O Ou Fatugao—O se Faamamā mo le Ola
TUSIA E LE SUI O LE ALA MAI! I AIALANI
O LE lalolagi ma le tino o le tagata o loo iai se mea e tutusa ai: Ina ia faatumauina le ola, e manaomia e na mea e lua se faamamā. E manaomia e le lalolagi le puipuia mai ave malolosi e faaleagaina ai o loo aumaia pea e le la. O le afuafu o lo tatou atimosifia e na te faamamāina nei mea ma faaavanoa ai le malamalama e faatumauina ai le ola ia oo mai i le lalolagi. Ae ā lou tino? O le tele o faagasologa o vailaau o i lou tino e faamatuuina mai e na mea suavai oona ma otaota i ou alatoto. Afai e tuu ai pea, o le a māfua ai faafitauli faigata mo oe, e oo ai lava i le oti. E tatau ona faaauau ona faamamāina ma aveesea.
O lenei faamamāina o se tasi o galuega autū a ou fatugao. Ae faapefea e nei tamai totoga ona matauina, faaeseese, ma aveeseina sua oona, ae i le taimi e tasi o loo faamautinoa o loo faatotoeina elemeni aogā mo le fafagaina ma le tausia o lou tino? Ma e faapefea ona e fesoasoani i le tausia o ou fatugao ina ia e maloloina lelei ai?
O le ā o Loo i Totonu o Ou Fatugao?
O le tulaga masani lava, e lua fatugao o le tagata—e tofu le itu o le ivitu i le pito i lalo o le papātua ma le fatugao. O fatugao taitasi e tusa ma le fa inisi (10 senitimita) le umi, e lua inisi (5 senitimita) le lautele, ma e tasi le inisi (2.5 senitimita) le mafiafia ma e fa i le ono aunese (110-170 kalama) le mamafa. I le vaelua tutusa o le fatugao mai i luga i lalo ua faaalia ai nisi o vala ua manino lelei mai, e pei ona faaalia mai e lena ata.
Ina ia faaāta i le mafaufau pe faapefea ona galulue fatugao, mafaufau i se falematamata o loo iai le faitau afe o le au maimoa o loo ō mai i ai mo se mea o loo faia ai. Muamua lava, e tatau ona vaevaeina tagata i ni laina laiti se tele. Ona auauai taitoatasi lea o tagata o loo i ia laina e ala atu i faitotoa o pa mo le puipuiga, lea e toe faafoi mai ai tagata e leai ni a latou pepa. O tagata maimoa o loo iai pepa e ulu atu i totonu i o latou nofoaga ua uma ona faatulagaina.
I se tulaga tutusa, o elemeni uma e tele o loo faia aʻe ai lou toto, e manaomia ona faataamilo i lou tino atoa. Peitai a o latou faia faapea, e tatau ona latou fefoifoiai i ou fatugao e ala atu i alatoto tetelē e taʻua o renal arteries, e tofu le fatugao ma le alatoto. (Tagai i le ata i le itulau 24.) Pe a oo atu i totonu o fatugao, ona femagaaʻi solo loa lea o le alatoto o fatugao ma ua avea ma ni tamai alatoto i vaega i totonu ma latalata atu i fafo o le fatugao. Ua faapea ai ona faatafe atu elemeni eseese i lou toto i tamai “laina” laiti i se auala faigofie.
Mulimuli ane, e taunuu atu le toto i tamai fuifui, o fuifui taitasi e iai le tusa o le 40 o alatoto e matuā ninii lava ua taai faatasi. O fuifui taitasi, e taʻua o le glomerulus, o loo siomia e se afuafu sautualua ua faaigoa o le Bowman’s capsule.a O le glomerulus faatasi ai ma le Bowman’s capsule o loo faia aʻe ai le vaega muamua o se ‘faitotoa o le pa mo le puipuiga,’ o ou fatugao, o le nephron—o le vaega autū lea o le faamamāina o ou fatugao. E sili atu i le miliona nephrons i fatugao taitasi. Ae o ni mea e ninii tele ma e manaomia ai la se faʻata e faalapopoa ai mea e suesueina ai se mea se tasi!—Tagai i le ata o le nephron, ua matuā faatelēina lava, i le itulau 25.
Laasaga e Lua o le Faamamāina o Lou Toto
O sela o le toto ma polōtini i ou alatoto e aogā tele. E aumaia e na mea i lou tino ni auaunaga aogā e pei o le sapalai o le okesene, le puipuiga, ma le toe faaleleia o mea ua faaleagaina. Ina ia puipuia le leiloa atu o sela o le toto ma polōtini, o le laasaga muamua o le faamamāina e tuuesea ai ia mea mai isi elemeni uma. O lenei galuega faapitoa o loo faataunuuina e le Bowman’s capsules. Ae faapefea?
