Mataupu 12
“Aso e Gata ai” ma le Malo
1. (a) O ā fesili tāua ua mapuna aʻe nei? (e) O ā fa a le Tusi Paia e uiga i aso e gata ai [i] mo lo tatou laueleele [ii] mo i latou o ē o loo faafanoina le laueleele?
PO O tatou ola nei ea i “aso e gata ai”? O le ā le uiga o “aso e gata ai”? Ma le fiafia lava, e lē o ni “aso e gata ai” mo le lalolagi po o le laueleele lava ia. Auā ua faamaonia mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea: O “le lalolagi . . . ia le gaee e faavavau faavavau lava.” I le ōgatasi ma le uluai fuafuaga a Ieova, o le a faafualoa ai soifuaga o tagata ma le ola o manu i inei mo taimi uma lava. (Salamo 104:5-24; 119:89, 90; Kenese 1:27, 28; 8:21, 22) Ae ui i lea, e mautinoa lava e iai ni “aso e gata ai” mo na atunuu amioleaga ma tagata o ē o loo latou faafanoina le lalolagi po o le laueleele a le Atua. O le “oo mai” o le Malo o le a aumai ai le faafanoga o i latou o ē ua fano ai mea.—2 Peteru 3:3-7; Iakopo 5:1-4; Faaaliga 11:15-18.
2. O le ā na muai taʻuina patino mai e Paulo mo o tatou “taimi faigata”?
2 Pe moni ea o loo tatou ola ai nei i na “aso e gata ai”? Tago ane i so o se faaliliuga lava o le Tusi Paia ma faitau upu na faagaeeina e le Atua le aposetolo o Paulo na te valoia maia mo “aso e gata ai,” i le Timoteo e Lua mataupu e 3, 2Ti 3:1-5fuaiupu 1 e oo i le 5. Ona e fesili lea ia te oe lava, O foliga ea ia o tagata o le lalolagi i aso nei? O i inā, sa uluai folafola mai ai e le aposetolo o Paulo “taimi faigata,” ma na faaopoopo mai faapea:
“Auā e avea tagata ma ē e alolofa i latou ia i latou, o ē mananao i tupe, o ē loto vii, o ē faamaualuluga, o ē upu leaga, o ē lē faalogo i mātua, o ē lē loto faafetai, o ē lē paia, o ē aunoa ma se alofa, o ē tuumavaega, o ē faatuaupua, o ē lē taofi i manao o le tino, o ē faasauā, o ē lē alolofa i tagata amiolelei, o ē faalata, o ē soona fai, o ē ua faafefeteina, o ē ua tele le manao i mea faafiafia ae e leai se manao i le Atua; o ē peiseai ua amioatua, a o le mana ua i lea mea ua latou teena. Ia e aloese lava i tagata faapena.”—“New International Version.”
3. Aiseā na ao ai ia Paulo ona faasino i “aso e gata ai” e sili mamao atu ona tāua na i lo o aso o le faiga o mea faa-Iutaia?
3 Ina ua tusia upu o i luga, sa leʻi talanoa le aposetolo e uiga i “aso e gata ai” o le faiga o mea faa-Iutaia. Sa lē mafai ona faapea, auā na tusia e Paulo nei upu pe tusa o le tausaga e 65 T.A., ae ua silia lena i le 30 tausaga talu ona faagasolo na “aso e gata ai” ma sa toe lima foi tausaga ona oo lea i le faatafunaga o Ierusalema. Sa leʻi oo foi ina tupu aʻe lena tulaga aposetate i ē ua fai mai o i latou o ni Kerisiano. Sa leaga tele “aso e gata ai” o le faiga o mea faa-Iutaia, peitai o le a matuā sili ona galo na mea, i mea e tutupu i “aso e gata ai” o le faiga aoao o mea i le lalolagi a Satani, pe a toe afio mai Iesu e faatūina lona malo.
