Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
YENGA TI 3-9 JANVIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | AJUGE 15-16
“Kango zo ayeke sioni mingi”
Dutingo be-ta-zo pëpe: mbage ti fä ti alango ti nda ni
4 Kozoni, zia e sara tënë na ndö ti Dalila so ahanda Juge Samson so atï lo. Samson aye lani ti sara bira na aPhilistin ndali ti azo ti Nzapa. Peut-être agbia oku ti aPhilistin ahinga so Dalila aye Samson na bê ti lo kue pëpe, ala mû gbâ ti mosoro na lo ti tene lo fa na ala ye so asara si Samson ayeke na ngangu mingi tongaso si ala wara lege ti fâ lo. Dalila ayeda na ye so ala mû na lo, lo tara fani ota ti hinga ye so asara si Samson ayeke ngangu mingi so, me lo wara lege pëpe. Dalila angbâ ti forcé lo “lâ na lâ na tënë so, na lo wa lo mingi”. Na nda ni, “âme ti Samson anze juska lo ye ti kui.” Tongaso, Samson atene na lo so a fâ kuä ti li ti ni lâ oko pëpe nga so tongana a fâ ni, ngangu ti ni ayeke hunzi. Teti so Dalila ahinga ni awe, lo sara si a fâ kuä ti li ti Samson na ngoi so Samson alango na ndö ti gere ti lo. Na pekoni, lo zia Samson na tïtî awato ti lo ti tene ala sara na lo ye ti bê ti ala (aJu. 16:4, 5, 15-21). Ye so lo sara lani so ayeke tâ sioni! Bê ti warango ye asara si Dalila akä zo so aye lo.
Akota tënë ti buku ti aJuge
14:16, 17; 16:16. Ti sara ngangu na ndö ti mbeni zo na lege ti toto wala ti demango terê alingbi ti buba mbeni songo.—aProverbe 19:13; 21:19.
Dutingo be-ta-zo pëpe: mbage ti fä ti alango ti nda ni
15 Tongana nyen la azo so asara mariage awe alingbi ti ngbâ be-ta-zo na koli wala wali ti ala? Mbeti ti Nzapa atene: “Duti na ngia na wali [wala koli] ti lâ ti pendere ti mo”, a kiri atene: “Duti na ngia na wali [wala koli] so mo ndoye lo.” (aProv. 5:18; Zo-ti. 9:9). Na ngoi so koli na wali ayeke ga mbakoro, a lingbi ala sara ye kue so ala lingbi ti sara ti kpengba songo ti ala na lege ti mitele nga na lege ti atënë ti bê. Ye so aye ti tene ti bi bê na mba, ti mû ngoi mingi ti duti na terê ti mba nga ti ga nduru mingi na mba. A lingbi ala sara ngangu ti bata mariage ti ala nga songo ti ala na Jéhovah. Ti sara ni, a lingbi koli na wali ni amanda Bible ala use, ala fa tënë lakue ala use nga ala sambela ala use ti hunda Jéhovah ti iri tënë nzoni na ndö ti ala.
NGBÂ BE-TA-ZO NA JÉHOVAH
16 Ambeni membre ti congrégation ayeke dä so asara akota siokpari na a suku na “ala ngangu, si ala duti nzoni na yâ ti mabe”. (Tite 1:13). Ti ambeni, ndali ti sarango ye ti ala, a hunda ti tene a bi ala na gigi. Ti “ala so sengo ndo ni asara kua na ndo ti ala,” a mû maboko na ala ti kiri ti leke songo ti ala na Jéhovah (aHéb. 12:11). Ka tongana mbeni fami wala kota kamarade ti e la a bi lo na gigi? Ye so e yeke sara na ngoi ni so la ayeke fa wala e yeke be-ta-zo na zo ni wala na Nzapa. Me a lingbi e duti be-ta-zo na Jéhovah. Jéhovah ayeke bâ e ti bâ wala e yeke sara ye alingbi na commandement ti lo ti sara songo pëpe na zo kue so a bi lo na gigi.—Diko 1 aCorinthien 5:11-13.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Samson asö benda na ngangu ti Jéhovah!
