Tusi o le Tusi Paia Numera 35—Sapakuka
Lē na Tusia: Sapakuka
Nofoaga na Tusia Ai: Iuta
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 628 T.L.M.(?)
1. O ā upu moni matagofie o loo faamatilatila i le valoaga a Sapakuka?
O SAPAKUKA o le isi o i latou ia e taʻua o perofeta iti i Tusitusiga Eperu. Ae ui i lea, o le faaaliga ma le faalauiloaga sa ia faia na faagaeeina e le Atua ma e lē itiiti la lona aogā mo tagata o le Atua. I le faalaeiauina ma faamalosia ai, ua faatumauina ai e lana valoaga auauna a le Atua i taimi o mafatiaga. E lua upu moni matagofie o loo faamatilatila e le tusi: O Ieova le Atua o le Pule Silisili Ese, ma e ola le amiotonu i le faatuatua. Sa avea foʻi le tusi ma lapataʻiga iā i latou e tetee i auauna a le Atua atoa ma i latou e faatagā faapea mai o i latou o ona tagata. O loo faataatia ai le fua mo le faatuatua malosi iā Ieova, o lē e onomea ma tatau i ai pese uma o viiga.
2. O ā ni faamatalaga o aumai e uiga i le tusitala, o Sapakuka?
2 E amata le tusi o Sapakuka i le faapea mai: “O le avega na vaaia e le perofeta o Sapakuka.” (Sapa. 1:1) O ai lenei perofeta o Sapakuka (Eperu, Chavaq·quqʹ), lea o loo uiga lona igoa i le “Opo Māfana Atu”? E leai se faamatalaga o aumai e uiga i mātua o Sapakuka, lona ituaiga, ma tulaga e faatatau i lona soifuaga, po o lona maliu foʻi. E lē o mautinoa foʻi po o ia o se sā Levī o lē sa ta musika i le malumalu, e ui e ono manatu i ai faapena ona o le faaupuga i le faaiʻuga o le tusi: “Ma le usu pese i nekina.”
3. O ā ni mea tutupu sa aafia ai Iuta e fesoasoani e iloa ai le taimi na tusia ai le Sapakuka?
3 O anafea na fai ai e Sapakuka ana faalauiloaga faavaloaga? O le faamatalaga e pei ona taʻua i luga atoa ai ma upu “o Ieova ua i lona malumalu paia” e faaalia ai o le taimi lea o loo iai pea le malumalu i Ierusalema. (2:20) O le manatu lea, atoa ai ma le feʻau o le valoaga, ua aliali mai ai sa folafola atu a o toe o se aga le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. Peitaʻi e fia tausaga a o leʻi tupu le faaumatiaga? Sa tatau ona iai ina ua mavae le nofoaiga a le tupu mataʻu i le Atua o Iosia, i le 659-629 T.L.M. O loo maua i le valoaga lava ia le faamaoniga i le valoia mai ai o se gaoioiga lea e lē talitonuina e tagata i Iuta e tusa lava pe taʻu atu i ai. O le ā lenei gaoioiga? O le faatulaʻi mai lea e le Atua o Kaletaia (tagata Papelonia) e faasalaina Iuta lē faatuatua. (1:5, 6) E fetaui lelei lenei mea ma le vaega amata o le nofoaiga a le tupu ifo i tupua o Ioakima, o le taimi na taatele ai le lē talitonu atoa ma le faamasino lē tonu i Iuta. O Ioakima sa faanofoina i le nofoalii e Farao Neko, sa iai la le nuu i lalo o le taaʻiga a Aikupito. I lalo o tulaga faapena sa manatu ai tagata e lē mafai ona tupu se mea e pei o le osofaʻia e Papelonia. Ae na faatoʻilaloina Farao Neko e Nepukanesa i le taua i Karekimisa i le 625 T.L.M., ma na gausia ai le malosi o Aikupito. Sa tatau la ona avatu le valoaga a o lumanaʻi ai lenā mea na tupu. I le fuafua atu la i mea e pei ona taʻua, o loo faasino atu i le amataga o le nofoaiga a Ioakima (na amata i le 628 T.L.M.), ua avea ai Sapakuka o se tasi na vavalo mai i le taimi lava foʻi na vavalo mai ai Ieremia.
