Tusi o le Tusi Paia Numera 37—Hakai
Lē na Tusia: Hakai
Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema
Māeʻa Ona Tusia: 520 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: 112 aso (520 T.L.M.)
O HAKAI lona suafa; o ia o se perofeta ma o le “sāvali a Ieova,” ae o fea na tupuga mai ai? (Ha. 1:13) O ai o ia? O Hakai, o ia o le lona sefulu o ē ua taʻua o perofeta laiti, ma o ia o le uluaʻi perofeta mai perofeta e toʻatolu sa fai lana auaunaga ina ua toe foʻi tagata Iutaia i lo latou atunuu moni i le 537 T.L.M., o isi perofeta e toʻalua sa iai o Sakaria ma Malaki. O le igoa o Hakai (faa-Eperu, Chag·gaiʹ) o lona uiga “[Sa fanau i le] Tausamiga.” E ono faaalia i lenei mea e faapea o ia na fanau mai i se aso o le tausamiga.
2 E tusa ai ma le malamalamaga o tagata Iutaia, e talafeagai ona faapea atu sa fanau Hakai i Papelonia ma toe foʻi atu i Ierusalema faatasi ma Serupapelu ma le Faitaulaga Sili o Iosua. Sa auauna soosootauʻau Hakai ma le perofeta o Sakaria, ma i le Esera 5:1 ma le Esera 6:14, o loo faaalia ai lo la faamalosiau i tagata sa faatafeaina ina ia toe amata le fausia o le malumalu. Na avea o ia ma perofeta a Ieova i ni vala se lua, i lona timaʻia lea o tagata Iutaia e faataunuu lo latou tiute agaʻi i le Atua ma vavalo mai e ese mai isi folafolaga, ia le lūlūina o nuu uma.—Ha. 2:6, 7.
3 Aiseā na tofia ai e Ieova ia Hakai? O le māfuaaga lenei: I le 537 T.L.M., na tuu atu ai e Kuresa le poloaʻiga e faataga tagata Iutaia e toe foʻi i lo latou atunuu moni e toe fausia le fale o Ieova. Ae peitaʻi, o lea ua oo i le 520 T.L.M., e leʻi taitai lava māeʻa le fauina o le malumalu. I nei tausaga uma, sa faataga ai e tagata Iutaia teteega mai fili atoa ma lo latou lava lē ano i le galuega ma le pupū i meafaitino, e taofia ai i latou mai le iloaina o le fuafuaga autū na toe faafoʻisia ai i latou.—Esera 1:1-4; 3:10-13; 4:1-24; Ha. 1:4.
4 E pei ona faaalia i faamaumauga tusia, e leʻi umi lava talu ona faataatia le faavae o le malumalu (i le 536 T.L.M.) ae ‘faavaivaia e tagata o le nuu tagata Iuta, ma latou faaatuatuvaleina i latou a o faia le fale; ua latou faaoloaina foʻi ni e faulalo e faalavelave iā te i latou, ina ia faalēaogāina ai la latou filifiliga.’ (Esera 4:4, 5) Mulimuli ane, i le 522 T.L.M., sa taulau ai nei tagata tetee e lē o ni Iutaia i le faasāina aloaʻia o le galuega. Na amata ona vavalo Hakai i le tausaga lona lua o le pulega a le tupu Peresia o Darius (Tariu) Hystaspis, i le 520 T.L.M., ma sa faamalosia e lenei mea tagata Iutaia e toe amata lo latou fausiaina o le malumalu. Ona o lenā mea, na auina atu ai e kovana o nuu tuaoi iā Tariu se tusi e talosagaina se faaiʻuga e tusa ma lenei mataupu; sa toe faamamaluina e Tariu le poloaʻiga a Kuresa ma lagolagoina tagata Iutaia faasaga i o latou fili.
5 E leʻi masalomia lava e tagata Iutaia le tatau ona iai o valoaga a Hakai i tusi ua faamaonia o le vaega Eperu o le Tusi Paia, ma e lagolagoina foʻi lenei manatu i faamatalaga e faatatau iā te ia i le Esera 5:1 e faapea o loo vavalo “i le suafa o le Atua o Isaraelu,” atoa ma le Esera 6:14. E faamaonia le avea o lana valoaga ma vaega o ‘Tusi Paia uma ua faagaeeina e le Atua’ i le siiina mai e Paulo i le Eperu 12:26: “Ua folafola mai nei e ia, ua faapea mai, E toe tasi ona ou lūlūina, e lē na o le lalolagi, a e atoa foʻi ma le lagi.”—Ha. 2:6.
6 O loo iai i valoaga a Hakai feʻau e fā na folasia atu i aso e 112. O lana auala na tusia ai e faigofie ma tuusaʻo, ma e mātauina faapitoa lona faamamafaina o le suafa o Ieova. I ona fuaiupu e 38, e 35 taimi na ia taʻua ai le suafa o Ieova, ae 14 taimi e faaaogā ai le faaupuga “Ieova o ʻau.” Na ia matuā faamautinoa e aunoa ma le masalosalo e faapea, o lana feʻau e mai iā Ieova i lona faapea mai: “Ona fai mai lea o Hakai le sāvali a Ieova i le feʻau a Ieova i le nuu, ua faapea mai, O loo fetalai mai Ieova, O aʻu, ou te iā te outou.”—1:13.