Samson ayeke lani gï na ye oko na li ti lo ti sara: bira na terê ti aPhilistin. Hungo terê ti lo lani na ndo ti mbeni wali-ndumba na Gaza ayeke ti tene lo tiri na awato ti Nzapa. Samson ayeke lani na bezoin ti mbeni ndo ti lango dä na bï na yâ ti mbeni gbata ti aPhilistin, na lo lingbi ti wara ni na ndo ti mbeni wali-ndumba. Samson ayeke lani na bibe ti sara pitan pëpe. Na bebi, lo sigigi, lo gbu porte ti yanga ti kodro ni, lo gboto cadre na barre ni kue na lo gue lo zia ni na li ti mbeni hoto na terê ti Hébron, a yo kilomètre 60 tongaso. Nzapa ayeda na ye so na Lo mû na lo ngangu ti sara ni.—aJuge 16:1-3, NW.
YENGA TI 10-16 JANVIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | AJUGE 17-19
“Ti ke Ndia ti Nzapa aga na zo akpale”
it-2 l. 278 par. 6—279 par. 8
Michée
1. Mbeni koli ti Éphraïm. Michée asara ye ague nde na commandement miombe ti acommandement Bale-oko (Ex 20:15), lo mû nginza ti argent 1100 ti mama ti lo. Na ngoi so lo tene so lo la lo mû nginza ni nga lo kiri na ni, mama ni atene: “Mbi yeke zia argent so nde ndali ti Jéhovah, si molenge ti mbi amû ni ti leke mbeni statue so a leke ni na kode nga na statue ti wen. Tongaso, mbi kiri na ni na mo.” Na pekoni mama ni amû alê ti nginza ti argent 200 ni na zo ti lekengo aye na argent, lo leke “mbeni statue na kode nga na statue ti wen” na pekoni a zia ni na yâ ti da ti Michée. Michée, so ayeke na “mbeni da so lo zia anzapa ti lo dä,” asara mbeni éphod nga na téraphim, na lo zia mbeni molenge ti lo ti sara kua na lo tongana prêtre. Atâa so lo leke aye ni ti gonda na Jéhovah, a yeke sioni mingi, ndali ti so a gue nde na commandement so ake vorongo yanda (Ex 20:4-6) nga a sara si zo asara sanka ti tabernacle ti Jéhovah nga na ti kua ti aprêtre (aJu 17:1-6; De 12:1-14). Kete na pekoni, Michée aga na Jonathan, mbeni hale ti Guershom, molenge ti Moïse, na da ti lo, lo mû maseka ti mara ti Levi so ti ga prêtre ti lo (aJu 18:4, 30). Na nzerengo terê Michée ahanda terê ti lo, lo tene: “Fadeso mbi hinga so Jéhovah ayeke sara nzoni na mbi.” (aJu 17:7-13). Me Jonathan ayeke hale ti Aaron ape tongaso lo lingbi même na kua ti prêtre ape, so encore ayeke mbeni faute so Michée asara la.—Nb 3:10.
it-2 l. 278 par. 8
Michée
Kete na pekoni, Michée na groupe ti ambeni koli atomba peko ti azo ti mara ti Dan na ala wara ala. Tongana ala hunda lo nyen la apassé, Michée atene: “Ala mû anzapa so mbi leke nga na prêtre ti mbi kue ala hon na ni. Nyen la angbâ na mbi nyen?” Me, amolenge ti Dan agboto mê ti Michée so tongana lo ngbâ ti mû peko ti ala nga ti dekongo, ala lingbi ti sara sioni na lo. Tongana Michée abâ so azo ti mara ti Dan ayeke ngangu ahon azo ti lo, lo tourné lo kiri na yanga-da (aJu 18:22-26). Na peko ti so, azo ti mara ti Dan akinda Laïsh nga agbi ni na wâ, ala leke na place ni gbata ti Dan. Jonathan na amolenge ti lo aga aprêtre ti azo ti mara ti Dan, so ‘akpo na nduzu yanda so Michée aleke, na a ngbâ kâ na ngoi kue so da ti tâ Nzapa [tabernacle] ayeke na Shilo.’—aJu 18:27-31.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Mbeni Bible so a yeke ngangu ape ti mä yâ ti atënë ni nga so andu bê
6 Laso, aye mingi afa so a yeke kota ye ti sara kua na iri ti Jéhovah. Mbeti ti Nzapa ti fini dunia so a sigi na ni na ngu 2013 na Anglais iri ti Nzapa asigi dä 7 216, so ti tene a kiri a wara iri ni so 6 na ndö ti so a sigi na ni lani na ngu 1984. A kiri na iri so na place ni ndali ti so a wara aninga ape na yâ ti mbeti so a rulê ni rulengo so a wara na terê ti Ngu-ingo Mingi iri ni so oku na 1 Samuel 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. A sara mbeti so a rulê ni rulengo so ahon ngu 1000 kozo ti tene a sara mbeti ti Nzapa so aMassorète asara na yanga ti Hébreu. Nga na peko ti so a kiri a gi nda ti ye nzoni mingi na yâ ti ngbene mbeti ti Bible so zo alingbi ti zia bê ti lo dä a wara mbeni oko na aJuge 19:18.
