Maïngo na Guengo na Li Ni ti Ala na Ngoi ti Laso
MBAÏ ti aTémoin ti Jéhovah ti ngoi ti laso ato nda ni a sala fadeso angu ngbangbo oko na ndo ni awe. Na tongo nda ti angu 1870, mbeni bungbi, so a lingbi ti tene a yeke kete la ni, ti awamandango Bible aba gigi na Allegheny, Pennsylvanie, États-Unis ti Amérika, so ayeke laso mbeni mbage ti Pittsburgh. Charles Taze Russell ayeke la ni na lingu ti bungbi ni. Na juillet ngu 1879, kozo numéro ti périodique Le Phare de la Tour de Sion et Messager de la Présence de Christ (Angl.) aba gigi. A si na ngu 1880, akongrégation mingi asigigi na lege ti oko kete bungbi ti mandango Bible so, na ala kangbi tele ti ala na yâ akete kodoro so ayeke ndulu. Na ngu 1881, a sigigi na ndokua ti Zion’s Watch Tower Tract Society, na pekoni, na 1884, a zia ni na mbeti ti letäa, na a zia Russell tongana président ni. Na pekoni, a gbian iri ti Société ni si a ga Watch Tower Bible and Tract Society. Azo mingi ayeke fa tene ti témoin la ni da na da, na fango na azo ambeti na ndo Bible. Na ngu 1888, azo bale oku amu tele ti ala na kusala ti ngoi kue so, laso wungo ni na ndo sese kue ayeke ndulu na 700 000.
Na ngu 1909, kusala ni amu ndo ti sese kue, na tongaso, a zia kota ndokua ti Société ni na ndo so lo yeke dä laso, Brooklyn, New York. A zia adiskur na yâ ti ambeti-sango teti kangbingo ni, nga ti si na ngu 1913 a sigigi na ayanga ti kodoro osio na yâ ambeti-sango 3 000 na États-Unis, na Canada nga na Poto. A kangbi abuku, abrochure, na atract kutu ngbangbo mingi.
Na ngu 1912, a to nda ti sala kusala na ndo “Photo-Drame de la création.” Na lege ti a-diapositive na molongo ti alimon so azia go na tele ni, a yeke fa ye so alondo na création ti sese ti si na nda ti Komandema ti Ngu Saki Oko ti Christ. A to nda ti fa ni na ngu 1914, na a yeke azo 35 000 si ayeke ba ni lâ oko oko. Lo zi lege na alimon so a zia go na tele ni.
NGU 1914
Mbeni kota ngoi ayeke pusu la ni ndulu. Na ngu 1876, wamandango Bible Charles Taze Russell asala article “Angoi ti Amara Ayeke Hunzi Lawa?” teti Scrutateur de la Bible (Angl.), so a sigigi na Brooklyn, New York. Na lembeti 27 ti numéro ti lo ti octobre, a wara tene so: “Angoi mbasambala ayeke hunzi ande na ngu 1914 ti ngoi ti e.” Angoi ti Amara ayeke ngoi so a sala tene ni na yâ ti mbeni Bible tongana “angoi so adiko teti amara.” (Luc 21:24, NW) Ye kue so a ku ti tene a si na ngu 1914 asi pepe, me a fa biani hunzingo ti Angoi ti Amara na a yeke la ni mbeni ngu so nda ni ayeke nde. Awasungo tene ti mbaï na awafango tene mingi ayeda so ngu 1914 ayeke la ni mbeni kpengba ngoi ti gbiango ye na yâ ti mbaï ti azo. Atene so afa pekoni na gbe ni ge ayeda na ni:
“Tanga ti ngu ti yâ ti mbaï ti azo so a lingbi ti tene a yeke kue ‘nzoni’ ayeke ngu 1913, ngu so a ga kozoni na tongo nda ti Kozo Bira so Amu Sese Kue.”—Mbeti-sango Times-Herald, Washington, D.C., ti 13 mars 1949.
