lo. A yeke wara mara ti atënë ni so na yâ ti aversê tongana Mt 11:15; 13:9, 43; Mc 4:23; Lc 8:8; 14:35; Apc 2:7,11,17,29; 3:6,13, 22; 13:9.
Yenga ti 30 avril–6 mai
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MARC 5-6
“Jésus ayeke na ngangu ti zingo azo ti e so e ye ala so akui”
(Marc 5:38) Tongana ala si na da ti mokonzi ti synagogue ni, lo bâ kota wuluwulu, azo so ayeke toto na ayeke dema terê mingi na kongo.
(Marc 5:39-41) Na peko ti so lo lï na da ni awe, lo tene na azo ni: “Ngbanga ti nyen ala yeke toto nga ala yeke sara kota wuluwulu tongaso? Molenge ni akui pëpe, me lo yeke lango.” 40 Na ndö ti tënë so, ala komanse ti he lo na ti zere lo. Me tongana lo tomba azo ni kue na gigi awe, Jésus amû babâ na mama ti molenge ni nga na ala so ayeke na terê ti lo, na lo lï na ndo so molenge ni ayeke dä. 41 Lo gbu maboko ti molenge ni, lo tene na lo: “Talitha kumi,” so ndani aye ti tene “Maseka-wali, mbi tene na mo, londo!”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mc 5:39
akui pëpe, me lo yeke lango: Na yâ ti Bible, mingi ni a haka kuâ na lango (Ps 13:3; Jn 11:11-14; Kus 7:60; 1aC 7:39; 15:51; 1aT 4:13). Jésus ayeke gue lani ti kiri na molenge-wali so na fini, ni la lo tene tënë so ndali ti so lo yeke fa so legeoko tongana ti so a lingbi ti zingo azo so alango, a lingbi ti kiri na azo so akui na fini. Ngangu so Jésus azingo na molenge-wali so alondo na Babâ ti lo, “lo so akiri na akuâ na fini na lo iri aye so ayeke dä pëpe mo bâ mo tene ayeke dä awe.”—aRm 4:17.
(Marc 5:42) Hio, maseka-wali ni alondo na lo to nda ti tambela. (Lo yeke na ngu 12.) Gï na ndembe ni so, li ti ala akpe kue si terê ti ala anzere ngangu mingi.
A zingo mbeni maseka-wali na kuâ
Tongana ti so lo tene lani na azo so lo sava ala, Jésus atene na babâ na mama ti molenge ni ti tene ala sara tënë ti ye ni so na zo oko ape. Me, teti so tere ti ala nzere mingi, babâ na mama ni nga na ambeni zo nde asara si tënë ni amû “yâ ti ndo ni kue.” (Matthieu 9:26). Ka mo, tongana a yeke fade mo la a zingo mbeni zo so mo ye lo mingi tongaso, tere ti mo ayeke nzere ti sara tënë ti ye ni so na azo ape? Molenge-wali so ayeke use zo so Bible atene Jésus a zingo lo na kuâ.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Marc 5:19, 20) Me Jésus ayeda pëpe, me lo tene na koli ni: “Kiri na ndo ti afami ti mo, na mo fa na ala peko ti aye kue so Jéhovah asara ndali ti mo nga nzoni bê so lo sara na mo.” 20 Koli so ahon, na lo to nda ti fa na yâ ti kodro ti Décapole tënë na ndö ti aye kue so Jésus asara ndali ti lo, na li ti azo ni kue akpe.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mc 5:19
fa na ala peko ti aye: Nde na ti so Jésus ayeke hunda ka pëpe na azo ti gue ti fa tënë ti amiracle so lo sara (Mc 1:44; 3:12; 7:36), lo hunda na koli so ti fa na afami ti lo ye so asi so. Peut-être Jésus asara tongaso ndali ti so a hunda na lo ti zia ndo ni ti hon nga lo wani la lo yeke fa ande tënë na ala ape; a yeke kanga nga lege na atënë so azo apeut ti tene kirikiri na ndö ti acochon so akui so.