YENGA TI 17-23 JANVIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | AJUGE 20-21
“Ngbâ ti hunda Jéhovah ti fa lege na mo”
w11 15/9 l. 32 par. 2
Eskê mo yeke sara ye tongana Phinéhas tongana mo wara akpale?
Na peko ti so azo ti Guibéah ti mara ti Benjamin afâ wali ti mbeni zo ti mara ti Lévi, atanga ti mara ni aleke ti tiri na azo ti mara ti Benjamin (aJu 20:1-11). Ala sambela Jéhovah kozoni ti tiri, me a sö benda na ndö ti ala fani use, nga azo akui mingi (aJu 20:14-25). Eskê ala tene lani so Jéhovah amä asambela ti ala ape? Jéhovah aye biani ti tene lani ala punir azo ti sioni so?
Akota tënë ti buku ti aJuge
20:17-48—Ngbanga ti nyen Jéhovah azia lani lege na azo ti Benjamin ti kinda fani use ambeni kete mara ni, atâa so a yeke ala fade si alingbi na sengo ndo? Na ziango lege na akete mara ni so angbâ be-ta-zo ti tï kozoni na gbe ti kete mara ti Benjamin, Jéhovah agi lani ti bâ nzoni wala ala leke biani na bê ti ala ti zi sioni na Israël.
w11 15/9 l. 32 par. 4
Eskê mo yeke sara ye tongana Phinéhas tongana mo wara akpale?
Nyen la e lingbi ti manda dä? Na yâ ti congrégation, a yeke si ka so ambeni kpale angbâ ngbango atâa a-effort ti ancien nga asambela so ala sara na Jéhovah ti aidé. A yeke nzoni a-ancien adabe ti ala na tënë so Jésus atene: “Ala ngbâ ti hunda ye [wala ti sambela], na a yeke mû ni na ala. Ala ngbâ ti gi ye, na ala yeke wara ni. Ala ngbâ ti pika yanga-da, na a yeke zi ni na ala.” (Lc 11:9). Même tongana ala bâ so a kiri tënë hio na sambela ni ape, asurveillant apeut ti hinga na bê ti ala kue so Jéhovah ayeke kiri tënë na ni na ngoi so lo wani lo soro.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Mo hinga?
Tongana nyen la a sara bira ti ândö na alance?
David afâ lani Goliath, yongoro koli so, na lance. Na bango ni, David amanda sarango kua na lance ni nzoni na tango so lo yeke bata lani ataba.—1 Samuel 17:40-50.
A yeke wara adessin ti lance na yâ ti aye ti ndara ti azo ti Égypte ti ândö nga na ti Assyrie. Lance ni ayeke tongana ti mbeni bozo so yâ ni azi, so a sara ni na poro ti nyama wala na bongo, na a kanga kamba na ayanga ni use kue. Tênë so zo ni ayeke zia na yâ ti lance ni ayeke lisse lisse wala ronde ronde, so konongo ni aye ti lingbi na ti mbeni kete orange nga a ne gramme 250. Zo ni ayeke turnê lance ni na nduzu ngbii, lo zi tïtî lo na terê ti mbeni kamba ni oko, na tênë ni akpe ngangu ague droit awara ye ni so a bi lo ndali ni.
Na peko ti gingo aye na gbe ti sese na Israël nga na akodro so ayeke na terê ni, a wara mara ti gbâ ti atênë ni so. A yeke aye ti peko ti abira so a sara ândö. Âmanke lani angangu turugu ni ayeke bi atênë ni akpe 160 wala 240 km/h. Ambeni wandara atene so ndo so tênë ni ayeke tï dä ayeke tongana ti mbeni kokora, me ambeni ake ti ala. Atâa a yeke so wa, mbeni lance alingbi ti fâ zo.—aJuge 20:16.