SE FAATAUNUUGA VALA-LUA
4. O le ā na taʻitaʻia atu ai i le fesiligia e le au soʻo o le fesili i le Mataio 24:3?
4 I ana faataoto, na fetalai atu ai Iesu e uiga i le “gataaga o lenei lalolagi.” (Mataio 13:39, 40, 49) O le mea moni lava, na faatupuina ai le naunau o le au soʻo i lenei mea, ae maise lava ona o le mafatia tele o tagata lautele i lena lava taimi, ona o pulega sauā a Roma ma taʻitaʻi lotu Iutaia. Sa latou faamoemoe faapea o le a aumaia e le malo o le Atua se mapusaga. O lea la, i aso e tolu a o leʻi maliu Iesu, na ō atu ai ona soʻo e toafā ia te ia a o nofo o ia i le Mauga o Olive, e mafai ona vaaia ai le aai o Ierusalema, ma fesili atu ia te ia: “Ia e fetalai mai ia te i matou pe oo afea ia mea? Pe se a foi le faailoga o lou maliu mai, ma le gataaga o le lalolagi?”—Mataio 24:3; Mareko 13:3, 4.
5. O le a faapefea ona faataunuuina upu o le tali a Iesu?
5 E ui lava ina sa mafaufau soʻo o Iesu i le na o le lumanai lata mai, a o le tali a Iesu i lea taimi, sa tatau ona iai ni faatatauga se lua: muamua, o le vaitaimi o “aso e gata ai” o le faiga o mea faa-Iutaia, ma i se auala tele mulimuli ane ai, i le vaitaimi o “aso e gata ai” o le faiga o mea a le lalolagi a Satani ua aofia atoa ai le lalolagi ainā uma.
6, 7. (a) Na faapefea ona iai se faataunuuga itiiti o afioga a Iesu i le Mataio 24:7-22? (e) O le ā se faamanatuga faanoanoa o lenei mea o loo tumau pea e oo mai nei?
6 O mea na fetalai atu ai Iesu i na soʻo, e pei ona faamauina i le Mataio 24 fuaiupu e 7 e oo i le 22, na faamatalaina ai le faasologa o mea na tutupu ma o le a matauina e nisi o i latou i se auala itiiti i le vaitaimi o le 37 tausaga o le a sosoo ai e oo atu i le 70 T.A. Mo tagata Iutaia la o le tupulaga a Iesu, sa avea lea o se vaitaimi lē toafilemu o taua, oge, mafuie, le inoino i Kerisiano ma le aliali mai o Mesia pepelo. Peitai, o “lenei tala lelei o le malo” o le a talaʻia i tagata uma e fai ma molimau. I le iʻuga, o lena “mea e inosia” o autau faapaupau a Roma, na latou osofaia moni lava le “mea paia,” o le malumalu i Ierusalema. Ina ua mavae sina avanoa puupuu, le vaitaimi lea na mafai ai loa e soʻo o Iesu ona usiusitai i lana poloaiga faavaloaga i le sosola lea i mauga mo le saogalemu, ona toe ō mai ai lea o autau a Roma i lalo o le taʻitaʻiga a le Taʻitaʻi Au o Tito. Sa latou faaumatia Ierusalema ma ana fanau ma talepe lona malumalu, na leʻi toe tuua foi se maa i luga o le tasi maa.—Tagai foi i le Luka 19:43, 44; Kolose 1:23.
7 I le faataunuuga o le “faailoga” a Iesu, o nei faalavelave na oo mai e āfaina ai tagata Iutaia, ma na faamaeʻaina i le faaumatiaga aasa o Ierusalema i le 70 T.A. E silia i le miliona tagata Iutaia na fano faatasi ma lo latou aai, a o ē na faasaoina na ave faatagataotauaina. O loo tu pea e oo mai i le asō i Roma le faitotoa o le manumalo o Tito, o se faamanatuga faanoanoa o le faataunuuga o le valoaga a Iesu. Ae peitai, pe na faamauina ea le “faailoga” a Iesu ma tausia i tusitusiga e fai ma lapataiga mo na o tagata o ē na ola ai i le uluai senituri? Pe ua na o se ‘talafaasolopito e lē aogā’ ea i aso nei? O le tali i ai e Leai!