(Marc 6:11) Na ndo kue so a yeke yamba ala pëpe wala a yeke mä tënë ti ala pëpe, tongana ala yeke sigi kâ, ala pika sese ti gere ti ala ti fa na azo ni so ala sara ye na lege ni pëpe.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mc 6:11
ala pika sese ti gere ti ala: Adisciple ayeke sara lani geste ni so ti fa so akpale ti peko ni so Nzapa ayeke ga na ni so, tënë ni ayeke na li ti ala ape. A yeke wara mara ti tënë ni so na Mt 10:14; Lc 9:5. Marc na Luc azia mbeni tënë na ndö ni ti fa so azo ni asara sioni. Paul na Barnabas asara nga mara ti ye ni so na ngoi so ala yeke na Antioche ti Pisidie (Kus 13:51), nga Paul asara mbeni ye so akpa ni na ngoi so lo yeke na Corinthe; lo yengi yâ ti abongo ti lo na lo tene na ala: “Mênë ti ala angbâ na li ti ala. Tënë oko ayeke na li ti mbi pëpe.” (Kus 18:6). Adisciple ahabitué na mara ti ageste ni so awe. A-Juif so aye Nzapa mingi so avoyagé na kodro-wande, tongana ala ye ti kiri na kodro ti ala, kozoni ala yeke pika sese ti gere ti ala ti fa so sese ni so ayeke sioni so ayeke lï yâ ti kodro ti ala ni ape. Me, pensé ti Jésus ayeke ti lo nde na ngoi so lo mû yanga so na adisciple ti lo.
Dikongo Bible
(Marc 6:1-13) Lo londo kâ, lo kiri na kodro so lo kono dä, na adisciple ti lo amû peko ti lo. 2 Tongana lâ ti Sabbat alingbi awe, lo to nda ti fa ye na yâ ti synagogue. Mingi ti azo so ayeke mä lo, bê ti ala adö si ala tene: “Koli so awara ti lo aye so na ndo wa? A mû ndara tongaso na lo ngbanga ti nyen? Ngbanga ti nyen lo yeke na ngangu ti sara akusala ti ngangu tongaso? 3 So charpentier so la ape? Lo yeke Molenge ti Marie ape? Lo yeke ita ti Jacques, Joseph, Judas na Simon ape? Aita ti lo ti wali ayeke na popo ti e ge ape?” Tongaso, lo ga ye so asara si ala pika gere ti ala. 4 Me Jésus atene na ala: “A yeke ne ka prophète na kodro ti lo pëpe, na popo ti afami ti lo pëpe nga na yâ ti da ti lo wani pëpe, me gï na mbeni ndo nde.” 5 Tongaso, lo wara lege ti sara akusala ti ngangu kâ pëpe, me lo zia maboko ti lo gï na ndö ti ambeni zo ti kobela oko oko na lo sava ala. 6 Biani, lo gi li ti lo gbä na mabe so amanke ala. Lo tambela na yâ ti akete kodro ni oko oko kue, lo fa ye na azo. 7 Lo iri adisciple 12, na lo to nda ti tokua ala use use nga lo mû na ala komandema na ndö ti asioni yingo. 8 Nga, lo mû yanga na ala ti mû mbeni ye oko pëpe ndali ti lege, me ti mû gï keke ti tambelango na ni. Lo tene nga na ala ti mû mapa pëpe, bozo ti kobe pëpe nga ti mû nginza pëpe na yâ ti abozo so ala kanga na gbe ti yâ ti ala. 9 Lo mû yanga na ala ti yü poro na gere ti ala, me ti mû bongo use pëpe. 10 Nga, lo tene na ala: “Na ndo kue so ala lï na yâ ti mbeni da, ala ngbâ kâ juska ala zia ndo ni ti hon. 11 Na ndo kue so a yeke yamba ala pëpe wala a yeke mä tënë ti ala pëpe, tongana ala yeke sigi kâ, ala pika sese ti gere ti ala ti fa na azo ni so ala sara ye na lege ni pëpe.” 12 Tongaso ala gue, ala fa tënë na azo ni ala tene so ala doit ti changé bê ti ala. 13 Ala tomba gbâ ti asioni yingo nga ala sara mafuta na terê ti azo ti kobela mingi na ala sava ala.