O alatoto e oo atu i le glomerulus e latou te salalau atu i ni alatoto ninii e manifinifi lava o latou paʻu. O lea la, e mafai e le uunaiga a le toto ona uunaia nisi o vai ma nisi tamai mea ninii (molecules) e ala atu i o latou afuafu manifinifi, ma ō ese atu ai ma ou alatoto, ma oo atu ai i le Bowman’s capsule ma le faagaʻau o loo taai e fesootai atu i ai. O lenei faagaʻau e taʻua o le convoluted tubule. O molecules lapopoa o polōtini ma sela uma o le toto e tumau pea i le toto ma faaauau pea ona tafe atu i alatoto ninii.
O le taimi lea ua oo ina maʻoti le faia o le faamamāina. Ua tatau i ou fatugao ona matuā faamautinoa lelei ua leai se mea e aogā i lou tino e aluese atu! O le suavai lea e tafe atu e ala i le faagaʻau (tubule) i le taimi lea o se paluga e suāvaia, o loo aofia ai molecules aogā ua faaliusuavai faatasi ai ma mea lē aogā ma suavai e lē manaomia. O sela faapitoa i le pito i totonu o le faagaʻau ua latou mataʻituina molecules aogā, e pei o le vai, masima, suka, minerale, vaitamini, homone, ma amino acids. O nei mea ua vave aveesea mai e ala i le toe mitiiaina i totonu o le faagaʻau ma toe faafoi atu i le galuega lavelave o loo siomia ai a alatoto ninii (capillaries) ina ia toe oo atu ai i le fetafeaʻiga o ou alatoto. O alatoto ninii e toe fesootai e avea o ni tamai alatoto (little veins) lea e tuufaatasia e avea ma le alatoto e taʻua o le renal vein (alatoto e aveina atu le toto ua uma ona faamamāina i le tino). E ala i lena auala, ua maeʻa ai nei ona faamamāina ma vaimamā lou toto, ma ua tuua ai loa fatugao ae faaauau atu e faatumauina le ola i lou tino.
Le Aveesea o Mea Lē Aogā
Ae faapefea le suavai lea e totoe i totonu o le faagaʻau? E mautinoa o loo iai iinei suavai e lē o manaomia e lou tino. Ma a o faaauau ona tafe atu le suavai i le faagaʻau agaʻi atu i le faagaʻau tele mo le aoina (collecting tubule), po o le alā vai, (collecting duct) o isi la sela i le faagaʻau e latou te faamatuuina atu i ai isi mea i totonu, e aofia ai le ammonia, potassium, urea, uric acid, ma vai ua totoe. O le mea lea ua totoe nei o le feaulata.
O alā vai o loo soofaatasi mai faamamā eseese e pipii faatasi ma faamatuu atu ai le feaulata e ala i avanoa i pito o pyramids. E tafe atu le feaulata i le renal pelvis (faamamā lea e aoina le feaulata ma auina atu ai i le alasuavai) ma alu ese atu ai i le alasuavai, le faagaʻau lea e fesootai ai le fatugao ma le tagamimi. O le feaulata e teuina i lou tagamimi a o lei faasau i fafo mai lou tino.
E ui lava i lo latou matuā ninii tele, ae sili atu i le lua miliona nephrons i ou fatugao o loo faia se galuega mataina tele. Na taʻua e le New Encyclopædia Britannica e faapea: “O nephrons . . . e latou te faamamāina le lima lita [lima kuota] o le vai o loo iai i le toto i le taʻi 45 minute taitasi.” E oo ane i le taimi e toe mitiiaina ai ituaiga suavai eseese ma ua maeʻa foi le tele o mea sa faia, o le tulaga masani ai ma e maloloina lelei e mafai ona ia faamatuueseina mai le tusa o le lua lita (lua kuota) o mea lē aogā e ala i le feaulata i le taʻi 24 itula uma. Maeu se galuega mamafa ma le saunia lelei o le faiga lea o loo faia le vaimamāaga!
Ia Tausia Lelei Ou Fatugao!
O ou fatugao e faamamāina e ia ia lava ma e na te toe faaleleia foi e ia ia lava, ma e mafaia lava foi ona galue mo se vaitaimi umi lava. Peitai, e iai sau lava vaega e faia e fesoasoani atu ai i a la galuega. E tele se vaega o vai e tatau ona ui atu i ou fatugao ina ia tumau ai le maloloina lelei. O le mea moni, o se aofaiga ia lava lelei o le vai o loo manatu i ai o se auala muamua lea o le puipuia o faamaʻi o le fatugao ma puipuia ai le faatupuina o maa i fatugao.b Na taʻu mai e Dr. C. Godec o le taitaifono o le Urology Department of Long Island College Hospital, i Niu Ioka e faapea o le inuina foi o vai e fesoasoani i faiga o loo faamalūina ai meaʻai ma faiga o loo faagaoioia ai le fatu ma alatoto.
O le ā le tele o vai? O Dr. Godec ma le tele o isi fomai e latou te fautuaina le faaopoopo atu i le faaaogaina o isi meaʻai ma meainu, e tatau i tagata taitoatasi ona inuina ia lē i lalo ifo o le lua lita (2 kuota) o vai i aso uma. “O le tele o tagata ua lē lava le vai o le tino,” o le faamatalaga lea a Dr. Godec i le Ala Mai! Na ia taʻua faapea afai o loo maloloina lelei ou fatugao ma lou fatu, e sili atu ona lelei le vai mo ia totoga. Sa taʻua faapea e Dr. Godec: “Ae e tatau ona lava au vai e inu, o le tele o tagata e lē o lava vai o inuina.”