YENGA TI 24-30 JANVIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | RUTH 1-2
“Gi ti duti na tâ ndoye”
Mû tapande ti akota kamarade ti Jéhovah
5 A yeke fade ngangu ape ti tene Ruth atene na bê ti lo so sewa ti lo ayeke na Moab, mama ti lo nga na ambeni fami ti lo ayeke kâ ala lingbi ti mû lo na ndo ti ala nga ti bâ lege ti lo. Moab ayeke lani kodro ti lo. Lo hinga azo ti Moab, lo hinga yanga ti kodro ti ala nga na ngobo ti ala. Naomi alingbi lani pëpe ti tene na lo so lo yeke wara a-oko ye ni so na Bethléhem. Tongaso, lo tene na Ruth ti ngbâ na Moab. Mbeto asara Naomi ndali ti so lo lingbi lani pëpe ti mû mbeni koli wala mbeni da na kogara ti lo Ruth. Ruth ayeke sara tongana nyen? Bâ kangbi so ayeke na popo ti lo na Orpa so ‘akiri na azo ti lo, na nzapa ti lo’. (Ruth 1:9-15). Ruth aye lani ti kiri na terê ti anzapa ti wataka ti lo nga na azo ti lo? Ên-ën.
Mû tapande ti akota kamarade ti Jéhovah
6 Na bango ni Ruth ahinga Jéhovah peut-être na lege ti koli ti lo so akui wala na lege ti Naomi. Jéhovah ayeke tongana anzapa ti Moab ape. Ruth ahinga lani so Jéhovah ayeke Nzapa so a lingbi lo ye lo nga lo voro lo. Gi hingango ni tongaso alingbi ape. A lingbi Ruth amû desizion. Lo yeke soro Jéhovah tongana Nzapa ti lo? Ruth amû nzoni desizion. Lo tene na Naomi, lo tene: “Fade azo ti mo aga azo ti mbi, na Nzapa ti mo aga Nzapa ti mbi.” (Ruth 1:16). Ndoye ti Ruth na mbage ti Naomi ayeke mbeni pendere ye so e lingbi ti gbu li na ndö ni, me ye so ayeke kota mingi ayeke ndoye ti lo na mbage ti Jéhovah. Boaz agonda lani Ruth ndali ti so lo ga na gbe ti kpangbi ti Jéhovah ti bata terê ti lo. (Diko Ruth 2:12.) Ye so alingbi ti dabe ti e na mbeni kete molenge ti ndeke so ahonde terê ti lo na gbe ti ngangu kpangbi ti mama ti lo ti bata terê ti lo (Ps. 36:8; 91: 1-4). Jéhovah aga lani tongana babâ na mama ti Ruth. Lo futa lo ndali ti mabe ti lo, Ruth aregretté oko pëpe desizion so lo mû.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti buku ti Ruth
1:13, 21—A yeke Jéhovah si asara si fini ti Naomi aga lani ye ti vundu na lo duti na mawa? Ên-ën, nga Naomi atene pëpe so a yeke Nzapa si asara sioni na lo. Ye oko, na bango aye kue so asi na lo, lo pensé so Jéhovah ake lo. Kota vundu ahon ndö ti lo na lo hinga mbeni ye ti sara pëpe. Na ndö ni, a bâ ândö na ngoi ni kâ amolenge tongana deba nzoni ti Nzapa, me ti duti ngombo ayeke deba sioni. Teti so lo yeke na atarä pëpe na amolenge-koli ti lo use kue akui, Naomi alingbi lani ti tene na lege ni so Jéhovah azia kamene na lê ti lo.
YENGA TI 31 JANVIER–6 FÉVRIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | RUTH 3-4
“Gi ti duti na nzoni sarango ye nga ngbâ ti bata ni”
Mbeni “nzoni wali”
18 Boaz akiri tënë na Ruth na nzoni bê, na kite ayeke pëpe so atënë ti lo ni adë bê ti Ruth mingi, lo tene: “Tënë nzoni ti L’Éternel aga na ndö mo, molenge ti mbi! Be-nzoni so mo sara na nda ni, a hon ti kozoni, teti mo tambela na peko ti apendere koli pëpe, tongana ala yeke awanzinga wala azo ti mosoro.” (Ruth 3:10). Tënë “ti kozoni” aye ti sara tënë ti tâ ndoye so Ruth afa na mbage ti Naomi, so lo yeda ti mû peko ti lo na ti bâ lege ti lo. Tënë “na nda ni” aye ti sara tënë ti ye so asi so. Boaz abâ so Ruth alingbi fade ti gi ti sara mariage na mba ti lo maseka, atâa a yeke zo ti mosoro wala mbeni wayere. Nde na so, Ruth aye ti sara nzoni na Naomi, me nga na koli ti Naomi so akui awe, si iri ti lo angbâ. A yeke senge ape si sarango ye ti Ruth, so agi gi ye ti lo mveni pëpe, anzere na Boaz mingi.