O SE FAATATAUGA I LE LALOLAGI ATOA
8. (a) O le ā le āuga e tatau ona oo mai ia i tatou i aso nei i le faataunuuga itiiti o fetalaiga a Iesu? (e) O le ā le ata faavaloaga o mea sili ona tetele ua saunia e lenei mea?
8 O le faataunuuga itiiti o le fetalaiga a Iesu i “aso e gata ai” o le faiga o mea faa-Iutaia e tatau ona fai ma faamalosiaga o lo tatou talitonuga i le mana o valoaga a le Atua. Ae ui i lea, ua aumaia foi e na mea na tutupu i le uluai senituri se ata faavaloaga maoaʻe i le mea o le a tupu i se tulaga e sili atu e tusa ai ma le faiga o mea a Satani i le lalolagi atoa. Ua moni lava lea, auā o le faaoosala i le faamasinoga a le Atua ia Ierusalema i le 70 T.A. sa lē o le puapuaga lena e sili ona tele, ma e lē o le puapuaga mulimuli foi. O loo faatalitalia nei le faataunuuga atoatoa o fetalaiga a Iesu i le Mataio 24:21, 22:
“Auā o ia ona po e oo ai le puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ua oo lava i ona po nei; e le toe faapea foi amuli. A le faapuupuuina foi ia aso, e le faaolaina se tasi; a e faapuupuuina ia aso ona o e ua filifilia.”
9. E faapefea ona tatou iloa o upu a Iesu e faasino atu i se aso o le a faamasinoina ai le lalolagi aoao?
9 Ua faasino mai foi i nisi upu o le valoaga a Iesu i le Mataio 24:23–25:46, le tulaga i le lalolagi atoa o “le gataaga o le lalolagi.” Pe a oo i le faaiʻuga o lena vaitaimi o puapuaga, ona faaooina atu ai lea o le sala faafaamasinoga i luga o le lalolagi a Satani, e le “Atalii o le tagata,” o ia o le tupu faauuina a le Atua, “ona taufaitagituʻi ai lea o itu aiga uma o le lalolagi.” O le mea lena o le a aofia faatasi ai tagata uma o loo teena le tulaga tautupu o Iesu. E lē o se faamasinoga e aafia ai na o se atunuu se tasi ma sona aai, peitai o le aso o le a faamasinoina ai le lalolagi aoao uma.—Mataio 24:30.
10. (a) E pei ona sa faaalia mai i le valoaga a Iesu, e faapefea i le taunuuga o i latou o ē ‘faia mea e loto i ai i latou lava’ ona ese mai ia i latou o ē ‘muai saili le malo o le Atua’? (e) Aiseā e ao ai ona oo lenei mea i le lalolagi atoa?
10 I le toe faaalia mai o le faalauteleina o le faamasinoga a le Atua i le lalolagi atoa, ua faaauau ai e le valoaga a Iesu le faatusatusaga o le “gataaga o le lalolagi” i le vaitaimi na muamua itiiti atu lava i le lolo o aso o Noa, i le faapea mai:
“Auā e pei ona faia i ona po a o lei oo le lolo, ua latou aai ma inu, ua latou fai avā foi ma faaavaga, ua oo lava i le aso na ulu atu ai Noa i le vaa, na le iloa foi e i latou ina seia oo le lolo, ma aveesea i latou uma; e faapea foi pe a sau le Atalii o le tagata.”
E pei lava ona sa aveesea e le Lolo o lena taimi se lalolagi aoao o tagata lē amioatua, o le a faapea foi i le puapuaga aasa pei se afi lea e faaiʻuina i le “maliu mai” o le Mesia ona soloiesea mai lo tatou lalolagi i latou o ē lē amanaiaina le Malo ona o le mananao e ‘fai mea e loto i ai i latou lava.’ Ma le fiafia lava, o le toatele o ē ua ‘muai sailia le malo o le Atua ma lana amiotonu’ o le a faasaoina e fai mo latou tofi le ola e faavavau i se lalolagi parataiso. Pe o le a avea ea oe o se tasi o i latou nei?—Mataio 6:33; 24:37-39; 25:31-46.