O nisi e latou te fiafia e faaopoopo i le vai sina vailanu, e pei o le tipolo. O nisi e latou te fiafia i le vai mai le vaipuna po o le vai sa faamamāina e ala i ni faiga e faaaogā ai malala (activated charcoal). So o se faiga lava la, o le vai manino po o le vai e lē malosi le suiga e sili atu mo ou fatugao nai lo nisi lava mea inu. O le mea moni, o le suka i sua o fualaau taumafa mata ma vaiinu ua faasuamalieina e faaopoopo ai le manaomia e le tino o le vai. O meainu o loo iai le ʻava malosi ma le caffeine e faapogaia ai le tino e lafoai le vai.
O le faamasani i le inuina o le lua lita (2 kuota) o vai i le aso e mafai ona avea o se luʻi. O le mafuaaga, o le toatele o tagata e manatu e faalavelave pe mā foi ona o le tulai soo nai lo le tulaga masani. Ae o le a faafetaia oe e lou tino mo le faia o lea taumafaiga faaopoopo. E lē gata ina fesoasoani i le faatumauina o lou soifua maloloina lelei, ae o le lava o vai e inuina e mafai ona faaleleia atili ai ou foliga. Ua faasino mai e fomai o le lelei o meataumafa ma le tele o vai e inuina e sili atu ona aogā i le tausia o lou paʻu ina ia manaia i le vaai nai lo so o se faamatagofieina o loo faia atu i fafo o le paʻu.
Ae pagā lea, o le mea o loo faagaoioia le fia inu i o tatou tino, e lē lelei atoatoa, ma e oo lava ina tau lē lagona a o tatou agaʻi ina matutua. O lea e lē mafai ona tatou faalagolago atu i lo tatou fia inu e taʻu mai ai ia i tatou po o le ā le tele o vai o tatou manaomia. Ae e mafai faapefea ona e mautinoa o loo lava vai o loo e inuina? O nisi e amata lo latou aso i le inuina o ipuvai e lua, ma e faifai pea ona latou inuina isi ipuvai mai lea taimi i lea taimi o le aso. O isi e latou te faaaogaina mea utuvai malamalama ma tuu i le mea e faigofie ona tago atu i ai—e avea o se faamanatu ia miti sina vai a o faagasolo le aso. Po o le ā lava le auala o loo e faaaogaina, ae o le inuina o le tele o vai manino ma mamā, o se auala lelei lea e faaalia ai le talisapaia mo ou fatugao—o le faamamā mataina lea o loo faatumauina lou ola.
[Faaopoopoga i lalo]
a I tausaga amata o le 1840, sa faamatalaina ai e se fomai tipitipi ma o ia foi o se tagata suesue i vaega pito sili ona ninii o tino o meaola mai Egelani o William Bowman, lenei tamai pusa (small capsule) ma ana galuega fai. Sa oo ina faaigoaina mulimuli ane i lona igoa.
b Tagai i le lomiga o le Awake! o Aokuso 22, 1993, itulau 20-22, ma Mati 8, 1986, itulau 18.
[Pusa i le itulau 13]
Le Nephron—O le Vaega Autū o le Faamamāina
E SILI atu i le miliona nephrons i fatugao taitasi. O le tubular system (faiga fepiopioaʻi pei se faagaʻau) o loo maua i totonu o nephron taitasi e tusa ma le 1.2 inisi (3 senitimita) le umi ma sina .002 inisi (0.05 milimita) le lautele. Peitai, pe ana mafai ona talatala ia tubules uma o se fatugao e tasi, e mafai ona oo atu lona umi i le pe tusa ma le 19 maila (30 kilomita)!
O le Bowman’s capsule e iu mai i ai le convoluted tubule (faagaʻau) o le nephron. O lenei faagaʻau e siomia e se faiga felavasaʻi o alatoto ninii e taʻua o capillaries. E alu atu le faagaʻau i totonu o se collecting duct e telē atu, lea e aveesea ai le otaota ma suavai oona na faamamāina e le nephron.
[Siata i le itulau 12]
O le renal vein e na te aveina atu le toto fou ua faamamāina i lou tino.
O le renal artery e na te aveina atu le toto e lei faamamāina i fatugao
O renal pyramids e foliga o ni faatumu, latou te auina atu le feaulata i le renal pelvis
O le cortex o loo iai le glomerulus o nephron taitasi
O le renal pelvis o se mea e na te aoina feaulata ma auina atu i le ureter
O le ureter e na te auina atu le feaulata mai fatugao i le tagamimi
[Siata i le itulau 13]
O nephrons, pe tusa o le lua miliona tubular filters ninii e faamamāina le toto
Bowman’s capsule
Glomerulus
E aoina le feaulata e ala i convoluted tubule, ona alu atu ai lea i le taga- mimi
Alatoto ninii