Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti ambeti na aCorinthien
BAZENGELE PAUL ayeke bi bê ti lo mingi na nzoni duti ti kongregation ti Corinthe. Lo mä so aita ti kongregation ni ayeke mä tere pëpe na popo ti ala. Ala yeke kanga lê na ndo ti ye ti pitan. Nga aita ti kongregation asû lettre na Paul, na ala hunda tënë na ndo ti ambeni ye. Ni la na ngu 55 tongaso, na ngoi so Paul ayeke na kodoro ti Ephèse na ngoi ti ota voyage ti lo ti missionnaire, lo sû kozo mbeti ti lo na aCorinthien.
Paul asara use mbeti ti lo na aCorinthien peut-être anze kete na peko ti kozo mbeti ni; atënë ti yâ ti use mbeti ti lo ayeke gi tanga ti atënë so lo tene na yâ ti kozo mbeti ti lo. Teti so aye so ayeke tambela lani na yâ ti kongregation ti Corinthe nga na gigi ni na ngoi ti akozo Chrétien ague oko na mingi ti aye so ayeke si na ngoi ti e laso, atënë so Paul asû na yâ ti ambeti ti lo na aCorinthien ayeke mû ande maboko mingi na e.—aHéb. 4:12.
‘I BATA, I LUTI NGANGU, I KPENGBA’
Paul ahunda ti tene “tënë ti yanga ti [ala] kue aga oko”. (1 aCor. 1:10). ‘Mbeni gere ti da ayeke dä pëpe, gi Jésus-Christ’, so asarango ye ti aChrétien aluti na ndo ti lo (1 aCor. 3:11-13). Paul atene na ndo ti zo so asara ye ti pitan lani na yâ ti kongregation, lo tene: “I lungula zo ti sioni so na popo ti i!” (1 aCor. 5:13). Lo tene so ‘tere ti zo ayeke teti pitan pëpe, me a yeke teti Seigneur.’—1 aCor. 6:13.
Ti kiri tënë na “ye so [ala] sara na mbeti” na Paul, lo mû anzoni wango na ndo ti mariage nga na ndo ti dutingo kumbamba (1 aCor. 7:1). Paul asara tënë na ndo ti mungo li ni na yâ ti sewa nga na popo ti aChrétien; lo hunda ti tene ye atambela na lege ni na ngoi ti abungbi nga lo fa so tënë ti zingongo akuâ ayeke tâ ye biani. Na peko ti so lo sara tënë na ndo ti aye so awe, lo mû wango lo tene: “I bata, i [luti ngangu] na mabe, i sara tongana akoli, i kpengba.”—1 aCor. 16:13.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
1:21—Nzapa ayeke mû biani “tënë ti buba” ti sö na azo so amä na bê? Ên-ën, lo yeke sara tongaso pëpe. Ye oko, teti so “sese so ahinga Nzapa pëpe na lege ti ndara ti sese so,” ye so Nzapa amû ti sö na azo ayeke ye ti buba na lê ti mingi ti azo.—Jean 17:25.
5:5—Paul ahunda ti tene a “zia zo [ti sioni] tongaso na tïtî Satan ti futi mitele ti lo, tongaso A lingbi sö yingo ti lo”. Paul aye ti tene nyen? Na yâ ti Bible ti Sango, a sara tënë ti “yingo ti lo”, wala ti zo ni. Me na ngoi so Paul ayeke sû lani mbeti ti lo, lo sara kusala na tënë “yingo ni” ti sara tënë ti yingo ti kongregation. E hinga ni tongana nyen? Na ngoi so a bi na gigi ti kongregation mbeni zo so ayeke sara kota siokpari ndali ti so lo changé bê ti lo pëpe, zo ni so akiri fadeso na popo ti azo ti Satan (1 Jean 5:19). Ni la, Paul atene so a zia zo ni na tïtî Satan. Bingo zo ni na gigi ti kongregation aye ti tene a futi wala a zi sioni ye so zo ni alingbi ti sara ti buba dutingo ti kongregation, na tongaso a mû lege ti bata yingo ti kongregation, wala bibe so ayeke pusu aita ti sara ye.—2 Tim. 4:22.
7:33, 34—Paul atene so koli wala wali so asara mariage awe ayeke gi bê ti lo na ndo ti ‘aye ti sese’. Paul aye ti sara tënë ti aye wa? Paul aye ti sara tënë ti aye so zo ayeke na bezoin ni lâ oko oko, so a lingbi akoli na awali Chrétien so asara mariage awe abi bê na ndo ni. Na popo ti aye so a yeke wara kobe, bongo nga na da, me pëpe aye ti sioni ti sese so, so a lingbi aChrétien akpe ni.—1 Jean 2:15-17.