7 Sa avea o se vaitaimi e sili ona tāua lenei i le talafaasolopito o tagata o le Atua, ma sa faamaonia le matuā aogā o le tusi a Hakai. Sa leʻi taitai ona ia faatalatū i le faatinoina o lana galuega o se perofeta, ma e leʻi faaʻaloʻaloa ana upu sa fai atu i tagata Iutaia. Sa tuusaʻo ona ia fai atu iā i latou e soia ia le faimeatuu ae ō ane e galulue. Ua oo i le taimi e toe fausia ai le fale o Ieova ma toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni, pe afai e latou te mananaʻo e olioli i ni faamanuiaga mai le aao o Ieova. O le aano moni o le feʻau a Hakai e faapea, ina ia olioli se tagata i faamanuiaga mai iā Ieova, e ao ona ia auauna i le Atua moni, ma ia faia le galuega ua poloaʻi mai Ieova.
LE POGAI E AOGĀ AI
13 O feʻau e fā a Ieova na tuu atu e ala iā Hakai sa aogā i tagata Iutaia o na aso. Sa faalaeiau i latou e galulue, ma i le fā ma le ʻafa tausaga, na māeʻa ai le fausiaina o le malumalu ina ia faaauiluma ai le tapuaʻiga moni i Isaraelu. (Esera 6:14, 15) Na faamanuia e Ieova la latou galuega maelega. O le vaitaimi lea a o faagasolo le fausiaina o le malumalu, sa tilofaʻia ai e Tariu le tupu o Peresia faamaumauga a le malo, ma toe faamamaluina ai le poloaʻiga a Kuresa. O lea, sa faamāeʻaina le galuega o le malumalu faatasi ma lana lagolagosua aloaʻia.—Esera 6:1-13.
14 O loo iai foʻi i le valoaga ni fautuaga atamai mo o tatou aso. E faapefea? O se tasi o manatu, o loo faamamafa ai le manaʻomia e le tagata ona faamuamua mea tau i le tapuaʻiga a le Atua i lo o ona lava manaʻoga totino. (Ha. 1:2-8; Mata. 6:33) O loo faamatilatila ai foʻi le manatu e faapea e faatoʻilaloina le tagata lava ia i le manatu faapito, ma e matuā lē aogā le saʻilia o meafaitino; ae o le filemu ma le faamanuiaga mai iā Ieova e faatamaoaigaina ai. (Ha. 1:9-11; 2:9; Faata. 10:22) E faamamafa mai ai foʻi e faapea, o le auaunaga lava ia i le Atua e lē avea ma mea e taʻumamāina ai se tasi seʻi vaganā ua faia lenā auaunaga ma le lē ponā ma le loto atoa, ma e ao ona lē pisia i amioga lē mamā. (Ha. 2:10-14; Kolo. 3:23; Roma 6:19) O loo faaalia ai e faapea e lē tatau i auauna a le Atua ona manatu faapea o le a lē toe faaleleia le tulaga o mea, ma toe tepa i tua i “aso lelei ua mavae,” ae ia tepa taulaʻi atu i luma ma ‘mafaufau i o latou ala,’ ma saʻilia le faamamaluina o Ieova. A faia faapea, ona faatasi lea o Ieova ma i latou.—Ha. 2:3, 4; 1:7, 8, 13; Fili. 3:13, 14; Roma 8:31.
15 O le taimi lava na pisi ai i le galuega o le malumalu, sa maua ai loa e tagata Iutaia le finagalo malie o Ieova, ma oo ina lelei le tulaga o mea mo i latou. Na mou atu toʻatugā. E leʻi umi se taimi ae faaumaina loa le galuega. E tauia pea galuega maelega ma le lē mataʻu e faia mo Ieova. O faigatā pe e moni po o le faaata i le mafaufau, e mafai ona manumalo mai ai, e ala i le faaalia o le faatuatua malosi. O le usiusitai i le “afioga a Ieova” o le a oo ai i ni taunuuga lelei.—Ha. 1:1.
16 Ae faapefea le valoaga o le ‘lūlūina e Ieova o le lagi ma le lalolagi’? Ua faia e le aposetolo o Paulo le faatatauga o le Hakai 2:6 i upu nei: “A ua folafola mai nei [e le Atua], ua faapea mai, E toe tasi ona ou lūlūina, e lē na o le lalolagi, a e atoa foʻi ma le lagi. O lenei upu, ‘E toe tasi’, ua faailoa mai ai le aveesea o mea e mafai ona lūlūina, e pei o mea ua faia, ina ia tutumau mea e lē mafai ona lūlūina. O lenei, ua maua e i tatou le malo e lē mafai ona lūlūina, ia tatou faafetai ai, tatou te auauna ai i le Atua ma le migao, ma le mataʻu ia fiafia mai ai o ia. Auā foʻi o lo tatou Atua o le afi maamaʻai ia.” (Epe. 12:26-29) Na faaalia e Hakai o le pogai e lūlū ai ina ia “fulisia le nofoālii o malo . . . [ma] faaumatia foʻi le malosi o malo o nuu ese.” (Ha. 2:21, 22) I le siiina mai o le valoaga, sa talanoa ai Paulo i se eseesega ma le Malo o le Atua lea “e lē mafai ona lūlūina.” I le mafaufau atu i lenei faamoemoe o le Malo, seʻi tatou ‘faamalolosi ma galulue’ e avatu le auaunaga paia i le Atua. Ia teu foʻi i manatu e faapea, a o leʻi faatoʻilaloina e Ieova nuu o le lalolagi, e iai se mea tāua e aliaʻe ma ō ese mai iā i latou, mo le faaolataga: “Ou te lūlūina foʻi nuu uma; ona oo mai ai lea o mea ua manaʻomia e nuu uma; ou te faatumuina foʻi lenei fale i le pupula, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.”—2:4, 7.