“Mingi ahon, awasungo tene ti mbaï aba angu 75 so alondo na 1914 ti si na 1989, so akota bira use so amu sese kue nga na bira ti mayele asi dä, tongana mbeni ngoi so mbeni oko ti lingbi na ni ayeke pepe, so na yâ ni mingi ti akodoro ti sese asala bira, asigigi na yâ ni wala ayeke leke tele ti sala bira.”—The New York Times, 7 mai 1995.
“Sese kue asungba biani na ngoi ti Kozo Bira so Amu Sese Kue, na e de ti hinga pepe ngbanga ti nyen. Kozoni na bira so, azo abi bê ti ala so mbeni ngoi ti nzoni-kue ayeke ndulu ti si. Siriri na maïngo ti aye mingi ayeke la ni. Na pekoni, ye kue asungba. A to nda ni na ngoi ni so, e ga tongana azo so tele ti ala aluti kete ti sala kusala . . . A fâ azo mingi na yâ siècle so ahon tanga ti asiècle kue ti mbaï.”—Dr. Walker Percy, American Medical News, ti 21 novembre 1977.
Ahon angu 50 na peko ti ngu 1914, Konrad Adenauer, zo ti poroso ti Zamani, asû na mbeti: “Nzoni dutingo na siriri aglisa na yâ fini ti azo ato nda ni na ngu 1914.”—The West Parker, Cleveland, Ohio, ti 20 janvier 1966.
Kozo président ti Société, C. T. Russell, akui na ngu 1916, na Joseph F. Rutherford asala kusala na place ti lo na ngu so aga na pekoni. Agbiango ye mingi aba gigi. A sigigi na mbeni périodique ti duti mba ti Tour ti Ba Ndo, so adi iri ni L’Age d’Or. (Laso, a hiri ni Réveillez-vous!, na wungo ni ahon fadeso kutu 20, na ayanga ti kodoro 80 na ndo ni.) A gboto lê mingi ahon na ndo fango tene da na da. Ti zia kangbi na popo ti ala na alege ti vorongo ti Chrétienté, na 1931 aChrétien so amu iri a-Témoin ti Jéhovah. Iri so aluti na ndo Esaïe 43:10-12.
A sala kusala mingi na da-singa na yâ angu 1920 na 1930. A si na ngu 1933, Société asala kusala na ada-singa 403 ti fa adiskur na ndo Bible. Na pekoni, aTémoin azia salango kusala na da-singa ti to nda ti sala kusala mingi ahon na fango tene da na da, na yongo amasini ti dikongo asembe ti bia so azia na ndo ni adiskur ti Bible. A to nda ti amandango Bible na azo kue so asala nzala ti tâ tene ti Mbeti ti Nzapa.
HONGO NA NGANGU NA GBELE ANDO TI FANGO NGBANGA
Na yâ angu 1930 na 1940, a gbu aTémoin mingi teti so ala yeke sala kusala so, na a tiri na gbele da-ngbanga teti batango liberté ti salango tene, ti salango ambeti nde nde, ti bungbingo tele, na ti vorongo Nzapa. Na États-Unis ti Amérika, guengo na atene ti akete da-ngbanga na gbele Kota Da-ngbanga ti kodoro ni amu lege na aTémoin ti hon na ngangu na yâ afango ngbanga 43. Legeoko nga, a fâ ngbanga nzoni teti aTémoin na yâ akota da-ngbanga ti ambeni kodoro nde. Na ndo tene ti ahongo na ngangu so na gbele ada-ngbanga, Wafango ye C. S. Braden, na yâ buku ti lo These Also Believe (Angl.), atene na ndo ala: “Ala sala kota kusala mingi teti démocratie na lege ti tiri ti ala ti bata a-droit ti ala, teti na yâ tiri ti ala, ala sala mingi ti bata a-droit so teti akete bungbi oko oko kue ti Amérika.”