11:26—Paul atene so a lingbi aChrétien adabe ti ala “lakue” na kui ti Jésus. Ye so aye ti tene so ala yeke sara ni fani oke nga “juska” lawa? Paul aye pëpe ti tene so a lingbi a dabe na kui ti Jésus lakue lakue. Tënë ti yanga ti Grec so a kiri pekoni ge na tënë “lakue” aye ti tene “lakue na ngoi so”. Tongaso, a ye ti tene so na ngoi kue so aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ayeke te mapa nga ayeke nyon vin na ngoi ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus, so a yeke sara ni fani oko na yâ ti ngu oko na lango 14 ti Nisan, ala yeke “fa kui ti Seigneur na gigi”. Ala yeke sara ni “juska Lo ga”, so ti tene juska na lani so ala wara lo na yayu na ngoi so a zingo ala na kuâ.—1 aThes. 4:14-17.
13:13—Na lege wa ndoye ayeke kota ahon mabe na beku? Na ngoi so “e hinga biani” so e wara “ye so e yeke ku” awe, mabe na beku so e yeke na ni na ndo ti ye ni so ahunzi awe (aHéb. 11:1). Ndoye ayeke kota ahon mabe na beku na lege so ndoye ayeke ngbâ lakue.
15:29—A hunda ti tene azo “akamata batême teti awakinda”? Paul aye ti tene pëpe so azo so angbâ na fini awara batême na place ti azo so akui na so awara lani batême pëpe. Lo ye ti tene so na pekoni so a sa yingo na ndo ti aChrétien awe, a hunda ti tene ala ngbâ be-ta-zo juska na kuâ nga na pekoni a yeke zingo ala ti wara fini na yayu.
Aye ti manda teti e:
1:26-31; 3:3-9; 4:7. Tongana na tâ be-ti-molenge e yä iri ti Jéhovah ahon ti yä iri ti e wani, a yeke sara si kongregation aduti beoko.
2:3-5. Na ngoi so Paul ayeke fa tënë na yâ ti gbata ti Corinthe, mbeni ndo so atënë ti ndara ti aGrec nga na ahingango ye ti ala amû ndo dä, peut-être lo gi bê ti lo lani ti bâ wala lo lingbi ti sara si azo so ayeke mä lo ayeda na ye so lo yeke fa. Ye oko, lo zia pëpe si mbeni wokongo wala mbeto so lo lingbi ti duti na ni akanga lege na lo ti sara kua ti fango tënë so Nzapa amû na lo. Legeoko nga, a yeke nzoni e zia pëpe si aye so ayeke si na e lakue lakue pëpe akanga lege na e ti fa nzo tënë ti Royaume ti Nzapa. A lingbi na bê ti e kue e bâ ndo na mbage ti Jéhovah ti mû maboko na e tongana ti so Paul asara lani.
2:16. Ti duti na “bibe ti Christ” ayeke ti hinga lege so lo yeke bi bê ti lo na ni na ngbanga ti nyen lo yeke bi bê ti lo tongaso. A ye nga ti tene ti bi bê ti e tongana ti lo, ti hinga asarango ye ti lo nzoni nga ti mû tapande ti lo (1 Pi. 2:21; 4:1). A yeke kota ye mingi ti tene e manda ye nzoni na ndo ti fini ti Jésus nga na kusala ti lo.
3:10-15; 4:17. A yeke nzoni e gi ti bâ kode ti fango ye ti e nga na kode ti e ti sarango si azo aga adisciple na e gi ti maï ni (Mat. 28:19, 20). Tongana e fa ye nzoni pëpe, a yeke sara peut-être si zo so e fa ye na lo agbu ngangu pëpe na gbe ti atara, na tingo ti zo ni ayeke mû ande vundu na bê ti e mingi na a sara si atâa so e sö kuâ, “a yeke tongana [e] hon na lê ti wâ.”
6:18. Ti “kpe ye ti pitan” aye ti tene ti kpe ti sara aye so a iri ni por·neiʹa. A ndu nga ti kpe bango porno, ti kpe ti sara asioni ye, ti kpe ti gbu li na ndo ti ye ti pitan nga ti kpe ti zia nzara ti mo na yâ ti mbeni koli wala wali sân ti duti na nzara ti sara mariage na lo; so ti tene ti kpe aye kue so alingbi ti sara si mbeni zo asara ye ti pitan.—Mat. 5:28; Jacq. 3:17.
7:29. A lingbi akoli na awali so asara mariage awe amû ngoi ti ala kue pëpe na koli wala wali ti ala si ala yeke na ngoi mingi pëpe ti zia akusala ti Royaume na kozo ndo.
10:8-11. Bê ti Jéhovah aso mingi na ngoi so azo ti Israël adema na tere ti Moïse na Aaron. E yeke sara ye na ndara tongana e kpe ti dema tere ti e lakue.
16:2. E yeke ngbâ lakue ti mû nginza ti mû maboko na akusala so andu fango tënë ti Royaume tongana e leke kozoni awe mbeni kapa ti sarango ni na e sara ni biani.
“I SARA SI I GA AZO SO ALINGBI KUE”
Paul atene na aChrétien ti Corinthe so a lingbi ala “pardone” zo ti sioni so achangé bê ti lo na ala “wa lo si bê ti lo aga nzoni”. Atâa so kozo mbeti so Paul atokua na ala amû vundu na ala, lo fa so lo yeke na ngia ndali ti so ‘vundu so ala wara asara si ala changé bê ti ala’.—2 aCor. 2:6, 7; 7:8, 9.