11. O ā isi valoaga e faaalia ai faapea o atunuu uma o loo aafia, ma o le a iai ni tagata o ē o le a faasaoina?
11 E tele anoanoai valoaga o le Tusi Paia o loo faaalia ai o le oo mai o le “puapuaga tele” o le a āfaina ai “nuu uma” i luga o le lalolagi. (Salamo 2:2-9; Isaia 34:1, 2; Ieremia 25:31-33; Esekielu 38:23; Ioelu 3:12-16; Mika 5:15; Sapakuka 3:1, 12, 13) Peitai o le a iai ni tagata o le a faasaoina!—Isaia 26:20, 21; Tanielu 12:1; Ioelu 2:31, 32.
LE FAATASI MAI O LE TUPU I LE MAMALU FAALELAGI
12. (a) Aiseā ua tatau ai ona maua se “faailoga” o le faatasi mai o Iesu? (e) Aiseā ua ia lē manaomia ai ona toe faaali mai i se tino aano?
12 Ua taʻu mai e le valoaga sili a Iesu “le faailoga” o lona faatasi mai e faapea “pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia, ona tietie ai lea o ia i lona nofoālii mamalu.” (Mataio 25:31) Talu ai o le pupula malosi o lena mamalu e avea ma mea e faaleagaina ai mata vaivai faaletagata, e ao ai pea i le Tupu ona tumau i le lē vaaia e tagata. (Faatusatusa i le Esoto 33:17-20; Eperu 12:2.) O le pogai lena ua manaomia ai se ‘faailoga o lona faatasi mai.’ I le afio faalua mai o le Mesia ua lē toe tatau ai ia te ia ona tuuesea lona soifuaga agaga faalelagi ina ia faaali mai ai i le lalolagi i se tino aano, e faaaogāina e fai ma “taulaga mo agasala.” Ona ua maeʻa ona saunia lana taulaga faaletagata “ua tasi lava,” o le a sau ai o ia i lona afio “faalua mai, e le ina ia aveina agasala,” o se tupu faalelagi lē vaaia.—Eperu 7:26, 27; 9:27, 28; 10:8-10; 1 Peteru 3:18.
13. O le ā ua faasino mai e le Luka 19:11-27 e faatatau i le taimi o le toe afio mai o Iesu ma lona taliaina e atunuu?
13 I lona toe po faatasi ma ona soʻo vavalalata, na fetalai atu ai Iesu ia i latou e faapea: “Ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou. Afai foi ou te alu ma sauni se mea e nonofo ai outou, ou te toe sau, ou te talia foi outou ia faatasi ma aʻu.” (Ioane 14:2, 3) Ina ia ōgatasi ma lenei, ua faamatalaina mai ai i le tala faatusa a Iesu i le Luka 19:11-27 o ia e pei o se tasi tagata na fanau mai i le gafa tautupu, o lē na malaga “i le nuu mamao e maua ai sona ao e fai ai o ia ma tupu, i le toe foi mai.” O lenei mea e alu ai se taimi umi. “A ua itagia o ia e lona nuu, ua latou auina atu foi le sāvali e mulimuli atu ia te ia, ua faapea atu, Matou te le mananao i lena tagata e fai mo matou tupu.” E faapena lava, i aso nei o loo iai tagata o ē faapea mai o ni Kerisiano, peitai ua latou teena “le Tupu o tupu” ona o le mananao e faaauau pea a latou lava pulega faaletagata lē lelei atoatoa. (Faaaliga 19:16) E pei lava o tagata o le “nuu” i le tala faatusa a Iesu, o le a matuā faasalaina foi i latou na.
“O LE AMATAGA IA O PUAPUAGA”
14. E ui lava e tetee i ai nisi tagata ae o le ā ua faaalia ai o le tausaga e 1914 T.A. o le taimi lea o le toe afio mai o Keriso?