AMBENI PROGRAMME TI FANGO LEGE SO AYEKE NDE
J. F. Rutherford akui na 1942, na N. H. Knorr aga président na place ti lo. Mbeni programme ti fango lege so aleke ni nzoni ato nda ni. Na ngu 1943, a zia na sese mbeni ekole so ayeke nde ti fango lege na amissionnaire, na a hiri ni Guiléad, Ekole ti fango Bible ti Société Watchtower. A to nda ni na ngoi ni so, a tokua ala so awara kota mbeti na ekole so na yâ akodoro nde nde kue ti sese. Afini kongrégation aba gigi na yâ akodoro so kongrégation oko ayeke dä kozoni pepe, na wungo ti afiliale so a zia ni na akodoro nde nde ahon fadeso 100. Ngoi na ngoi, a yeke zia na sese a-ekole teti fango lege na a-ancien ti kongrégation, ala so ayeke sala kua na bê kue na yâ afiliale, nga na ala so amu tele ti ala na yâ kusala ti ngoi kue (tongana apionnier) ti fango tene. A yeke sala ambeni ekole so ayeke nde teti awakua na mbeni ndokua ti fango ye na Patterson, New York.
N. H. Knorr akui na ngu 1977. Mbeni oko ti andangba gbiango ye so lo mu mbage ti lo na ni kozoni si lo kui ayeke konongo yâ ti Wabatango Bungbi, so ayeke na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah na Brooklyn. Na ngu 1976, a kangbi yâ ti akungba ti bango lege ti kusala, na a mu ni na akomité nde nde so azo ti Wabatango Bungbi ayeke na yâ ni; ala kue asala kusala tongana awakua teti angu mingi awe.
A KONO YÂ TI ANDOKUA TI PETENGO AMBETI
Aye ti dongo bê asi yâ ti mbaï ti aTémoin ti Jéhovah ti laso. A londo na kete bungbi oko ti mandango Bible na Pennsylvanie kâ na ngu 1870, aTémoin aga akongrégation ndulu na 90 000 na ndo sese kue na ngu 2000. Na tongo nda ni, a yeke andokua ti dengo buze si ayeke pete la ni ambeti kue; na pekoni, na ngu 1920, aTémoin asigigi na ambeni mbeti na lege ti andokua ti petengo mbeti so a luêe ni. Me ti londo na ngu 1927, a to nda ti pete mingi ti ambeti ni na ndokua ti petengo mbeti ti a-étage miombe so a leke ni na Brooklyn, New York, na so a yeke ti Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. A kiri akono yâ ni fadeso na ambeni ndokua nde ti petengo mbeti, nga na mbeni kota biröo. A kiri azia na ndo ni ambeni da ndulu na Brooklyn ti tene awakua so amu tele ti ala mveni ti sala kusala na andokua ti sigingo na ambeti so alango dä. Na ndo ti aye so, a bungbi na ndo oko mbeni yaka na ndokua ti petengo ambeti ndulu na Walkill, na banga ti New York. A yeke pete Tour ti Ba Ndo na Réveillez-vous! na ndo so, na yaka ni ayeke lë ambeni kobe teti awakua so ayeke sala kusala na ando ni nde nde. Wakua oko oko ayeke wara mbeni kete pata nze na nze ti kanga ndo ti ambeni ye so lo lingbi ti futa ni.
A-ASSEMBLÉE INTERNATIONALE
Na ngu 1893, a sala kozo kota bungbi na Chicago, Illinois, Amérika. A bungbi la ni azo 360, na afini zo 70 awara batême. A sala ndangba kota assemblée internationale, so ayeke gi oko, na New York City na 1958. A sala ni na Yankee Stadium nga na Polo Grounds so ayeke dä na ngoi ni kâ. Kota wungo ti azo kue so ague ayeke la ni 253 922; wungo ti afini zo so awara batême ayeke 7 136. Ti londo na ngoi ni so, a sala akota bungbi internationale na molongo ni na yâ akodoro mingi. Kue, wungo ti mbeni molongo ti akota bungbi tongaso alingbi ti hon a-assemblée saki oko na yâ akodoro nde nde na ndo sese kue.
[Akete tene na lembeti 8]
Mbeni kota kusala teti adroit ti azo ti kodoro
[Foto na lembeti 6]
“Tour ti Ba Ndo,” a londo na 6 000 na yanga ti kodoro oko ti hon 22 000 000 na ayanga ti kodoro 132 na ndo ni
[Foto na lembeti 7]
Mbeni kpengba ngoi ti gbiango ye na yâ mbaï ti azo
[Foto so amu lembeti 10 kue]