Tusi o le Tusi Paia Numera 21—Failauga
Lē na Tusia: Solomona
Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema
Māeʻa Ona Tusia: A o lumanaʻi le 1000 T.L.M.
1. O le ā le fuafuaga maualuga na ala ai ona tusia le Failauga?
NA TUSIA le tusi o Failauga mo se fuafuaga maualuga. Sa iai ia Solomona, i le avea ma taʻitaʻi o tagata ua tuuina atu ia Ieova, le tiute tauave e faapotopotoina i latou ia faamaoni i lo latou tuuina atu. Na ia saʻili e faataunuuina lenei tiute tauave e ala i fautuaga atamai a le Failauga.
2. Sa faapefea ona faailoa mai lenei fuafuaga i le igoa Eperu o le Failauga, lea ua sili atu ona talafeagai na i lo le igoa Eleni ma le faa-Peretania?
2 I le Failauga 1:1 sa ia faasino atu ia te ia o “Le Failauga [“Lē faapotopotoina,” NW].” O le upu i le gagana Eperu o le Qo·heʹleth, ma i le Tusi Paia Eperu, o le igoa lena o loo ave i le tusi. I le Septuagint i le gagana Eleni o loo taʻua ai o le Ek·kle·si·a·stesʹ, o lona uiga “o se sui o se ekalesia (faapotopotoga; faatasiga),” lea e sau ai le igoa faa-Peretania o le Ecclesiastes. Peitaʻi, o le Qo·heʹleth e sili ona fetaui pe a faaliliu o “Lē Faapotopotoina,” ma e sili foʻi ona talafeagai le taʻu lenei e faamatala ai Solomona. E faailoa atu ai le fuafuaga a Solomona na tusia ai le tusi.
3. I le ā le uiga sa avea ai Solomona o sē faapotopotoina?
3 I le ā le uiga na avea ai le tupu o Solomona o sē faapotopotoina, ma o le ā sa ia faapotopotoina? O ia sa faapotopotoina ona tagata, le ʻau Isaraelu, ma a latou aumea, tagata āumau. Sa ia faapotopotoina i latou uma nei i le tapuaʻiga i lona Atua, o Ieova. Muamua atu i lena sa ia fausia le malumalu o Ieova i Ierusalema, ma ina ua faaulufale sa ia valaauina faatasi uma, pe faapotopotoina, i latou uma i le tapuaʻiga i le Atua. (1 Tu. 8:1) I le taimi la lea, e ala i le Failauga, ua ia saʻili e faapotopoto ona tagata i galuega e aogā ma faamamao mai galuega faatauvaa ma le iʻuvale a lenei lalolagi.—Fai. 12:8-10.
4. E faapefea ona faamaonia o Solomona na tusia?
4 E ui e lē o taʻua patino mai le igoa o Solomona, e iai lava vaega o loo aliali mai ai ma faamautūina ai o ia na tusia. O loo faailoa mai e le failauga faapea o ia o “le atalii o Tavita” o lē na fai “ma tupu o Isaraelu i Ierusalema.” E na o le tupu o Solomona e fetaui i ai le faaupuga lenei, auā o ē na sosoo atu ia te ia i Ierusalema sa na o Iuta lava na nofotupu ai. E lē gata i lena, e pei ona tusi le failauga: “Ua ou faateleina lava le poto, e sili lava ia te i latou uma sa pule i Ierusalema e muamua ia te au; e tele foi le poto ma le iloa o mea na maua i loʻu loto.” (1:1, 12, 16) E fetaui le tulaga lenei ia Solomona. Ua taʻu mai ia i tatou e le Failauga 12:9 e faapea “na ia mafaufau foi, ma suesue, ma saunia faataoto e tele.” Na tautala le tupu o Solomona i faataoto e 3,000. (1 Tu. 4:32) O le Failauga 2:4-9 o loo taʻua ai le polokalame o fale na fausia e lē na tusia; o tovine, o faatoʻaga ma fanua e totō ai laau; o se faiga o alavai e faasūsū ai mea; o se faatulagaga o auauna tane ma auauna fafine; se faaputuga tele o ario ma auro; ma isi mea sa mafai ona faataulauina. E fetaui uma nei mea ia Solomona. Ina ua vaai le tupu tamaʻitaʻi mai Seepa i le poto ma le manuia o Solomona, fai mai a ia: “E tele mea na le talaina atu.”—1 Tu. 10:7.