Mbeni “nzoni wali”
21 So nzerengo terê na Ruth! so Boaz atene na lo so azo kue ahinga so lo yeke “nzoni wali mingi.” Yengo so lo ye na Jéhovah nga so lo yeda ti sara na lo la asara si lo wara mara ti iri tongaso. Lo fa nga so lo ye Naomi nga na azo ti kodro ti lo mingi, ni la si lo yeke nduru ti sara ye ague oko na angobo ti ala, atâa so a yeke nde na ti ti lo. Tongana e duti na mara ti mabe ti Ruth, e nga kue e yeke gi ti sara nzoni na azo nga ti bâ na nene ni mingi angobo ti ala. E nga kue azo ayeke hinga e tongana anzoni zo.
Mbeni “nzoni wali”
25 Boaz asara mariage na Ruth. Na pekoni, tongana ti so Bible atene, “L’Éternel amû na [Ruth] ngangu ti me ngo, na lo dü molenge-koli.” Awali ti kodro ti Bethléhem airi tënë nzoni na ndö ti Naomi na ala gonda Ruth ndali ti so lo yeke nzoni ahon amolenge-koli mbasambala so Naomi alingbi fade ti wara. Na pekoni, Bible atene so molenge ti Ruth aga tarä ti Gbia David (Ruth 4:11-22). David nga aga kotara ti Jésus Christ.—Mat. 1:1.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti buku ti Ruth
4:6—Na lege wa mbeni watongo zo alingbi ti “futi” ye ti héritier ti lo tongana lo ton mbeni zo? Kozoni kue, tongana mbeni zo atï na yâ ti nzinga na lo kä sese ti lo, mbeni watongo zo alingbi ti mû nginza ti vo na sese ni na ngere so alingbi na tanga ti ngu so angbâ ti si na ngu ti hurungo trompette ti liberté (Lévitique 25:25-27). Ti sara ni ayeke kiri na mosoro ti lo na gbe ni. Na ndö ni, a yeke ande molenge ti Ruth si sese ni ayeke ga ye ti héritier ti lo, pëpe mbeni molenge so watongo zo ni ayeke na ni kozoni.
YENGA TI 7-13 FÉVRIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 SAMUEL 1-2
“Zi bê ti mo na Jéhovah na yâ ti sambela”
Lo zi bê ti lo na Nzapa na yâ ti sambela
12 Na lege so, Hanna azia mbeni tapande na awakua ti Nzapa kue so ayeke sambela lo. Na nzobe, Jéhovah ahunda na awakua ti lo ti fa tënë ti bê ti ala na lo, sân mbeto. Ala lingbi ti fa agingo bê ti ala na lo tongana ti so mbeni molenge ayeke sara na babâ ti lo so aye lo. (Diko Psaume 62:9; 1 aThessalonicien 5: 17.) Nzapa apusu bazengele Pierre ti sara na mbeti atënë ti dengo bê so, so andu sambela, lo tene: “Ala bi agingo bê ti ala kue na ndö ti lo, ngbanga ti so lo yeke bi bê ti lo na ndö ti ala.”—1 Pi. 5:7.