14 O anafea na amata ai e lenei Tupu malosi, o le ua lē manaomia e atunuu, lana pule i luga o lo tatou lalolagi? O faamaoniga uma lava ua taulaʻi atu i le tausaga e 1914 T.A. Ae peitai e iai se tasi o le a tetee mai faapea, ‘Na i lo le aumaia o le pulega filemu a Keriso, o lena tausaga na faailogaina ai le amataga o se vaitaimi o faalavelave mo tagata!’ O le manatu tonu lava lena! Auā, e tusa ai ma valoaga a le Tusi Paia, o le taimi lea, ‘ua avea ai malo o le lalolagi ma malo o lo tatou Alii o Ieova ma lana Keriso’ ona “ita” ai lea o nuu o le lalolagi. (Faaaliga 11:15, 18) O le taimi foi lea e auina atu ai e Ieova lana tupu lagolago, ma faapea atu, “Ia pule oe i totonu o e ita ia te oe.” (Salamo 110:1, 2) Peitai e leʻi faaumatiaina ai loa na fili.
15. E faapefea, ona talafeagai lelei, le faamatalaina mai e le Faaaliga e 12 o le fanau mai o le Malo?
15 O loo faamatalaina mai i le Faaaliga mataupu e 12 se vaaiga ofoofogia na vaaia e le aposetolo o Ioane i le faatusa o le fanau mai o le malo faa-Mesia o le Atua. I le pei o se tama tane, e fanau mai lea i le “fafine” a le Atua—o lana faalapotopotoga faalelagi o foafoaga ola faaagelu. O ia na “segia ae lea . . . i le Atua i lona nofoālii,” auā o le Malo e ao ona faalagolago ia Ieova ma lana pule aoao mo lona galueaiina.—Faaaliga 12:1-5.
16, 17. (a) O ā mafuaaga mo le oi i luga o le lalolagi talu mai le 1914? (e) Ua faapefea ona faamatalaina e upu a Iesu i le Mataio ma le Luka le amataga o nei puapuaga?
16 Ona sosoo mai lea, o le taua i le lagi! O le Tupu faauuina ma ana agelu sa tau ma Satani ma ana au o temoni, ona lafo ifo lea o i latou mai le lagi a Ieova i lalo i le mea o iai lo tatou lalolagi. O le mea lea “o i talofa ia te outou o e nonofo i le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te outou le tiapolo, ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.” (Faaaliga 12:7-12) I lena ‘taimi puupuu’ o loo aoaoina ai e le Tupu tagata o ē mananao e faia le amiotonu mo le faaolataga ma faailoa atu foi le lapataiga o le faamasinoga o loo lata mai i le faiga o mea a le lalolagi a Satani.—Mataio 24:31-41; 25:31-33.
17 I aso nei ua tatou vaaia ai le faataunuuga o le “faailoga” a Iesu, e pei ona faamatala auiliili mai i le Mataio mataupu e 24 ma le 25, Mareko mataupu e 13 ma le Luka mataupu e 21. Matau mai o lea o loo faamatalaina e Iesu i inā “o le amataga ia o puapuaga,” i upu nei:
“E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu ma le tasi malo i le tasi malo. E i ai mafuie tetele i lea mea ma lea mea, o oge foi, ma faamai; ma faaiteite ma faailoga tetele mai le lagi.” (Mataio 24:3, 7, 8; Luka 21:10, 11)
Na oo mai ea na “puapuaga” ina ia mafatia ai tagata talu mai le 1914 T.A.?