4. O le ā e faamaonia ai sa faagaeeina e le Atua le tusi o Sapakuka?
4 E faapefea ona tatou iloa sa faagaeeina e le Atua le tusi? O loo faamaonia mai e lisi anamua o Tusitusiga Eperu ia le avea o le Sapakuka ma vaega o le kanona o le Tusi Paia. E ui latou te lē o taʻua le tusi i lona igoa, e aliali mai sa faaaofia ai i a latou faamatalaga e uiga i ‘Perofeta Iti e sefulu ma le lua,” auā e lē atoa le 12 pe a lē aofia ai ma le Sapakuka. Sa mātauina e le aposetolo o Paulo le valoaga e faapea o se vaega o le Tusi Paia faagaeeina ma ia sii saʻo mai ai le Sapakuka 1:5, ma faasino atu i ai e faapea o se mea “ua fai mai ai perofeta.” (Galu. 13:40, 41) E tele taimi i ana tusi sa ia faasino atu ai i le Sapakuka. E lē taumateina o le faataunuuina o upu a Sapakuka faasaga iā Iuta ma Papelonia ua faailogaina ai ia o se perofeta moni a Ieova, o lē e ona le suafa ma le mamalu lea sa ia taʻutaʻua.
5. Ia autalu puupuu mai mea o loo i le Sapakuka.
5 E tusa e tolu mataupu o le tusi o Sapakuka. O uluaʻi mataupu e lua o se talanoaga i le va o lē na tusia ma Ieova. Sa talanoaina i ia mataupu le malosi o tagata Kaletaia, faapena foʻi ma le faavauvau o le a oo i le nuu o Papelonia o lē na te faateleina mea e lē o ni ana mea, na te maua i le amioleaga mea ma lona aiga, na te ati aʻe se aai i le faamasaatoto, ma lē e tapuaʻi i tupua ua ta. O le mataupu e tolu o loo faamatala ai le matagofie o Ieova i le aso o le taua, ma e lē mafaatusalia i le malosi atoa ma le matilatila o le auala mataʻina o loo tusia ai. O le mataupu lenei o se tatalo i auēga ma ua taʻua o “se tasi ua sili ona matagofie ma mamalu o loo iai i le faasologa uma o solo faa-Eperu.”a
LE POGAI E AOGĀ AI
12. O ā faatatauga aogā o le Sapakuka 2:4 sa faia e Paulo?
12 I le mātauina o le aogā o le valoaga a Sapakuka i le aʻoaʻo atu, na sii mai ai e le aposetolo o Paulo le mataupu e 2, fuaiupu e 4, i taimi eseese e tolu. Ina ua faamamafaina e faapea o le tala lelei o le mana lea o le Atua mo le faaolataga iā i latou uma e faatuatua, na tusi atu ai Paulo i Kerisiano i Roma e faapea: “Auā ua faaalia mai ai le amiotonu a le Atua i le faatuatua, ina ia faatuatua ai, pei ona tusia, E ola le tagata amiotonu i le faatuatua.” Ina ua tusi atu i tagata Kalatia, sa faamamafa e Paulo le manatu e faapea o faamanuiaga e ala mai i le faatuatua: “E le taʻuamiotonuina se tasi i luma o le Atua i le tulafono; auā, E ola le tagata amiotonu i le faatuatua.” Sa tusi atu foʻi Paulo i lana tusi i tagata Eperu e faapea e ao i Kerisiano ona faaalia se faatuatua e gaoioi, lea e faasaoina ai le ola, ma sa ia toe faasino atu foʻi i afioga a Ieova iā Sapakuka. Peitaʻi, sa ia sii mai e lē gata i upu a Sapakuka e faapea, “e ola lē amiotonu i le faatuatua,” ae atoa ai foʻi ma isi ana upu e tusa ai o le Septuagint faa-Eleni: “A tuumuli o ia, ou te lē fiafia lava iā te ia.” Ona ia taaofaʻi mai lea e ala i le faapea mai: ‘O i tatou o e faatuatua e ola ai le agaga.’—Roma 1:17; Kala. 3:11; Epe. 10:38, 39.