w07 15/3 l. 16 par. 4
Hannah awara dengo bê
Nyen la e manda na lege ti aye so kue? Na ngoi so e fa na Jéhovah na yâ ti sambela agingo bê ti e, e peut ti fa na lo atënë ti bê ti e nga ti hunda na lo aye so agbu bê ti e. Tongana e sara ye kue so e peut ti sara ti leke kpale ni awe, a lingbi e zia ni na maboko ti Jéhovah. Gï nzoni ye so e peut ti sara awe la.—aProverbe 3:5, 6.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti kozo mbeti ti Samuel
2:10—Teti so mbeni gbia akomande lani na Israël pëpe, ngbanga ti nyen Anne asambela Jéhovah ti “mû ngangu na gbia ti Lo”? Ndia ti Moïse atene lani so fade amolenge ti Israël ayeke wara mbeni zo tongana gbia ti ala (Deutéronome 17:14-18). Na ndö gbogbo ti kui ti lo, Jacob amû prophétie so: “Fade sceptre [fä ti komandema ti gbia] azia Juda pëpe, na fade keke ti zo ti lu ndia asigigi na popo ti gere ti lo pëpe, juska Schilo aga; fade azo amä yanga ti lo.” (Genèse 49:10). Nga, na ndö Sara, kotara ti azo ti Israël, Jéhovah atene lani: “Fade agbia ti amara asigigi na yâ lo.” (Genèse 17:16). Tongaso, Anne ayeke sambela teti mbeni gbia so ayeke ga.
YENGA TI 14-20 FÉVRIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 SAMUEL 3-5
“Jéhovah asara nzoni bê na azo”
Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue asara nzoni bê na azo
3 Samuel akomanse ti “sara kua ti Jéhovah” na tabernacle na ngoi so lo de maseka mingi (1 Sam. 3:1). Na mbeni bï na ngoi so lo gue ti lango, mbeni ye so ayeke si ka mingi ape asi. (Diko 1 Samuel 3:2-10.) Lo mä mbeni zo airi lo na iri ti lo. Samuel apensé atene Kota Prêtre Élie so ayeke mbakoro la airi lo. Tongaso, lo mä yanga lo londo na loro lo gue na terê ti Élie na lo tene: “Mbi la. Mo iri mbi?” Élie atene ni iri lo ape. Na ngoi so ye ni asi fani ota, Élie ahinga so Nzapa la ayeke iri Samuel. Tongaso, lo fa na Samuel tongana nyen ti kiri tënë na iringo ndo ni, Samuel asara ye alingbi na ni. Ngbanga ti nyen la na tongo nda ni Jéhovah afa terê ti lo pëpe na Samuel na lege ti mbeni ange? Bible afa ni ape. Me peut-être Jéhovah asara tongaso ngbanga ti so lo bâ na nene ni apensé ti Samuel.
Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue asara nzoni bê na azo
4 Diko 1 Samuel 3:11-18. Ndia ti Jéhovah ahunda lani na amolenge ti ne ambakoro, mbilimbili ala so ayeke amokonzi (Ex. 22:28; Lév. 19:32). Tongaso, a yeke ngangu ti imaginé so mbeni maseka-koli, tongana Samuel so, ague na terê ti Élie na ndapre, atene na lo na mbeto ape ngangu tënë ti ngbanga so Nzapa adë na li ti lo. Bible atene so Samuel “ayeke na mbeto ti fa na Éli vision ni.” Me Nzapa afa na Élie polele so lo la lo iri Samuel. A sara si Élie atene na Samuel ti honde na lo ye oko ape na yâ ti tënë so Nzapa atene. Samuel amä yanga ti lo na lo ‘fa na lo tënë ni kue’.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti kozo mbeti ti Samuel
3:3—Samuel ayeke lango lani biani na Ndo ti Nzoni Ahon Kue? Oko pëpe. Samuel ayeke ândö mbeni Lévite ti sewa ti Kehath so ayeke aprêtre pëpe (1 Chronique 6:33-38). Ndali ni, a mû lege na lo ti “lï na yâ ni pëpe ti bâ Ndo ti Nzoni-kue”. (Nombre 4:17-20). Gi oko mbage ti tabernacle ni so Samuel ayeke na droit ti duti dä ayeke gi sedu ni. A yeke ndo so la a lingbi lo lango dä. Éli nga kue alango na mbeni place na ndo ni so. A yeke polele so tënë “ndo so Arche ti Nzapa ayeke dä” aye ti fa ndo so tabernacle ni ayeke dä.