18. Mai le 1914, na faapefea ona avea taua ma mea matuā mataʻutia?
18 O le tausaga e 1914 na amata ai le Taua Tele (na taʻua mulimuli ane o le “Taua Muamua a le Lalolagi”) ma na aumai faatasi ai ma faamaʻi ma oge. Ua iloa lelei e le autusitala le faigata ona faamatala o le matuā mataʻutia na siomia ai tafā o le taua, a o faitau miliona na faaumatia ma tanumia i utu o faigataua i le taimi o le fasiotiga tele i le 1914-1918. I le tusi Eye Deep in Hell, ua siitia mai ai upu a Paul Nash e uiga i le fanuatau i Europa: “E leai se tusitusiga po o se ata tusi na te mafai ona faamatalaina mai lenei atunuu—o faatulagaga e masani ona iai o taua ua tauina i ao ma po, i lea masina ma lea masina. E na o tagata amioleaga ma temoni liutino tagata e mafai lava ona pule i lenei taua, ma ua aunoa lava ma sina faaalia mai o galuega a le Atua i so o se mea. . . . Ua lē mataofia fanafanua . . . e faaumatia ai, e manunuʻa ai, ma faavaleleaina ai, ua paʻūū mai na mea i lenei laueleele ua avea ma tuugamau; o le tuugamau telē e tasi, ma na ona lafo lava i ona luga o tagata oti. O se mea e lē matautalagia, e lē faaleatua, ma ua aunoa foi ma se faamoemoe.”
19. O le ā ua faaalia e le faitauga o mea tau fuainumera e uiga i le mapuna faafuaseʻi aʻe o mafuie talu mai le 1914?
19 E lē gata i lea, ua aofia ai foi “mafuie” i le avea ma vaega o le “faailoga.” Ua mapuna faafuaseʻi aʻe mafuie talu mai le 1914? Atonu o se mea lenei e ofo ai i le faalogo. Peitai e sili atu ona ofoofogia faitauga i mea tau fuainumera! E pei ona aumaia manatu o Geo Malagoli i le nusipepa o le Il Piccolo e faapea: “I le vaitaimi o le 1,059 tausaga (mai le 856 e oo i le 1914) na lisiina mai ai e le pogai o faamatalaga faatuatuaina le na o le 24 mafuie tetele.” O ana fuainumera ua faaalia ai faapea i le vaitaimi o na tausaga o se faatatau o le tai 1,800 tagata na maliliu i tausaga taitasi i mafuie, ae i le isi itu e 43 mafuie iloga sa tutupu talu mai le 1915, ma na fasiotia e ia mafuie se faatatau e tai 25,300 tagata i tausaga taitasi.
“FAAILOGA TETELE MAI LE LAGI”
20, 21. (a) O ā “faaiteite” ua oo ina manino mai nei talu mai le 1914, ma aiseā? (e) O le ā le faataunuuga o le Luka 21:25, 26 ua tatou vaaia i aso nei? (i) Ua iloa faapefea le faateteleina o le oo mai o ‘faailoga tetele mai le lagi’?
20 Na vavalo foi Iesu e faapea: “E i ai . . . faaiteite ma faailoga tetele mai le lagi.” (Luka 21:11) I le Taua Muamua a le Lalolagi, o le pa sosoo o pulu o fanafanua na faailogaina faapea o se mea fou—o le faigataua atoatoa. O le taimi muamua lea, na tatalaina ai e paluni faalele i le ea ma isi mea e sili ona tāua, o vaalele, le vaitaimi o faigataua i le vanimonimo. E moni, sa na o sona amataga lea i le 1914-1918, peitai o le a taʻitaʻiina atu ai i le tulaga e pei ona faamatalaina atili e Iesu i lana valoaga, e faapea:
“E i ai foi faailoga i le la, ma le masina, ma fetu; o i le lalolagi foi le atuatuvale o nuu i le fememeai; e ū foi le sami ma le sousou; e oti foi tagata i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi; auā e luluina ʻau a le lagi.”—Luka 21:25, 26.
