ESKÊ SESE AYEKE NGBÂ ANDE NZONI?
NGU
A YEKE impossible ti tene azo angbâ na fini na ndö ti sese sân ngu, surtout sân nzoni ngu. Ti vrai ni, ngu la ayeke kota mbage ti mingi ti aye kue so ayeke na fini. Alac, abale, ando so ngu aluti dä nga na adû ti ngu la asara si azo nga na anyama awara ngu ti nyon nga amû lege na e ti arrosé na ayaka ti e.
Aye so apeut ti buba ngu
Mingi ti mbage ti sese ayeke gï ngu. Me, ti gue oko na tënë so mbeni ndokua (World Meteorological Organization) atene, “gï kete mbage ti ngu so ayeke na ndö ti sese la azo nga na anyama apeut ti nyon ni.” Atâa so ngu ni so ayeke mingi ape, me quantité ni alingbi na azo nga na anyama so ayeke na ndö ti sese ti ngbâ na fini; mingi ti angu ni abuba wala azo apeut ti wara ni ape ndali ti so azo so ayeke na bezoin ni ayeke mingi nga ndali ti changement ti climat. Awandara atene so na yâ ti angu 30, azo milliard mingi ayeke duti ande na kpale ti warango nzoni ngu.
A leke sese ti tene angbâ lakue
A créé sese na mbeni fason so asara si ngu ayeke lakue dä. Na ndö ni, sese, aye so ayeke na fini na gbe ti ngu, na même lumière ti lâ ayeke sara kua maboko na maboko ti tene ngu angbâ nzoni. Bâ ambeni ye so afa so a sara sese ti tene angbâ lakue.
Sese apeut ti aidé ti zi gbâ ti aye so ayeke buba ngu. Na ando so ngu aluti dä, ambeni keke ayeke dä so ayeke zi azote, phosphore nga na ayorö so a pete ahon ndö ni na terê ti ambeni ye.
Ascientifique agi ti hinga tongana nyen la ngu ayeke ngbâ propre na yâ ti aye so angoro e. Ngu ayeke zi hio asioni ye so ayeke buba ni nga lo yeke fâ abactérie.
Gï na yâ ti ambeni lango, ambamba nga na amoule so ayeke na yâ ti ngu ayeke na ngangu ti zi asioni yorö na yâ ti ngu, nga peut-être anyama ni so apeut ti sara ni même nzoni mingi ahon ti so amachine so ayeke traité ngu apeut ti sara.
Sese ayeke bata ngu na lege ti mbeni ye so a iri ni cycle ti ngu. Cycle ni so nga na ambeni ye nde la asara si ngu ayeke lakue dä na ndö ti sese.
Nyen la azo ayeke sara ti leke kpale ni?
Tongana e leke a-oto ti e si huile ni ayuru ape nga e bi asioni yorö na ando kirikiri ape, a yeke aidé e ti bata ngu ti tene angbâ nzoni
Awandara awa e ti buba ngu kirikiri ape. Ti réduire contamination ti ngu ni, ala wa nga e ti leke a-oto ti e si huile ni ayuru ape, ti bi ayorö na yâ ti douche ape nga ti tuku asioni yorö dä ape.
A-ingénieur asigi na mbeni pendere kode ti zingo ingo na yâ ti ngu-ingo. But ni ayeke ti tene azo awara nzoni ngu ti nyongo ni mingi.
Me, a bezoin ti sara aye mingi ahon ti so. Zingo ingo na yâ ti ngu-ingo ayeke hunzi kpale ni kue ape ndali ti so a hunda nginza mingi nga na énergie mingi. Na ngu 2021, mbeni rapport ti Nations Unies na ndö ti sarango kua nzoni na ngu atene: “Na yâ ti dunia kue, a bezoin ti sara aye mingi ahon ti kozo ti tene ngu aduti dä lakue.”
Beku wa la Bible amû na e?
‘Nzapa . . . agboto agoutte ti ngu na nduzu; agoutte ni aga ngu-nzapa nga na guru ti ngu. Na pekoni, mbinda asara si atï, na a pika na ndö ti azo.’—Job 36:26-28.
Nzapa aleke ambeni ye so asara si ngu ayeke lakue dä na ndö ti sese. —Zo-ti-fa-tene 1:7.
Bâ tënë so si: So Lo so asara aye kue asara sese si ngu aduti dä lakue, a yeke na lege ni ti yeda so lo yeke na nzara nga na ngangu ti leke akpale so azo aga na ni. Bâ article “Nzapa amû zendo so sese ayeke kiri ti ga ande nzoni,” na lembeti 15.