YENGA TI 21-27 FÉVRIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 SAMUEL 6-8
“Gbia ti mo ayeke zo wa?”
it-2 l. 827 par. 1
Royaume ti Nzapa
Azo ni ahunda mbeni gbia so ayeke zo. Nduru na angu 400 na peko ti so azo ti Israël asigi na ngbâa nga ahon angu 800 na peko ti so Nzapa ate mbele na Abraham, azo ti Israël ahunda ti tene mbeni gbia so ayeke zo afa lege na ala, tongana ti so ambeni mara ayeke na azo so ayeke gbia ti ala. Ye so ala hunda afa so ala ke ti tene Jéhovah wani akomande na ndö ti ala (1Sa 8:4-8). Tâ tënë, a yeke na lege ni so azo ni ayeke ku ti tene Nzapa aga na mbeni Royaume ti gue oko na zendo so lo mû na Abraham nga na Jacob, zendo so a sara fade tënë ni awe. Ye so asara si ala yeke lani na beku so ayeke prophétie so Jacob atene na ndö ti Juda na ngoi so lo ga ti kui (Ge 49:8-10), tënë so Jéhovah atene na azo ti Israël na peko ti sigingo ti ala na ngbâa (Ex 19:3-6), tënë so asigi na yâ ti Ndia ti Moïse (De 17:14, 15), nga même na yâ ti mbage ti tënë so Nzapa apusu Balaam ti tene lani (Nb 24:2-7, 17). Hannah mama ti Samuel, mbeni wali so ayeke be-ta-zo, asara tënë ti beku so na yâ ti sambela (1Sa 2:7-10). Me, ade Jéhovah afa lani kue ape ‘tënë ti lo so lo honde ndani’ na ndö ti Royaume ni nga ade lo fa ape lawa la lo yeke ga na Royaume ni, a yeke duti ande tongana nyen nga azo wa la ayeke sara kua dä, wala a yeke duti na sese wala na yayu. Baba apusu azo ni fadeso ti hunda ti tene a mû na ala mbeni gbia so ayeke zo.
w11 1/1 l. 27 par. 1
Lo gbu ngangu atâa so aye amû vundu na lo
Bâ tongana nyen la Jéhovah akiri tënë na Samuel na ngoi so lo fa kpale ni na lo na yâ ti sambela: “Mä tënë kue so azo ni atene na mo; a yeke mo la ala ke mo pëpe, me mbi la ala ke ti tene mbi duti gbia ti ala.” Tënë so adoit ti dë bê ti Samuel lani, me ti Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue tënë so azo ni atene so adoit ti son bê ti lo mingi. Jéhovah atene na prophète ti lo ti gboto mê ti azo ti Israël na kota kpale so ala yeke wara tongana zo la aduti gbia ti ala. Samuel amä yanga, me azo ni angbâ gï ti tene: “E ke awe! E ye gï ti wara mbeni gbia ti komande e.” Samuel amä lakue yanga ti Nzapa ti lo, lo gue lo tuku mafuta na li ti gbia so Jéhovah asoro lo.—1 Samuel 8:7-19.
Jéhovah afa na gigi droit ti lo ti komande!
9 Mbaï afa so gbotongo mê so Jéhovah agboto ayeke tâ tënë. Komandema ti zo aga na akota kpale na Israël, mbilimbili tongana gbia ni so aduti be-ta-zo pëpe. Tongana e bata tapande ti Israël so na li ti e, bê ti e alingbi pëpe ti dö teti ngbene ye giriri, angorogbia so ayeke na maboko ti azo so ahinga Jéhovah pëpe aga na nzoni ye na azo oko pëpe. A yeke tâ tënë so ambeni zo ti poroso ahunda Nzapa ti iri tënë nzoni na ndö ti angangu so ala yeke sara ti ga na siriri na nzoni dutingo, me tongana nyen Nzapa alingbi ti iri tënë nzoni na ndö ti azo so ake ti woko terê na gbe ti komandema ti lo?—Ps. 2:10-12.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Ngbanga ti Nyen ti Mû Batême?