13. O le saʻo lelei o le faataunuuina o valoaga a Sapakuka faasaga iā Iuta ma Papelonia ua faamamafa ai le ā e uiga i faamasinoga a le Atua?
13 Ua sili atu ona aogā le valoaga a Sapakuka i Kerisiano i aso nei, i latou o ē e manaʻomia le malosi. O loo aʻoaʻoina ai le faalagolago i le Atua. E aogā foʻi mo le lapataʻia o isi e faatatau i faamasinoga a le Atua. O loo faamalosia ai le lesona lapataʻi: Aua neʻi manatu i faamasinoga a le Atua e faapea ua faatuai mai; o le a “oo mai lava.” (Sapa. 2:3) E aunoa ma se faalētonu na faataunuuina le valoaga i le faaumatiaga o Iuta e Papelonia, ma e aunoa ma se faalētonu na puʻea foʻi Papelonia ia, na faatoʻilaloina le aai e Metai ma Peresia i le 539 T.L.M. Maʻeu se lapataʻiga ina ia talitonu ai i afioga a le Atua! O le māfuaaga lea na iloa ai e le aposetolo o Paulo le aogā o le sii mai o le Sapakuka ina ua ia lapataʻia tagata Iutaia i ona aso e aua le aunoa ma le faatuatua: “Ia outou, neʻi oo ia te outou le mea ua fai mai ai perofeta, O outou o e inoʻino, ina vaai mai ia, ma ofo, ma mou ia; auā ou te faia lava e aʻu se galuega i ona aso o outou, o le galuega e ui ina faamatalaina ai ia te outou e se tasi, tou te le talitonu i ai.” (Galu. 13:40, 41; Sapa. 1:5, LXX) E leʻi faalogo Iutaia lē faatuatua iā Paulo, e pei lava ona sa latou lē talitonu i le lapataʻiga a Iesu i le faaumatiaga o Ierusalema; na latou mafatia i āuga o lo latou lē faatuatua ina ua faatamaʻia Ierusalema e ʻautau a Roma i le 70 T.A.—Luka 19:41-44.
14. (a) O faapefea ona faalaeiauina e le valoaga a Sapakuka Kerisiano i aso nei ina ia tausia se faatuatua malosi? (e) E pei ona taʻua ai i le valoaga, o le ā le mautinoa fiafia e ono maua i le taimi nei e i latou e alolofa i le amiotonu?
14 E faapena foʻi i aso nei, ua faalaeiauina e le valoaga a Sapakuka Kerisiano ina ia tausia se faatuatua malosi, a o soifua ai i se lalolagi e tumu i le sauā. Ua fesoasoani iā i latou e aʻoaʻo ai isi ma ia tali ai le fesili o loo fesili ai tagata i le lalolagi atoa, Pe o le a aumaia ea e le Atua le taui ma sui i ē amioleaga? Mātau atili mai upu o le valoaga: “Ia faatalitali pea i ai; auā e oo mai lava, e le faatuai mai.” (Sapa. 2:3) Po o ā lava vevesi o loo iai i le lalolagi, e manatua e le vaega totoe o suli o le Malo ia upu a Sapakuka e faatatau i gaoioiga o le taui ma sui a Ieova i taimi ua teʻa: “Sa e afio atu e faaola i lou nuu, e faaola i le na e faauuina.” (3:13) Ua avea moni lava Ieova iā i latou o “le Paia,” mai anamuā, ma o “le Papa” o lē e aʻoaʻia lē ua amiolētonu ma avatu le ola iā i latou o ē na te talia i lona alofa. E mafai e i latou uma lava o ē alolofa i le amiotonu ona olioli i lona Malo ma lana pule silisili ese, latou te faapea mai: “A e peitai aʻu, ou te olioli lava ia Ieova, ou te fiafia lava i le Atua o loʻu faaolataga. O Ieova le Alii, o loʻu malosi ia.”—1:12; 3:18, 19.
[Faaopoopoga i lalo]
a The Book of the Twelve Minor Prophets, 1868, E. Henderson, itulau 285.