21 O le mea ua taʻua e tagata o le faatoilaloina o le vateatea ua taulaʻi atu ai mafaufauga i le “la, ma le masina, ma fetu,” ma ua iai manatu taufaamataʻu e faapea ua fuafua e Malo Tetele e faaaogā satelite mo le faavaeina o nofoaga mo vaegaau e osofai mai ai. Ae peitai ua uma ona ia i latou le atamai e tafana ifo ai meatau faatonutonu alualu mamao faalevaomalo mai le vanimonimo i luga o so o se nofoaga lava ua latou filifilia. O fale o loo teu ai nei auupega niukelea, e pei ona faaputuputuina e atunuu feteenaʻi, ua matuā lava e faaumatia ai tagata uma i le tele o taimi, ma ua fuafuaina faapea, afai ua mavae atu lenei senituri, atonu o le a mafai e ni atunuu se 35 ona faaauupegaina ai i ia ituaiga o auupega o faaumatiaga mataʻutia tele.
22. (a) Na faapefea ona faia se foliga fou o le “sami” moni talu mai le 1914? (e) O le ā le lapataiga a tagata popoto e uiga i le lamatiaga o lo tatou lalolagi?
22 O le “sami” foi, lea ua ese ona foliga ona o faigataua o vaamaulu na amataina i le Taua Muamua a le Lalolagi, ma i lea na aumaia ai le Iunaite Setete i le taua, ua sili atu nei ona faamataʻu mai. Ua sauniuni vaamaulu niukelea i o latou tulaga i le sami. E mafai ona oo atu i aai uma i luga o le laueleele meatau niukelea faatonutonu alualu mamao. Na siitia mai e le Times o Niu Ioka o Aokuso 30, 1980, upu a le alii poto faapitoa o Marshall D. Shulman mai le U.S. State Department na faapea mai o le avanoa e ono faapogaia ai se taua niukelea “e foliga mai e faateleina ae e lē faaitiitia.” O se itulau atoa o se faasalalauga i le Times o Niu Ioka o Mati 2, 1980, na lagolagoina e le sili atu i le 600 tane ma fafine faigaluega, na faapea mai: “O taua niukelea, e tusa pe ‘lē atoatoa’ lona faiga, ae o le a iʻu i le oti, le faamanuʻalia ma faamaʻi i se tele e leai sona tusa i talafaasolopito o tagata.” Na latou faaopoopo mai faapea “o se taua niukelea atoa uma i va o atunuu, e mafai ona maeʻa i se itula se tasi, ma e mafai ona faaumatia ai ola o le tele o mea i le itu i matu o le lalolagi.” Ua fai mai le amepasa o le Iunaite Setete sa iai i Moscow, i le 1981 e faapea: “Ua ou matauina ua sili atu ona mataʻutia le lalolagi na i lo so o se isi lava taimi i lona talafaasolopito.” Peitai e tele naunau le alualu aʻe pea lava i luga o tupe faaalu i auupega o taua o faaumatiaga.
23. I le faataunuuga o le valoaga a Iesu, o le ā le tulaga i talafaasolopito e foliga mai ua oo i ai tagata?
23 E foliga mai ua taunuu atu tagata i le tulaga na uluai folafolaina mai i ni tausaga ua mavae e Harold C. Urey lea na ia maua le faailoga o le Nobel Prize, o lē na faapea mai: “O le a tatou aai i le matataʻu, momoe i le matataʻu, ola i le matataʻu ma oti i le matataʻu.” E moni lava, e iai “le atuatuvale o nuu i le fememeai . . . e oti foi tagata i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.”
24. O ai na te silafia le ‘ala e sao ai,’ ma aiseā e tatau ai ona tatou tatalo ma le faanaunau mo le “oo mai” o le Malo?
24 Ma le fiafia lava, o le Alii Pule Aoao o Ieova, o lē na foafoaina lenei lalolagi mo lana fuafuaga matagofie, na te ‘silafia lelei le ala e sao ai,’ ma o le a ia saunia lena ala e auala mai i le malo o lona Alo. Peitai a o tatou leʻi iloiloina auiliili le ‘ala e sao ai,’ seʻi o tatou toe vaai totoʻa atili i le valoaga a Iesu, ma matau foi le ofoofogia o le fetaui lelei atu o ana afioga e uiga i taua a le lalolagi, o oge ma faamaʻi, i le avea o ni vala o le “faailoga,” ma le valoaga iloga i le Faaaliga. Manatua, o le malo o le Atua e ala mai le Mesia, o le vaifofo—o le malo lea o loo tatou tatalo ma le faanaunau ia “oo mai”!