13 Kozoni ti tene a batize e tongana aTémoin ti Jéhovah, a lingbi e gbian lege ti e. Gbiango lege ayeke mbeni ye so zo alondo ti sara tongana lo mû desizion na bê ti lo kue ti ga na peko ti Christ Jésus. Ala ke ngbene tambela ti ala so ayeke sioni, na ala leke na bê ti ala ti sara ye so ayeke mbilimbili na lê ti Nzapa. Na yâ Mbeti ti Nzapa, atënë ti yanga ti Hébreu na ti Grec so andu gbiango lege aye ti tene ti kiri ti mû mbeni lege nde. Sarango tongaso ahunda ti tene zo ni azia sioni lege ti lo ti kozo, na lo gue na mbage ti Nzapa. (1 aGbia 8:33, 34) Gbiango lege ahunda “kusala so alingbi na azo so agbian bê ti ala.” (Kusala 26:20) A hunda e ti zia lege ti vorongo ti wataka, ti sara ye alingbi na akomandema ti Nzapa, na ti voro gï Jéhovah oko. (Deutéronome 30:2, 8-10; 1 Samuel 7:3) Tongana e gbian lege ti e, a yeke sara si e gbian ambeni ye na yâ ti bibe ti e, ye so e zia na gbele e ti sara, nga na asarango ye ti e. (Ézéchiel 18:31) E yeke “changé lege” ti e na ngoi so e yeke lungula asarango ye so Nzapa ake, na e zia na place ni zo ti fini.—Kusala 3:19; aÉphésien 4:20-24; aColossien 3:5-14.
YENGA TI 28 FÉVRIER–6 MARS
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 SAMUEL 9-11
“Na tongo nda ni Saül asara terê ti lo kete nga lo bâ terê ti lo kete”
Tambela na Nzapa ti mo na sarango terê ti mo kete nga na bango terê ti mo kete
11 Gbu li na ndö ti ye so asi na Gbia Saül. Na ngoi so lo yeke lani maseka, lo bâ terê ti lo kete. Lo hinga awokongo ti lo nga mbeto asara lo ti sara ambeni kua (1 Sam. 9:21; 10:20-22). Me kete na peko ti so lo ga gbia, lo ga zo ti baba nga lo sara aye so lo yeke na droit ti sara ni ape. Mbeni lâ, lo kanga bê gbä na ngoi so lo yeke ku prophète Samuel. Ahon ti tene Saül asara confiance na Jéhovah ti sara ye ndali ti azo ti lo, lo yâa sandaga so a zö ni agbi kue atâa so lo yeke na droit ti sara ni ape. Ye so asara si lo nzere na lê ti Jéhovah encore ape nga Jéhovah ake ti tene lo ngbâ gbia (1 Sam. 13:8-14). Tongana e manda ye na lege ti tapande ti gbotongo mê so nga e sara pëpe aye so e yeke na droit ape ti sara ni, andâ e sara ye na ndara.
Tongana nyen e lingbi ti ngbâ ti duti na bibe ti sacrifice?
8 Saül gbia ti Israël ayeke mbeni kpengba tapande so afa na e tongana nyen la bibe ti kion alingbi ti sara si e duti na bibe ti sacrifice mbeni ape. Na ngoi so Saül aga gbia lo sara lani terê ti lo kete (1 Sam. 9:21). Lo ke lani ti punir azo ti Israël so akasa komandema ti lo atâa so lo lingbi ti tene so a yeke na lege ni ti punir ala ngbanga ti so Nzapa la ayeda si lo ga gbia (1 Sam. 10:27). Gbia Saül ayeda lani na fango lege ti yingo vulu ti Nzapa na lege so lo fa lege na azo ti Israël ti sö benda na yâ ti bira so ala sara na azo ti Ammon. Na peko ti songo benda ni, lo sara terê ti lo kete na lo mû gonda ni kue na Jéhovah.—1 Sam. 11:6, 11-13.
w95 15/12 l. 10 par. 1
Azo ti Ammon akiri sioni ndali ti nzoni
Azo ti Ammon akiri sioni encore ndali ti nzoni bê so Jéhovah asara na ala. Jéhovah azia sioni ye so ala sara so angbâ senge ape. “Tongana Saül amä tënë ni [ti Nahash], yingo ti Nzapa aga na ndö ti lo, na ngonzo agbu lo ngangu.” Na lege ti yingo vulu, Saül amû aye ti bira na aturugu 330 000, na ala sö benda na ndö ti azo ti Ammon “ala so angbâ, yâ ti ala akangbi kirikiri, a lingbi ti wara azo use place oko pëpe.”—1 Samuel 11:6, 11.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti kozo mbeti ti Samuel
9:9—Tënë ‘prophète so giriri a di iri ti lo zo ti bâ nda ti ye’ aye ti tene nyen? A ye peut-être ti tene so teti na ngoi ti Samuel nga na ngoi ti agbia na Israël a mû aprophète fadeso na nene ni mingi, tënë “zo ti bâ nda ti ye” achangé ti ga “prophète”. A bâ lani Samuel tongana kozo zo so aga prophète.—Kusala 3:24.