Paul awa aChrétien ti Corinthe ti tene, ‘legeoko tongana ala wu na ye kue, a lingbi ala wu na kusala ti mungo matabisi’. Na pekoni so Paul akiri tënë na azo so agi ti kanga lege na kusala ti lo awe, lo mû tanga ti wango ti lo, lo tene: “I duti na ngia. I sara si i ga azo so alingbi kue; i zia vundu; i bi bê ti i na tënë oko; i duti na siriri.”—2 aCor. 8:7; 13:11.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
2:15, 16—Na lege wa e yeke “fion ti fungo nzoni ti Christ”? Na lege so e yeke sara ye ague oko na aye so Bible afa nga e yeke fa atënë ti yâ ni na azo. Atâa so “fion ti fungo” ti e ayeke nzoni pëpe na hon ti azo so ayeke mbilimbili pëpe, fungo ti e ayeke nzoni na hon ti Jéhovah nga na hon ti azo so ayeke na nzara ti voro lo.
5:16—Na lege wa aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ‘ahinga mbeni zo na lege ti mitele pëpe’? Na lege so ala yeke bâ azo na lege ti mitele pëpe, so ti tene, ala sara kangbi pëpe na popo ti azo ndali ti mosoro ti ala, poro ti tere ti ala, mara ti ala nga na kodoro so a dü ala dä. Ye so ayeke kota ye na lê ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ayeke songo ti ita so atingbi ala na amba ti ala aChrétien.
11:1, 16; 12:11—Paul ayeke sara lani ye na lege ni pëpe na mbage ti aChrétien ti Corinthe? Ên-ën, lo yeke sara ye na lege ni na mbage ti ala. Ye oko, peut-être ambeni zo abâ ti ala so Paul ayeke pika kate ti lo mingi nga lo yeke sara ye na lege ni pëpe ndali ti aye so a lingbi lo tene na ala ti fa so lo yeke biani bazengele.
12:1-4—Zo wa la “a kpala lo na Paradis”? Teti so Bible asara tënë pëpe na ndo ti mbeni zo nde so abâ mara ti suma tongaso nga teti so Paul asara tënë ti ye so na peko ti atënë so lo tene ti fa so lo yeke biani bazengele, âmanke Paul ayeke sara lani tënë ti ye so asi na lo wani. A lingbi ti tene so ye so bazengele Paul abâ tongana suma ayeke paradis ti yingo so kongregation ti aChrétien ayeke na yâ ni na “lâ ti nda ni” so.—Dan. 12:4.
Aye ti manda teti e:
3:5. Versê so afa na e so a yeke Jéhovah la ayeke sara si aChrétien alingbi na kua ti fango tënë, na lo yeke sara ni na lege ti Bible, yingo vulu ti lo nga na mbage ti bungbi ti lo so ayeke na sese ge (Jean 16:7; 2 Tim. 3:16, 17). A yeke nzoni e manda Bible nga na ambeti so azi nda ni, e ngbâ lakue ti sambela ti wara yingo vulu nga e gue lakue na abungbi na e mû mbage ti e dä.—Ps. 1:1-3; Luc 11:10-13; aHéb. 10:24, 25.
4:16. Teti so Jéhovah ayeke sara si ‘zo-ti-ya-ni ti e akiri awara fini lâ na lâ’, a yeke nzoni e gi lakue ti wara aye ti nzoni na lege ti aye so Jéhovah aleke ti mû maboko na e, na e zia mbeni lango ahon senge pëpe sân ti tene e sara mbeni ye ti kpengba songo ti e na Jéhovah.
4:17, 18. Ti dabe ti e so “pono” ti e ayeke gi teti “kete” ngoi nga ane pëpe alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ be-ta-zo na Jéhovah na yâ ti aye ti ngangu.
5:1-5. Paul afa tâ nzoni mingi tënë ti bê ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala na ndo ti beku ti ala ti warango fini na yayu.
10:13. Mingi ni, tongana a leke pëpe ti tene e gue e fa tënë na mbeni ndo so ayeke na bezoin ti awafango tënë mingi dä, a yeke nzoni e fa tënë gi na yâ ti territoire so a mû na kongregation ti e.
13:5. Ti “gi bê ti e mveni ti bâ tongana e yeke na lege ti mabe biani”, a lingbi e gi ti bâ wala sarango ye ti e ague oko na ye so e manda na yâ ti Bible. Ti ‘tara bê ti e mveni’, a lingbi e gi ti bâ wala songo ti e na Nzapa akpengba biani nga e yeke sara kusala nzoni na ngangu so e yeke na ni ti gbu li. A lingbi e gi nga ti bâ wala e yeke sara gbâ ti akusala nde nde ti fa so e yeke biani na mabe (Jacq. 1:22-25). Tongana e sara ye alingbi na nzoni wango so Paul amû, a lingbi ti mû maboko na e ti ngbâ ti sara ye alingbi na tâ tënë.
[Foto na lembeti 30, 31]
Bible atene: “Lakue tongana i te mapa so, na i nyon kopo so”. A ye ti tene nyen?—1 aCor. 11:26