5. O fea ma o anafea sa tusia ai le Failauga?
5 O loo faailoa mai e le tusi faapea o Ierusalema le nofoaga na tusia ai i le fai mai, sa avea le failauga ma tupu “i Ierusalema.” Atonu o le taimi lena a o lumanaʻi le tausaga e 1000 T.L.M., ae ua leva lena ona nofotupu Solomona i lana nofoaiga e 40 tausaga le umi, ina ua uma ona faia le tele o mea e pei ona taʻua i le tusi, a o lumanaʻi lona paʻū atu i le ifo i tupua. O le taimi lena ua tatau ona matuā tele lona poto i galuega o lenei lalolagi ua ia iloa foʻi le losilosi o le lalolagi i mea faitino. O le taimi lea o ia te ia pea le finagalo malie o le Atua ma i lalo o Lana faagaeega.
6. O ā teteega ua faatulaʻi mai e faatatau i le faagaeeina o le Failauga, peitaʻi e faapefea ona faamaonia le sesē o nei manatu?
6 E faapefea ona tatou mautinoa sa ‘faagaeeina e le Atua’ le Failauga? E fesiligia e nisi lona faagaeeina ona o le lē taʻua ai o le suafa tauatua, o Ieova. Peitaʻi, o loo matuā lagolagoina ai lava le tapuaʻiga moni i le Atua, ma o loo faaaogā ai e lē aunoa le faaupuga ha·ʼElo·himʹ, “le Atua moni.” O le isi finauga e ono lāgā mai ona e leai ni manatu o siiina saʻo mai le Failauga e isi tusi o le Tusi Paia. Peitaʻi, o aʻoaʻoga o loo aofia ai atoa ma mataupu silisili o loo faatulaga mai ai i le tusi e matuā ōgatusa lava ma le isi vaega atoa o le Tusi Paia. Na taʻua e le Commentary a Clarke, Tusi III, itulau 799, e faapea: “O le tusi, ua faaigoaina o le Koheleth, po o le Failauga, e matuā taliaina lava e le Lotu Iutaia ma le Lotu Kerisiano, e faapea sa tusia i lalo o le faagaeega a Lē Ona le Malosi Uma Lava; ma sa faatulaga o se vaega talafeagai o le kanona paia.”
7. O le ā o loo i le talaaga o Solomona e matilatila ai lona agavaa e tusia le tusi o Failauga?
7 O tagata atamamai faalelalolagi o ē faimanatu i le Tusi Paia ua latou faapea mai o le Failauga e lē o ni tusitusiga a Solomona po o se vaega moni foʻi o “Tusi Paia uma lava,” latou te faapea mai o le gagana ma manatu o loo iai o ni mea o se vaitaimi mulimuli ane ai. Ua latou lē o amanaʻia le tele o faamatalaga ia sa mafai ona tuufaatasia e Solomona i le taimi o le agaʻigaʻi i luma o le atiina aʻe o ana fefaatauaʻiga ma isi atunuu ma le gaosiga o mea, faapena foʻi ma tagata mamalu sa faimalaga ane atoa ai ma isi fesootaʻiga sa iai ma tagata o le lalolagi. (1 Tu. 4:30, 34; 9:26-28; 10:1, 23, 24) E pei ona tusia e F. C. Cook i lana Bible Commentary, Tusi IV, itulau 622, e faapea: “O galuega i aso taʻitasi atoa ma mea sa filifilia ina ia tuliloaina e le tupu Eperu sili, atonu sa lautele ai lona silafia o mea na i lo le olaga masani, atoa ai ma manatu ma gagana a tagata Eperu.”
8. O le ā le finauga malosi o le avea o le Failauga ma vaega o le kanona o le Tusi Paia?
8 Peitaʻi ane, pe e manaʻomia moni lava ni faa-maoniga e ese mai i le Failauga e faamaonia ai lona avea ma vaega o le kanona o le Tusi Paia? O se iloiloga o le tusi lava ia o le a faaalia ai e lē gata i le autasi o le tusi lava ia ae e faapena foʻi ma lona ōgatusa ma le isi vaega atoa o le Tusi Paia, lea ua avea ai le Failauga o sona vaega moni lava.
LE POGAI E AOGĀ AI
15. Na faapefea ona faaeseese e Solomona ia galuega e tigā ai ma galuega e aogā?
15 Na i lo le manatu i ai o se tusi o manatu lē aogā, o loo tumu le Failauga i maatāua pupula o le atamai tauatua. Pe a faamalaulau mai le tele o mea ua faia lea na ia faapea mai e faatauvaa, e leʻi faaaofia ai e Solomona le fausiaina o le malumalu o Ieova i le Mauga o Moria i Ierusalema, e lē aofia ai foʻi le tapuaʻiga mamā ia Ieova. Na te leʻi faamatalaina foʻi le meaalofa a le Atua o le ola faapea e faatauvaa, ae sa ia faaalia e faapea e mo le fuafuaga ina ia olioli le tagata ma ia faia mea lelei. (3:12, 13; 5:18-20; 8:15) O galuega e faia e aunoa ma le amanaʻiaina o le Atua, o ituaiga ia e iʻu ai i le tigā. E ono faaputu e se tamā se oloa mo lona atalii, ae e ono faaleagaina e se mala ma aunoa ai ma se mea e totoe mo ia. E matuā sili atu ai ona lelei le saunia o se tofi e tumau o le ʻoa faaleagaga. E tigā foʻi pe a maua mea e tele ae e lē o mafai ona fiafia ai. E oo mea tigā i tagata mauʻoa uma o le lalolagi pe a latou “toe foi atu” i le oti, e aunoa ma se mea latou te avea.—5:13-15; 6:1, 2.