[Pusa i le itulau 115]
MANATU MAI TUSITALA E UIGA I LE 1914
Ua mavae le taua e lua a le lalolagi, ma e toatele pea lava ua faasino i le 1914 faapea o le taimi tonu lea o le suiga tele i talafaasolopito faaonaponei:
“O le mea moni o le tausaga e 1914 ae e lē o le mea na tupu i Hiroshima, ua faailogaina ai le suiga i o tatou aso.”—Rene Albrecht-Carrie, “The Scientific Monthly,” Iulai 1951
“Talu mai lava le 1914, so o se tagata e mafaufau i faiga masani a le lalolagi, ua matuā faaatuatuvaleina ona o le mea ua foliga mai e pei o se savaliga na muai mafaufauina ma filifilia agaʻi i se malaia e sili atu ona tele. E toatele tagata sogasogā ua latou lagona faapea ua leai se mea e mafai ona faia e aloese ai i le paʻū atu i le faatamaʻiga. Ua latou vaai atu i tagata, ua pei o le toa i se tala malaia faa-Eleni, ua tuleia e atua maʻemaʻeā ma ua lē toe mafai ona pulea lena lumanai.”—Bertrand Russell, o le “Times Magazine” mai Niu Ioka, Setema 27, 1953
“O le vaitaimi i ona po nei . . . na amata i le 1914, ma e leai se tasi na te iloa po o afea ae o le a faapefea ona faaiʻuina. . . . E ono iʻu i le faaumatiaga atoatoa.”—Faamatalaga a le Faatonu, “The Seattle Times,” Ianuari 1, 1959
“I le 1914 sa oo atu le lalolagi i lona iʻuga, e pei ona lauiloa ma talia ai i lea taimi.”—James Cameron, “1914,” na faasalalauina i le 1959
“O le Taua Muamua a le Lalolagi sa o se tasi lea o gaoioiga sili i talafaasolopito.”—Barbara Tuchman, “The Guns of August,” 1962
“Ua oo mai manatunatuga ma ata i loʻu mafaufau, . . . o manatunatuga i luma atu o le tausaga e 1914 a o iai le filemu moni, le toʻafilemu ma le saogalemu i luga o lenei lalolagi—o se taimi tatou te leʻi iloaina ai le fefe. . . . Ua mou ese atu le toʻafilemu ma le saogalemu mai olaga o tagata talu mai le 1914.”—Se taʻitaʻi faaupufai a Siamani o Konrad Adenauer, 1965
“Na pasae aʻe moni le lalolagi atoa e tusa ma le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi ma tatou te lē o iloa lava pe aiseā. . . . Na fotuaʻi mai le faamoemoe lelei atoatoa. Sa iai le filemu ma le manuia. Ae na pasae aʻe i luga mea uma. Ua tatou oo ai i le tulaga ua taofiofia lo tatou gaoioi talu mai ai.”—Dr. Walker Percy, “American Medical News,” Novema 21, 1977
“I le 1914 na lē iloa ai le aufaatasi lea na leʻi toe mafai ona maua talu mai lena taimi. . . . O le taimi lenei ua atili ai ona vevesi ma faasauā, i va o atunuu eseese ma i totonu foi o atunuu.”—“The Economist,” Lonetona, Aokuso 4, 1979
“I le 1914, na faamaʻia ai tagata o le malamalama i se faamaʻi o faiga sauā ma atonu o le a feoti ai i latou.”—Frank Peters, St. Louis “Post-Dispatch,” Ianuari 27, 1980
“O mea uma o le a lelei atili. O le lalolagi lea na ou fanau ai. . . . Ae na faafuaseʻi lava, ma le leʻi faamoemoeina, i se tasi taeao i le 1914 na uma ai le mea atoa.”—Taʻitaʻi faaupufai a Peretania o Harold Macmillan, “Times” o Niu Ioka, Novema 23, 1980