16. E faapefea ona ōgatusa le Qo·heʹleth, po o le Failauga, ma aʻoaʻoga a Iesu?
16 I le Mataio 12:42, sa faasino e Iesu ia te ia e faapea o “lē sili ia Solomona.” Talu ai sa faaata mai e Solomona ia Iesu, pe o tatou mātauina o ōgatusa ia upu a Solomona i le Qo·heʹleth ma aʻoaʻoga a Iesu? Tatou te maua ai le tele o mea e tai uiga tutusa! Mo se faaaʻoaʻoga, sa faamamafa e Iesu le tele ma le lautele o galuega a le Atua i le faapea mai, “O loo galue loʻu Tama e oo mai lava i le aso nei; o loo galue foi aʻu.” (Ioa. 5:17) Sa faasino atu foʻi Solomona i galuega a le Atua: “Ona ou iloa ai lea o galuega uma a le Atua, e le mafaia e le tagata ona iloa o le galuega ua faia i lalo o le la; auā e ui lava ina tiga se tagata i saili, a e le iloa e ia; i le ma lea, a faapea ifo se tagata poto, o le a na iloa, e le mafai ona iloa e ia.”—Fai. 8:17.
17. O ā nisi o manatu paralela e maua i upu a Iesu ma Solomona?
17 Sa taufai faalaeiauina e Iesu ma Solomona ia tagata tapuaʻi moni ina ia faapotopoto. (Mata. 18:20; Fai. 4:9-12; 5:1) O faamatalaga a Iesu e uiga i le “gataaga o le lalolagi” ma “tausaga o nuu ese” e tutusa ma le faamatalaga a Solomona e faapea “o le mea ma lona tausaga i mea uma, ma ona lava po i mea uma lava i lalo o le lagi.” —Mata. 24:3; Luka 21:24; Fai. 3:1
18. I le avatua o ā lapataʻiga ua aufaatasi ai Iesu ma ona soo ma Solomona?
18 Ae sili atu i lena, o loo aufaatasi atu Iesu ma ona soo ia Solomona i le lapataʻia e faatatau i mailei o le matapeʻapeʻa i mea faitino. Na faapea mai Solomona o se puipuiga moni lava le atamai, auā “e ola ai e ua i ai.” Na fetalai Iesu: “A ia outou muai saili lona malo ma lana amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou.” (Fai. 7:12; Mata. 6:33) I le Failauga 5:10 o loo tusia ai e faapea: “O le ua manao i le ario, e le malie o ia i le ario; o le ua manao foi i le oloa tele, e leai sana mea e maua ai; o le mea faatauvaa foi lea.” E tali tutusa lava ma le fautuaga na tuuina mai e Paulo i le 1 Timoteo 6:6-19 e faapea “o le manao i tupe, o le pogai lea o mea leaga uma lava.” O loo iai foʻi isi vaega paralela e faatatau i isi aʻoaʻoga faale-Tusi Paia.—Fai. 3:17—Galu. 17:31; Fai. 4:1—Iako. 5:4; Fai. 5:1, 2—Iako. 1:19; Fai. 6:12—Iako. 4:14; Fai. 7:20—Roma 3:23; Fai. 8:17—Roma 11:33.
19. O le ā le faamoemoe fiafia tatou te faapotopoto ai i le tapuaʻiga ia Ieova i aso nei?
19 O le pulega a le Malo o le Alo pele o le Atua, o Iesu Keriso, o lē a o iai i le tino sa avea o sē e tupuga mai le Tupu atamai o Solomona, o le a faavaeina ai se sosaiete fou faalelalolagi. (Faaa. 21:1-5) O mea sa tusia e Solomona mo le faatonutonuina o ona tagatanuu i lona malo lea sa avea ma ata, ua matuā tāua ona naunau i ai i latou uma ua tuu atu nei lo latou faamoemoe i le Malo o le Atua ia Keriso Iesu. I le pulega o le malo o le a ola ai tagata i mataupu silisili atamamai lava na sa faatulaga mai e le failauga (lē e faapotopotoina) ma o le a olioli ai e faavavau i le meaalofa a le Atua o le ola fiafia. O le taimi lenei e faapotopoto ai i le tapuaʻiga a Ieova, ina ia mafai ai ona maua le olioli atoatoa i le olaga i lona Malo.—Fai. 3:12, 13; 12:13, 14.